U organizaciji Večernjeg lista u Vinariji Vina Belje u Kneževim Vinogradima održana je konferencija “Hrvatska kakvu trebamo”, koja se održava već devetu godinu zaredom. Konferencija je i ovaj put okuplila predstavnike poslovne zajednice, institucija i donositelje odluka kako bi otvorili raspravu o ključnim izazovima i prilikama za hrvatsko gospodarstvo. U središtu konferencije bila je  produktivnost kao temelj održivog gospodarskog rasta, u trenutku kada se hrvatsko gospodarstvo suočava s rastućim troškovima, globalnim neizvjesnostima i potrebom za dodatnim jačanjem konkurentnosti.

cijene od sutra

Vlada uvela dodatne mjere: Spriječeno veliko poskupljenje goriva!

Sudionici su razgovarali o tome kako nove tehnologije i digitalna transformacija mogu otvoriti prostor za povećanje produktivnosti i učinkovitosti, ali i o tome kako geopolitičke promjene utječu na poslovanje hrvatskih kompanija i razvoj gospodarstva.

Konferenciju, koja se održava u suorganizaciji Podravke, pozdravnim govorom otvorio je Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista, nakon čega se okupljenima obratila Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke. Uvodno izlaganje održao je Tomislav Ćorić, potpredsjednik Vlade i ministar financija.

Središnji dio programa je panel-diskusija na kojoj su sudjelovali Martina Dalić (Podravka), Emil Tedeschi (Atlantic Grupa), Marko Pipunić (Žito grupa) i Stjepan Orešković (Bosqar Invest). Razgovor je moderirao Mislav Šimatović, zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista.

Konferencija je počela uvodnim govorom Dražena Klarića, glavnog urednika Večernjeg lista.

„Mi u Večernjaku smo neizmjerno ponosni što smo održali konferenciju gdje vodeći hrvatski gospodarstvenici imaju priliku čuti što se to kuha u kuhinji Vlade. Gospodarstvenici će čuti od ministra financija kako se planiraju prihodi i rashodi. Na ovoj konferenciji je izašlo nekoliko jako dobrih odluka. Mi smo cijelo vrijeme tvrdili da u ovom društvu nedostaje dijalog, razgovor. U 21. stoljeću, u vremenu u kojem živimo, to je jedna od ključnih uloga medija, približavanje različitih skupina. Uloga Večernjeg lista je pokušaj da se razgovara”, kazao je Dražen Klarić.

Okupljenima se obratila Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke.

„Nalazimo se u srcu Baranje i Belja. Deseta konferencija održat će se u godini kada ćemo slaviti 80 godina Podravke. To je iduće godine. To će biti jedan od elemenata desete konferencije. Vjerujem da ćemo i danas raspraviti mnoge aktualne teme ekonomske politike, da će i danas biti dobrih i kvalitetnih prijedloga.”

Izgradnja mreža autocesta

Hrvatska na europskoj prometnoj karti: autoceste kao temelj logistike i trgovine 

Kolumna

AI radna snaga nije radna snaga u pravnom smislu, koliko god bila produktivna

Izlaganje je potom održao ministar financija i potpredsjednik Vlade RH Tomislav Ćorić.

„U ovom trenutku vjerujemo da će Republika Hrvatska zadržati deficit proračuna na razini do 3 postotna boda, da ćemo inflaciju bilježiti značajno manju od projekcija kakve smo imali početkom godine, od 4,9 posto, i da ćemo zabilježiti gospodarski rast veći od dva postotna boda”, kazao je ministar Ćorić.

„Pozicija EU-a u odnosu na SAD je, blago rečeno, loša. Jaz između dva ekonomska područja pokazuje na to da će Europa godinama zaostajati za SAD-om. Zaostajemo upravo u produktivnosti, odnosno u doprinosu produktivnosti gospodarskom rastu. Postoji nekoliko scenarija koje ja razaznajem, a koji očekuju EU, a to je daljnja stagnacija i pad konkurentnosti u odnosu na ostale”, kazao je Ćorić.

„Ono što nas izdvaja u odnosu na ostatak Europe, to su džepovi produktivnosti koji mogu biti iskorišteni na puno bolji način i otvoriti nam daljnju perspektivu”, rekao je ministar.

„S obzirom na trenutačno vrlo stabilnu situaciju u kojoj se nalazimo, pozivam vas, hrvatske poduzetnike, da otvorimo sve moguće komunikacijske kanale u narednom razdoblju i učinimo sve da se učini ono što je Hrvatskoj potrebno, iskoračimo u kontekstu produktivnosti jer alternativa tome jednostavno nije dobra. Hrvatska je u stanju da odigra duple paseve koje neki drugi veliki igrači nisu u stanju odigrati”, kazao je Ćorić na kraju svog izlaganja.

