Kada je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predstavio nove mjere za poboljšanje životnog standarda u Srbiji, predstavio je i nevjerojatne ekonomske pokazatelje. Rekao je da je Srbija peta po stopi rasta realnog bruto domaćeg proizvoda u posljednjih osam godina u cijeloj Europi i da će sljedeće godine biti prvi po nekim drugim ekonomskim pokazateljima.
Mađarska i Hrvatska rasle brže
Međutim, kada se pogleda dalje u prošlost, statistika priznaje da Srbija nije u zavidnoj poziciji.
“Rasli smo za nekih 36,8 posto u odnosu na 13 posto, što je prosječni rast EU, plaće su zapravo veće za 71 posto, a mirovine za 57 posto. Ove godine računamo da će godišnja stopa inflacije biti oko tri posto i sukladno tome računate da je svako povećanje preko tri posto zapravo značajno povećanje”, rekao je Vučić. Međutim, je li to doista tako? Kada se izračuna kumulativni rast BDP-a od 2012. do 2025., jasno je da je Srbija gotovo najgora. Rast realnog BDP-a u Srbiji iznosi 39,52 posto, treći najniži. Lošije su rangirane samo Bugarska (37,55 posto) i Sjeverna Makedonija (37,75 posto). “Na rast BDP-a najviše je utjecao priljev izravnih stranih ulaganja, rast domaće proizvodnje, građevinska industrija i fiskalna konsolidacija, zahvaljujući kojoj je Srbija postala atraktivnija zemlja za ulaganja”, rekao je za Novu Ekonomiju Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije. Procjenjuje da je članstvo u Europskoj uniji bilo presudno za veći kumulativni rast BDP-a Mađarske i Hrvatske, dok je na rast Albanije najviše utjecao učinak male baze. “Mađarska i Hrvatska su u Europskoj uniji i njihovo je tržište sigurnije i stabilnije zbog europskih integracija. Rast BDP-a Srbije u budućnosti ovisit će o tome”, kaže Stanić. Prema njegovim riječima, tamošnje gospodarstvo trebalo bi nastaviti rasti u sljedeće dvije godine zbog velikog investicijskog ciklusa povezanog s izložbom EXPO. Međutim, nakon toga, srpsko gospodarstvo morat će pronaći nove izvore rasta.
“Od 2028. nadalje, kada se završi manifestacija EXPO i prateći projekti, pitanje je hoće li Srbija moći nastaviti rasti istim tempom. To će uvelike ovisiti o integraciji u Europsku uniju”, kaže Stanić. Sljedeći parametar koji bolje pokazuje veličinu gospodarstva neke zemlje u usporedbi s drugima je BDP po paritetu kupovne moći. Ovaj parametar pokazuje koliko BDP vrijedi u praksi, odnosno koliko se s tim gospodarskim rastom može “kupiti i priuštiti”. Srbija je treća odostraga. BDP prema paritetu kupovne moći (PPP) porastao je za 112,6 posto, dok je, primjerice, Crna Gora imala rast od 157,5 posto. BDP PPP u Srbiji u 2012. iznosio je 104,47 milijardi dolara, a u 2025. godini bit će 222,08 milijardi dolara.
Previsoka inflacija
Kako se životni standard mijenja, zaposlenici to prvo primjećuju po svojim primanjima, a umirovljenici po mirovinama. U 13 godina prosječna neto plaća u Srbiji porasla je za 193 posto. Prosječna neto plaća u Srbiji u 2012. godini iznosila je oko 36.600 dinara, a u 2025. godini bit će gotovo 107.500 dinara. Plaće su manje rasle u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, a više u BiH, Rumunjskoj, Bugarskoj i Mađarskoj. Statistike pokazuju da mirovine sporo rastu otkako je SNS došao na vlast. U 2012. godini prosječna mjesečna mirovina u Srbiji iznosila je 25.033 dinara, a 2025. godine bit će samo 50.687 dinara, što je povećanje od 102 posto. Veće povećanje mirovina za to razdoblje dobili su Crnogorci, Mađari, Makedonci i Bugari te ostali umirovljenici.
Kumulativna stopa inflacije u Srbiji od 2012. do 2025. iznosi čak 74,64 posto. To znači da je u prosjeku proizvod koji danas košta 470 dinara 2012. godine koštao oko 270 dinara, otprilike 200 dinara manje. Stanić navodi da je visoka stopa kumulativne inflacije posljedica priljeva stranog kapitala, uvoza sve skupljih energenata te vladine politike povećanja plaća i mirovina, što je povećalo raspoloživi dohodak kućanstava.
“Veća inflacija sama po sebi ne mora nužno biti problem sve dok ne prelazi ciljani okvir, što je bio slučaj tijekom 2023. i 2024. godine, dok smo u jednom razdoblju imali dvoznamenkastu inflaciju”, kaže Stanić. Zaključuje da je za ocjenu životnog standarda važnije promatrati realni rast plaća i mirovina, odnosno koliko su njihova povećanja bila veća od rasta cijena.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu