Cijene nafte snažno su porasle u četvrtak ujutro, a Brent je ponovno prekoračio 102 dolara po barelu, dok istodobno rastu rizici za opskrbu i s Bliskog istoka i iz Sjedinjenih Država.

Brent je tijekom jutra poskupio 2,28 dolara, odnosno 2,3 posto, na 102,28 dolara po barelu, dok je američki WTI porastao 1,66 dolara, na 89,94 dolara.

Vinarstvo

‘Klimatske promjene nepovratno mijenjaju vinsku kartu svijeta’

Tržište je ponovno usmjereno na rizike za opskrbu iz Perzijskog zaljeva, gdje su posljednjih dana učestaliji napadi na tankere, ali i na uragan Isaias koji je već prisilio američke proizvođače da zatvore dio naftnih i plinskih platformi u Meksičkom zaljevu.

Zatvorena četvrtina proizvodnje nafte u Meksičkom zaljevu

Isaias je u međuvremenu ojačao u prvi atlantski uragan 2026. godine.

Američki Nacionalni centar za uragane objavio je da bi oluja trebala dodatno ojačati dok se približava sjevernoj obali Meksičkog zaljeva.

Na njezinoj putanji nalaze se važna američka offshore naftna i plinska polja, ali i rafinerijski kapaciteti na kopnu.

Do srijede je zbog oluje već bilo obustavljeno oko 25,1 posto trenutačne proizvodnje nafte i 16,4 posto proizvodnje prirodnog plina u američkom dijelu Meksičkog zaljeva.

Shell i Chevron među kompanijama su koje su počele evakuirati osoblje i zatvarati proizvodnju na više platformi.

Što se događa?

Tisuće novih sigurnosnih rupa, a premalo vremena za reakciju

neugodno pitanje

Zaposlenici rade brže, ali tvrtka ne posluje bolje. Gdje je problem?

Napadi na tankere sve češći

Dodatni pritisak na cijene dolazi s Bliskog istoka.

Napadi na brodove u Perzijskom zaljevu i Hormuškom tjesnacu posljednjih su tjedana učestaliji upravo u trenutku kada proizvođači pokušavaju povećati izvoz iz regije.

Prije rata kroz Hormuški tjesnac prolazila je količina nafte i naftnih derivata koja je odgovarala približno petini svjetskih isporuka.

Prema Reutersu, broj napada na tankere prošloga je tjedna dosegnuo najvišu razinu u bilo kojem tjednu od početka rata s Iranom.

U najnovijem incidentu pogođen je tanker sjeverno od Katara, pri čemu je bilo i stradalih.

Iako su se isporuke sirove nafte s Bliskog istoka posljednjih tjedana povećale, trgovci strahuju da bi novi napadi mogli ponovno poremetiti tokove ili barem dodatno povećati troškove osiguranja i prijevoza.

Jučer cijene ipak završile u minusu

Kretanje cijena posljednjih dana pokazuje koliko je tržište osjetljivo.

Brent je u srijedu tijekom trgovanja dosezao oko 101,5 dolara, no na kraju je zaključio na 100,20 dolara po barelu.

WTI je završio na 88,28 dolara.

Pritisak na cijene pred kraj trgovanja stigao je nakon što je Međunarodna agencija za energiju objavila da će ubrzati puštanje nafte iz strateških rezervi.

IEA želi što prije plasirati približno 100 milijuna barela koji još nisu isporučeni iz programa od 400 milijuna barela dogovorenog u ožujku, uz poseban naglasak na dizel.

To znači da se ne radi nužno o dodatnih 100 milijuna barela povrh ranije najavljenih 400 milijuna, nego prije svega o ubrzavanju ranije dogovorenog programa.

Američke zalihe pale više od očekivanja

Potporu cijenama jutros daju i novi podaci o američkim zalihama.

Komercijalne zalihe sirove nafte u SAD-u prošloga su tjedna pale za 3,2 milijuna barela, na 424,1 milijun barela.

Analitičari su očekivali rast od oko 1,7 milijuna barela.

Američki izvoz sirove nafte istodobno je skočio za 1,2 milijuna barela dnevno, na 4,77 milijuna barela dnevno.

Posebno su napete zalihe goriva.

Zalihe benzina na američkoj obali Meksičkog zaljeva pale su na najnižu razinu od 2017., dok su zalihe na američkom Srednjem zapadu dosegnule rekordno nisku razinu.

Zalihe destilata, koje uključuju dizel i loživo ulje, kreću se pri donjem rubu uobičajenog raspona za ovo doba godine.

Zbog toga bi zatvaranje rafinerija ili dulji prekid proizvodnje zbog uragana mogao imati veći utjecaj na cijene nego u razdoblju kada su skladišta bolje popunjena.

Rezerve mogu kupiti vrijeme, ali ne i stvoriti novu naftu

IEA-ina odluka zasad ograničava rast cijena, ali analitičari upozoravaju da puštanje strateških rezervi ne rješava temeljni problem ponude.

Strateške zalihe mogu privremeno povećati količine dostupne tržištu, ali ne stvaraju nove proizvodne kapacitete.

To je posebno važno u trenutku kada su komercijalne i državne rezerve već snažno smanjene tijekom višemjesečne energetske krize.

Kombinacija rizika u Hormuškom tjesnacu, napada na tankere, uragana u Meksičkom zaljevu i relativno niskih zaliha goriva zato nastavlja držati cijenu Brenta iznad 100 dolara.