Produktivnost kao preduvjet rasta

Na panelu „Produktivnost kao preduvjet rasta” sudjelovali su Martina Dalić, Emil Tedeschi, Marko Pipunić i Stjepan Orešković.

„Ova godina točno pokazuje zbog čega su ove teme koje je naznačio ministar itekako relevantne i tema produktivnosti je ključna tema sljedećih 10 godina. O produktivnosti i zaostajanju EU-a govori se u stručnim krugovima već dugo. Dugo se ističe rast produktivnosti i prilagodba konkurenciji kao nešto što je nužno da se time počnemo baviti. Ministar je dobro postavio smjer rasprave o tome što su prioriteti gospodarstva i hrvatskog društva u sljedećem razdoblju”, kazala je Martina Dalić.

„Ne mogu reći da će ovo biti najbolja godina, no to ponavljam već 78 kvartala otkad smo na burzi. Duboko sam svjestan da bi bilo najjednostavnije nastaviti ujutro spavati i pokriti se preko glave jer sve izgleda kao da nema smisla. Ovo što danas mi svjedočimo ovdje u srcu Baranje je dokaz da se može, svjedočimo da danas sjede četiri relevantne, moćne hrvatske kompanije, u publici ih ima daleko više. Iako smo ovdje kao konkurenti, postoje zajednički interesi, sjajan je podatak da Hrvatska ima više moćnih, regionalnih i širih šampiona, što je samo podatak da se može”, odgovorio je Emil Tedeschi na pitanje kako Atlantic Grupa stoji trenutačno. Smatra da prostora za rast ima.

„Nama je najbrže rastuće tržište Njemačka. Njemačko gospodarstvo stagnira, ali mi imamo sreću da je naš udarni proizvod pa se zbog toga, neovisno o tome kolika je tamo kriza, to neće reflektirati na nas i mislimo da će naša prodaja u narednih pet godina biti s 50 milijuna eura na 250 milijuna eura”, kazao je Tedeschi. „Od kuknjave nema smisla, naše gospodarstvo i kompanije imaju prostora za rast”, dodao je.

Koliko se mogu povećavati plaće?

„Beskonačno se mogu, sve dok postoji veza između faktora koji grade uspjeh. Moguće je usporediti Hrvatsku s nizom zemalja i onda pogledamo našu produktivnost rada u odnosu na zemlje koje nama trebaju biti kriterij i cilj”, rekao je Stjepan Orešković.

„Kad govorimo o produktivnosti, nema ničega što možemo definirati kao naš uspjeh ili neuspjeh da upravljamo svim faktorima kao to kako mjerimo produktivnost. Ako ne dižete produktivnost, a dižete plaće, doći ćete do toga da ćete imati manju produktivnost i manje plaće. Moramo razmisliti o tome koji su faktori koji utječu na rast produktivnosti Hrvatske i učiniti sve da njih pojačamo. Pokazuje se da jedan model polako trošimo i iscrpljujemo”, kazao je Stjepan Orešković.

Marko Pipunić, predsjednik Uprave Žito Grupe, upitan je o budućnosti proizvodnje.

„Klimu ne možemo mijenjati. Možemo li mijenjati svjetsku ili europsku politiku, to također ne možemo. Rekao bih da imamo dobru Hrvatsku, ovakvu kakvu imamo. Može li se bolje, naravno da se može. Prednost naša je ta veličina, ustvari to što smo mali. Mi smo hendikepirani kad hoćemo izlaziti kao proizvođači na velika tržišta, ali smo otvoreni za sve njih kad imaju viška. Kad dođu ovakva vremena kad se puno na svjetskim razinama mijenjaju stvari, mali su puno fleksibilniji i mogu se brže prilagoditi situacijama. Dijalog nam često fali. Fali nam i ovdje među nama. Često državu volimo smatrati kao kasicu-prasicu, a kad se treba platiti porez, platit ću ga negdje u Švicarskoj… Trebamo se malo osvijestiti gdje smo mi u tome svemu. Politika je moć koja kreira trendove, no bez nje se ne može. Tvrdim da Hrvatska može bolje, imamo šanse, ne bih rekao da smo ugroženi toliko koliko sami stvaramo percepciju ugroženosti”, rekao je Pipunić.

