Nekretnine su među najpopularnijim načinima čuvanja vrijednosti novca u Hrvatskoj, ponajprije zbog mogućnosti zarade od najma i uvjerenja da dugoročno zadržavaju vrijednost, piše HRT. No financijska tržišta građanima omogućuju ulaganje i s vrlo malim početnim iznosima, a digitalizacija je takva ulaganja učinila znatno dostupnijima.

izdašne potpore

Poljoprivrednicima do 500.000 eura potpore, velikima i do dva milijuna: Objavljeni novi rokovi prijava

Stručnjaci pritom upozoravaju da ne postoji jedno ulaganje koje odgovara svima. Odluka ovisi o tome koliko novca netko ima na raspolaganju, koliko dugo ga može držati uloženim, kakav povrat očekuje i koliko je rizika spreman prihvatiti.

Nekretnina se često kupuje bez računanja povrata

Velik dio privatnog kapitala hrvatskih građana tradicionalno završava u nekretninama. Takav odnos prema ulaganju dijelom je, smatraju stručnjaci, stvar dugogodišnje kulture i navika.

Boro Vujović, stručnjak za nekretnine i direktor agencije za nekretnine, ističe da građani o kupnji stana često razmišljaju kao o investiciji, ali pritom ne računaju nužno koliki će im povrat ta investicija donijeti.

„Razmišljaju oni o tome kao o nekoj investiciji, ali ne razmišljaju o povratu i koliko će posto na taj stan imati povrat. Jednostavno gledaju: ‘Aha, trebat će mi taj stan u budućnosti, u međuvremenu će se iznajmljivati i donosit će neki prihod’“, rekao je Vujović.

Povrat na ulaganje pritom pokazuje koliko investitor zaradi u odnosu na novac koji je uložio. Kod nekretnine zato nije važna samo njezina buduća prodajna cijena nego i prihod od najma te troškovi koje vlasništvo nosi.

Cijene su visoke, ali broj transakcija pada

Cijene nekretnina posljednjih su godina snažno rasle, no istodobno je počeo padati broj kupoprodajnih transakcija. Struka pritom upozorava da ponuda i dalje ne prati potražnju jer na tržištu nema dovoljno nekretnina.

Vujović smatra da u bližem razdoblju nije realno očekivati novi snažan rast cijena, nego prije stabilizaciju na sadašnjim razinama.

Poduzetništvo

Zašto knjigovođa ne može pripremiti kreditni zahtjev umjesto vas? – Knjigovođa nije vaš CFO!

Od unutarnjeg i vanjskog uređenja do montažnih kuća i pametnih rješenja

Ambienta 2026: Mjesto na kojem počinje svaki dobar prostor

„U bližem vremenskom razdoblju mislim da nije realno očekivati neki značajan rast cijena, više stabilizaciju postojećih cijena. E sad, na dulji vremenski rok pitanje je što će se događati, ali ja se ne bih kladio na to da kupim nekretninu jer očekujem da ću zaraditi zato što će cijena jako narasti“, rekao je.

Na burzu se može i s puno manjim iznosima

Nekretnine, međutim, nisu jedina mogućnost ulaganja. Sve veću pozornost privlači tržište kapitala, odnosno tržište na kojem se ulaže u dionice, obveznice, fondove i druge financijske instrumente.

Financijski edukator Marko Bogdan ističe da je jedna od glavnih prednosti financijskih ulaganja to što ne zahtijevaju velik početni kapital i mogu se znatno brže prodati od nekretnine.

„Ako želiš investiciju koju ćeš moći prodati u vrlo kratkom roku, koja ne iziskuje puno novca odjednom, onda je tržište kapitala u velikoj prednosti. Naravno, imaju i nekretnine svoje prednosti, ali nedostaci u usporedbi s dionicama, ETF-ovima i sličnim ulaganjima jesu to što nisu toliko likvidne, treba nekoliko mjeseci ili dulje da se prodaju i ne mogu se dijeliti“, objasnio je Bogdan.

Likvidnost u ovom slučaju znači koliko brzo neku investiciju možemo pretvoriti u novac. Dionicu ili udjel u fondu u pravilu je moguće prodati puno brže nego stan ili kuću.

ETF-ovi koje Bogdan spominje su burzovno trgovani fondovi koji najčešće prate određeni indeks ili skupinu vrijednosnih papira. Njihova je posebnost u tome što se njima može trgovati na burzi slično kao dionicama.

Inflacija smanjuje vrijednost novca koji stoji

Ivana Drlje, izvršna direktorica investicijske kuće, upozorava da ni držanje novca na računu nije bez posljedica jer inflacija postupno smanjuje njegovu kupovnu moć.

„Imamo inflaciju i to je trošak držanja novca na računu. To je nešto što smanjuje našu kupovnu moć, što građani sve više i više osjećaju jer već nekoliko godina imamo produljeno razdoblje inflacije. S druge strane, investiranje, pametno investiranje i pronalazak odgovora nude hrpu prilika u kojima možemo uposliti taj novac“, rekla je Drlje.

Drugim riječima, ako cijene rastu brže od prinosa koji novac ostvaruje, za isti će se iznos kroz vrijeme moći kupiti manje proizvoda i usluga.

Šonje: Na ulaganja treba gledati dugoročno

Ekonomski analitičar Velimir Šonje smatra da trenutačno makroekonomsko okruženje ne bi trebalo biti glavni kriterij pri donošenju investicijskih odluka. Umjesto pokušaja pogađanja pravog trenutka za ulazak ili izlazak s tržišta, naglašava važnost dugoročnog pristupa ulaganju.

„Makroekonomsko okruženje ne treba biti glavni vodič za odluke o ulaganjima. Bez obzira na to osjećamo li da su vremena dobra ili loša, da će sutra biti bolje ili lošije, uvijek je korisno gledati nekakav portfelj financijske imovine koji imamo i jedan dio tog portfelja ulagati, što je ključno, na dugi rok. Zato što u dugom roku stvari mogu jedan dio razdoblja ići gore, drugi dolje, ali u dugom roku, u prosjeku, uvijek imamo nekakav rast“, rekao je Šonje.

Portfelj jednostavno predstavlja ukupnost različitih ulaganja koja neka osoba posjeduje. U njega mogu ulaziti nekretnine, štednja, dionice, obveznice, fondovi i druga imovina.

Zaključak stručnjaka nije nužno da građani moraju birati između nekretnine i burze. Te dvije vrste imovine mogu biti različiti dijelovi iste dugoročne strategije ulaganja, ovisno o financijskim mogućnostima, ciljevima i spremnosti pojedinca na rizik.