EN DE

‘Slučaj stadion’: Naručitelj može poništiti projektni natječaj bez žalbe, postoje dva načina

Autor: Tena Nagy i Mićo Ljubenko
02. listopad 2026. u 09:15
Podijeli članak —
Odvjetnici Mićo Ljubenko i Tena Nagy. Photo: Sandra Simunovic/PIXSELL

Iz odluke DKOM vidljivo je da je u hrvatskoj praksi javne nabave bilo primjera poništenja samo rezultata projektnog natječaja, što ne znači cijelog natječaja.

DKOM (Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave) je u odluci klasa: UP/II-034-02/24-01/273 poništio Odluku o rezultatima projektnog natječaja u otvorenom projektnom natječaju za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja.

Ovu odluku je donio zbog nekoliko osnovanih žalbenih razloga. Ne može se otkloniti prigovor žalitelja da je autor prvonagrađenog rada predvidio manji broj parkirnih mjesta od propisanih, budući da naručitelj nije dokazao temeljem kojih činjenica je navedeno ocijenio sukladnim propisanim zahtjevima, te je stoga taj dio žalbenog navoda ocijenjen kao osnovan.

Za ocjenu treće grupe žalbenih navoda, relevantni su posebni uvjeti propisani dokumentacijom o nabavi koji propisuju pridržavanje propisa, uredbi i pravilnika koje su izrađivači dužni poštivati tijekom izrade idejnog rješenja. Naime, žalitelj je u ovom navodu istaknuo više prigovora vezano za nepoštivanje Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe, koje niti naručitelj niti dobitnik prvonagrađenog rada nisu osporili. Slijedom navedenog, a sukladno ranije navedenom shvaćanju ovoga tijela vezano za način pregleda i ocjene natječajnih radova te obvezu naručitelja da radove pregledava sukladno uvjetima i zahtjevima propisanim u dokumentaciji o nabavi, prigovori žalitelja se ne mogu otkloniti te su navodi ocijenjeni kao osnovani.

OPASKA PRIREĐIVAČA:

Iz gornje odluke DKOM vidljivo je da je u hrvatskoj praksi javne nabave bilo primjera poništenja samo rezultata projektnog natječaja, što ne znači cijelog natječaja. U slučaju projektnog natječaja stadion Maksimir, neovisno o tome hoće li biti žalba na prvu odluku pod nazivom „obavijest o rezultatima projektnog natječaja“; naručitelj tj. Grad Zagreb, ima pravo prema uvjetima tog natječaja sam poništiti cijeli natječaj, a ne samo rezultate natječaja. To pravo naručitelj ima primjenom čl. 83. Pravilnika HKA koji propisuje kao jedan od tri razloga za poništaj od strane samog naručitelja, što znači bez žalbe i odluke DKOM, da natječaj naručitelj može poništiti zbog „zaštite javnog interesa“. Naručitelj je primjenu navedenog Pravilnika propisao u ovom natječaju. Rok od 30 dana u slučaju primjene gore navedenog ističe najranije od dana kad su objavljeni rezultati natječaja, tj. 25. listopada.

U konkretnom slučaju neovisno o činjenici hoće li ili ne biti uložena žalba u odnosu na rezultate projektnog natječaja, kao u gornjem primjeru SRC Brda Split, ostaje za razmotriti koji je stav naručitelja glede primjene čl. 83. Pravilnika HKA u smislu zaštite javnog interesa.

Iz do sad poznatih podataka javni interes može biti zaštićen bez žalbe samo na dva načina. Prvo, vrlo značajnom izmjenom pobjedničkog idejnog rješenja, što će otvoriti pitanje gdje su granice takvih izmjena. Drugo, poništajem samog natječaja od strane naručitelja bez žalbe ako bi se utvrdilo da bi izmjene prvog idejnog rješenja bile toliko značajne da se odstupilo od onih razloga zbog kojih je to rješenje upravo i odabrano.

Navedeni Pravilnik predviđa objavu zaključaka participacije javnosti u natječajnom programu, ali samo u slučaju ako je Grad Zagreb tijekom izrade natječaja ili ranije proveo participaciju zainteresirane javnosti. U natječaju nije vidljivo da bi tako nešto bilo objavljeno, te ako je navedeno točno, bilo bi korisno razmotriti radi čega naručitelj nije proveo propisani postupak koji je mogao provesti, a što može biti od utjecaja na daljnje razmatranje zaštite javnog interesa iz čl. 83 tog Pravilnika. Mogući stav naručitelja radi čega nije proveo postupak po čl. 55. Pravilnika može biti kako je smatrao da ovaj projekt stadiona Maksimir niti nije predmet javnog interesa.

Pravno teoretski može biti moguće u budućem pregovaračkom postupku otvoriti pregovore i sa narednim rangiranim natjecateljima. Međutim u tom slučaju se otvara pitanje jesu li oni dovoljno jasno rangirani obzirom da se nije koristio nikakav oblik bodovanja.

Autor: Tena Nagy i Mićo Ljubenko
02. listopad 2026. u 09:15
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close