„Marko ima pravo u puno stvari o kojima govori, pogotovo što prstom ukazuje, postoji Hrvatska koja plaća porez i Hrvatska koja ne plaća porez. Ja imam najveću publiciranu plaću u Hrvatskoj i na to sam ponosan, no nikada nije izračunano koliko je doprinosa i poreza iz te plaće dano u državu. Kod nas je i bogatstvo krimen. A istovremeno postoji značajno bogatstvo u ovoj zemlji koje nema nikakvog fundamenta u plaćanju poreza. U Francuskoj nasljeđivanje nije profitabilan biznis. U Hrvatskoj postoji puno imobiliziranih nekretnina, imovine, kupljeni su od tko zna kakvog novca i dalje stoje”, rekao je Tedeschi.

„Domoljublje nije ruka na srcu i tko će glasnije pjevati himnu nego tko će platiti veći porez, više zapošljavati i časno plaćati ljude i biti stvarno osjetljiv na standarde ljudi”, rekao je čelnik Atlantica.

Na pitanje može li doći do povećanja plaća, Martina Dalić odgovorila je:

„Troškove rada i plaće definira stanje na tržištu rada. Mi bismo kao poslodavci mogli tvrdo reći ‘neću povećati plaće, nađi si posla ako možeš, a ja ću si naći radnike koji će raditi za plaću koju ja mogu platiti’. To ne postoji. Ne možemo si priuštiti da se na taj način ponašamo jer niti postoji prevelika ponuda rada niti je to dobro za produktivnost i efikasnost. Ima li ili nema prostora, to nije pitanje koje artikulira očekivanja za raspon plaća”, kazala je Dalić.

Tedeschi smatra kako je odgovor na to pitanje „da i ne”.

„Meni je najmanje simpatično hoćemo li podignuti ukupni fond plaća i za koliko posto, ali ne mogu pobjeći od toga da smo kompanija koja gaji solidarnost i brigu za čovjeka. Kod nas nije med i mlijeko, kod nas se puno radi, radi se po visokim standardima. Postoji duboka vjera da su zaposleni glavni asset kompanije, ali nisu protiv kompanije”, kaže.

„Mi smo rasli kumulativno, svake godine preko 40 posto. Mene, iskreno, to uopće ne zanima, mi smo tu gdje jesmo, jedino što nas zanima je iduća godina, iduće tri godine, pet. Zanima me što mi moramo napraviti tome što će se dogoditi oko nas. Ne želimo odustati od ideje na istim brojevima i mislim da znamo kako, ali bez osjećaja za to da razumijemo sve što se događa oko nas, uključujući Hrvatsku i šire, je nezamislivo. Ovo o čemu je Emil govorio je vrlo relevantno. Moramo pogledati gdje su rezerve produktivnosti”, kazao je Orešković.

Zašto je hrana toliko skupa?

„Da znam taj odgovor, pisao bih recepte i prodavao. Tržište i potražnja vjerojatno generiraju cijene”, kazao je Pipunić, koji je temu prebacio na demografiju i povratnike.

„Ima jedan bazen povratnika. Ogroman bazen ljudi koji su vani dosta nezadovoljniji nego kad su odlazili odavde. U zadnjih godinu dana ih ima značajan broj koji je kod nas došao i vratio se s obiteljima. Možda im ne bi bilo loše dati nekakav poticaj da ih vratimo. Najosjetljiviji organ zdravom čovjeku je džep. Otišli su zbog novca, vratit će se zbog novca. Hrvatska je sigurna zemlja, iskoristimo te prednosti. Ljudima je i jedan od najvećih problema vratiti se – sramota. Sramota im je reći da će se vratiti”, kaže Pipunić.

Što je potrebno za veći iskorak u gospodarstvu?

„Da bismo napravili preskok i izjednačili se s onima s kojima želimo, recimo Njemačkom i sl., moramo aktivirati sve one faktore koji čine razliku između 80 i 100 i igrati na njih. Ako će mi država isporučiti ono što trebam, onda plaćanje poreza nije trošak nego investicija”, rekao je Orešković.

„Ništa se neće dogoditi preko noći, no moramo se odmaknuti od osobnih interesa. Dok imamo paralelne sustave u Hrvatskoj, ne možemo razgovarati kakvu Hrvatsku želimo. Postoji bogata Hrvatska, postoji rentijerska Hrvatska, mora biti volja politike da zagrebe ispod površine”, kazao je Tedeschi.

„Nikakva društvena promjena ili bilo koja mjera ekonomske politike ne funkcionira sama. Sve ovo što smo mi danas spominjali je sastavni dio neke to-do liste koju treba obaviti. Dijalog je jako važna stvar, no dijalog ne mijenja stanje na terenu. Od nečega što se u dijalogu izbistri, to nešto treba provesti. Zanimljivo je čuti od sugovornika inzistiranje na efikasnoj naplati poreza. Svi mi trebali bismo biti jednako podložni poreznoj presiji, jedan dio gospodarstva izmiče oporezivanju”, kazala je Martina Dalić.