Pitanje priuštivosti stanovanja već godinama predstavlja jedan od ključnih društvenih i ekonomskih problema diljem Europe.

USKLAĐIVANJE

Donesena nova odluka o povećanju mirovina u Hrvatskoj, evo kolike su cifre

Najnoviji podaci potvrđuju da cijene nekretnina i najamnina nastavljaju rasti, često i brže od stope inflacije, što stanovanje čini sve većim financijskim izazovom.

Analiza Deutsche Banka pokazuje da su najskuplje nekretnine koncentrirane u velikim financijskim centrima i turističkim metropolama, no zanimljivo je da se među deset najskupljih europskih gradova nalaze samo dva iz pet najvećih europskih gospodarstava.

Prema podacima Eurostata za prvo tromjesečje 2026. godine, cijene nekretnina u Europskoj uniji porasle su za 5,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok su najamnine zabilježile rast od tri posto, što dodatno naglašava pritisak na tržište.

Na samom vrhu ljestvice najskupljih gradova, prema istraživanju Deutsche Banka, nalaze se dva švicarska grada. Zürich je potvrdio status najskupljeg europskog grada za kupnju stana, s prosječnom cijenom od vrtoglavih 22.910 eura po četvornom metru.

Odmah iza njega smjestila se Ženeva, gdje kvadrat u centru grada košta 19.439 eura. U praksi to znači da bi za prosječan stan od 80 četvornih metara u centru Züricha trebalo izdvojiti nevjerojatnih 1,83 milijuna eura, dok bi nekretnina iste površine u Ženevi stajala otprilike 1,55 milijuna eura.

Ove brojke jasno ilustriraju zašto je Švicarska postala sinonim za visoke troškove života i ekskluzivno tržište nekretnina, nedostupno velikoj većini europskih građana.

Na trećem mjestu ljestvice nalazi se London, gdje prosječna cijena četvornog metra stana doseže 17.241 euro, čime se britanska prijestolnica čvrsto drži među najskupljima.

Bez straha

Zašto pacijenti zbog zubara putuju u Hrvatsku? Ovaj domaći dentalni centar uz terapiju osigurava i smještaj

Kartično plaćanje

Što kupci danas podrazumijevaju, a dio poduzetnika još uvijek propušta?

Slijedi ga Pariz na četvrtom mjestu, s osjetno nižom cijenom od 12.771 euro po kvadratu, dok je Beč zauzeo peto mjesto s cijenom od 12.483 eura. Podatak da je London gotovo 35 posto skuplji od Pariza posebno je zanimljiv, s obzirom na to da su oba grada globalne metropole i ključni ekonomski centri.

Visoke cijene u tim gradovima odražavaju njihovu privlačnost za međunarodne investitore i globalne talente, ali istovremeno stvaraju ogroman pritisak na lokalno stanovništvo koje si sve teže može priuštiti život u vlastitom gradu.

Listu deset najskupljih europskih gradova zaokružuju redom München, u kojem četvorni metar košta 11.435 eura, zatim Luksemburg s 11.011 eura, Kopenhagen s 10.191 euro, Stockholm s 10.037 eura te Oslo s 9.785 eura po kvadratu.

Posebno je uočljiva dominacija nordijskih prijestolnica, budući da su se čak tri našle u samom vrhu. Nešto povoljniji, ali i dalje vrlo skup, jest Helsinki, koji se smjestio na 13. mjesto s cijenom od 8.431 euro po četvornom metru.

Ispred finske prijestolnice nalaze se još Milano s cijenom od 9.378 eura i Amsterdam, gdje kvadrat u prosjeku vrijedi 9.273 eura, što potvrđuje da visoke cijene nisu rezervirane samo za najveće svjetske financijske centre.

Zanimljivi su i podaci za gradove koji se često uspoređuju s hrvatskim tržištem. Primjerice, Prag ima prosječnu cijenu od 8.352 eura po četvornom metru u centru grada, što ga čini skupljim od nekih zapadnoeuropskih metropola poput Madrida, gdje kvadrat košta 7.831 euro, ili Berlina, gdje je cijena 7.613 eura.

U tom kontekstu, Hrvatska se ističe kao zemlja s jednim od najvećih porasta cijena nekretnina u Europskoj uniji, s rastom od čak 14,3 posto na godišnjoj razini.

Ujedno, Hrvatska je zabilježila i najveći rast cijena najma na početku godine, i to za nevjerojatnih 21,9 posto, što stručnjaci objašnjavaju velikom atraktivnošću zemlje za kratkoročni i dugoročni najam.

*uz korištenje AI-ja