Islanđani su odbacili prijedlog ponovnog otvaranja pregovora o pristupanju Europskoj uniji, pokazali su konačni rezultati referenduma održanog u subotu. Za nastavak pregovora glasalo je 47,2 posto birača, dok ih je 52,8 posto bilo protiv. Izlaznost je dosegnula čak 82,5 posto.

program potpora

Od 2. rujna građani mogu dobiti do 24.990 eura: Novac je za kuće, evo što država plaća

Na referendumu održanom 29. kolovoza na pitanje „Treba li Island ponovno otvoriti pregovore o pristupanju Europskoj uniji?“ većina je odgovorila s „ne“, čime je za sada zaustavljen proces koji je bio zamrznut više od desetljeća.

Glasanje nije bilo o samom članstvu u EU-u, nego o tome treba li Island ponovno sjesti za pregovarački stol s Bruxellesom. Eventualni dogovor o uvjetima članstva nakon toga bi morao biti potvrđen na zasebnom referendumu.

Rezultat predstavlja pobjedu protivnika europske integracije, ali i novi zastoj za politiku proširenja EU-a. Reykjavík je 2009. podnio zahtjev za članstvo, a pristupni pregovori pokrenuti su iste godine. Nakon dolaska euroskeptične vlade na vlast 2013. godine pregovori su suspendirani.

Island je, međutim, i dalje snažno povezan s Europskom unijom. Član je Europskog gospodarskog prostora i Schengenskog prostora, pa već sudjeluje u velikom dijelu europskog jedinstvenog tržišta, iako nije članica Unije.

Pauza najmanje do 2028.

Referendum je raspisala vlada predvođena premijerkom Kristrún Frostadóttir, koja je podržavala ponovno otvaranje pregovora. Vlada je unaprijed najavila da će poštovati rezultat glasanja, bez obzira na ishod.

Odluka birača sada znači da se pregovori neće ponovno otvoriti u mandatu aktualne vlade. Premijerka je ranije poručila da u slučaju pobjede opcije „ne“ neće ponovno pokretati pitanje članstva do kraja svog mandata 2028. godine.

Referendum je održan u trenutku povećanih geopolitičkih napetosti, a pitanje odnosa s EU-om povezivalo se i s promijenjenim sigurnosnim položajem Europe, ratom u Ukrajini i američkim pritiskom oko Grenlanda.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Kartično plaćanje

Što kupci danas podrazumijevaju, a dio poduzetnika još uvijek propušta?

Ribarstvo bilo ključno pitanje

Jedan od najvećih razloga za protivljenje članstvu bilo je ribarstvo, koje ima iznimnu gospodarsku i političku važnost za Island. Protivnici pristupanja strahuju da bi ulazak u EU ograničio kontrolu nad ribljim resursima i nacionalnim vodama.

U slučaju pobjede opcije „da“, upravo bi ribarstvo bilo među najosjetljivijim pitanjima pristupnih pregovora. Europska komisija prije referenduma naglašavala je da su islandske posebnosti u ribarstvu i poljoprivredi poznate te da bi se morale pažljivo uzeti u obzir.

Zagovornici pregovora, s druge strane, tvrdili su da bi Island članstvom dobio izravniji utjecaj na donošenje europskih odluka, kao i moguću ekonomsku korist od tješnje integracije.

Reykjavík glasao drukčije od ostatka zemlje

Jedan od zanimljivijih elemenata referenduma bio je velik zemljopisni raskol. Reykjavík je bio jedino područje u kojem je većina podržala ponovno otvaranje pregovora, dok su ruralni dijelovi zemlje uglavnom glasali protiv.

Protivnici su tijekom kampanje naglašavali očuvanje neovisnosti i kontrole nad ribarstvom, dok su zagovornici govorili o gospodarskoj stabilnosti, jačoj europskoj suradnji i promijenjenim geopolitičkim okolnostima.

Na kraju je prevagnula opcija „ne“, i to relativno tijesno – s razlikom od 5,6 postotnih bodova.

Za Europsku uniju rezultat predstavlja udarac politici proširenja, osobito u trenutku kada Bruxelles nastoji zadržati zamah proširenja zbog geopolitičkih promjena i povećanog interesa za jačanje europske sigurnosti.