Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa posjetit će sljedeći tjedan Zagreb u sklopu turneje po državama članicama, tijekom koje s njihovim čelnicima razgovara o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034. godine.

važan projekt

U Zagorju otvoren novi hotel s bazenima vrijedan 17,4 milijuna eura: Gotovo sve financirala EU

Costa će Zagreb posjetiti u srijedu, 2. rujna, kada će razgovarati s premijerom Andrejem Plenkovićem. Istoga dana posjetit će i Luksemburg te Mađarsku, dok će u četvrtak obići Bukurešt, Sofiju i Atenu. U petak su na redu Nikozija i Ljubljana.

U okviru turneje, koju je započeo 25. kolovoza, Costa će posjetiti sve glavne gradove država članica osim Stockholma, budući da se u Švedskoj u rujnu održavaju parlamentarni izbori.

Glavna tema razgovora bit će novi dugoročni proračun EU-a, odnosno Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028. – 2034. Među državama članicama postoji suglasnost da bi dogovor trebalo postići do kraja 2026. kako bi novi okvir mogao početi vrijediti 1. siječnja 2028.

Međutim, cilj se čini vrlo ambicioznim s obzirom na velike razlike među državama članicama. Njemačka i skupina drugih neto uplatitelja žele znatno manji proračun od onoga koji je predložila Europska komisija, dok države koje iz europskog proračuna dobivaju više nego što u njega uplaćuju inzistiraju na očuvanju kohezijske politike kao ključnog instrumenta razvoja.

U četvrtak je u Berlinu održan sastanak čelnika šest zemalja neto uplatiteljica – Njemačke, Austrije, Danske, Nizozemske, Finske i Švedske – koje su zatražile smanjenje prijedloga budućeg dugoročnog proračuna za nekoliko stotina milijardi eura.

„Europska unija mora donijeti jasne odluke i redefinirati svoje proračunske prioritete, baš kao što to činimo kod kuće. VFO će se povećati kako bi se riješili naši strateški prioriteti, ali to povećanje može biti samo umjereno“, poručili su čelnici šest država. Smatraju da se prijedlog Komisije od gotovo 2 bilijuna eura mora smanjiti za nekoliko stotina milijardi na uravnotežen način.

Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da tih šest zemalja zajedno financira oko 40 posto europskog proračuna.

Kartično plaćanje

Što kupci danas podrazumijevaju, a dio poduzetnika još uvijek propušta?

inovativan alat

Više ne gledaju samo CV i intervju: Ova tvrtka kandidate testira na potpuno nov način

„Nismo škrti, ali raspodjela sredstava kako je predložila Europska komisija jednostavno ne odgovara vremenu u kojem živimo“, rekao je Merz.

Hrvatska među državama koje žele očuvati kohezijska sredstva

Za Hrvatsku su pregovori posebno važni jer je kohezijska politika jedan od ključnih izvora europskog financiranja. Države neto primateljice protive se ideji velikog smanjenja sredstava koja bi se kroz novu strukturu proračuna usmjeravala prema nacionalnim i regionalnim planovima. Komisija u svom prijedlogu upravo predviđa snažniju integraciju različitih fondova i nacionalnih i regionalnih planova.

Europska komisija je u srpnju 2025. predložila gotovo 2 bilijuna eura vrijedan VFO za 2028. – 2034., što odgovara prosječno 1,26 posto bruto nacionalnog dohotka EU-a tijekom tog razdoblja.

Prijedlog predstavlja značajno povećanje u odnosu na postojeći okvir, ali dio tog iznosa odnosi se i na otplatu zajedničkog duga nastalog nakon pandemije. Bez sredstava za servisiranje tog duga, prijedlog Komisije iznosi oko 1,816 bilijuna eura.

Komisija želi novi proračun učiniti fleksibilnijim i više usmjerenim na konkurentnost, obranu i sigurnost, klimatske politike te ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. U okviru prijedloga posebno mjesto zauzimaju i Nacionalni i regionalni partnerski planovi.

Tri ključna pitanja za novi proračun

Costa se u pregovorima želi usredotočiti na tri međusobno povezana pitanja: ukupnu veličinu proračuna, visinu nacionalnih doprinosa te nove „vlastite prihode“ EU-a.

Upravo bi novi izvori prihoda mogli biti dio kompromisa. Ideja je da se osigura dovoljno novca za europske prioritete, a da se pritom ne povećavaju izravni doprinosi država članica u istoj mjeri.

To pitanje bit će posebno osjetljivo za neto uplatiteljice koje već traže da se ukupni proračun smanji. Šest država istodobno traži veća izdvajanja za zajedničke prioritete poput obrane, konkurentnosti, migracija i europske suverenosti, ali odbacuju novo zajedničko zaduživanje.

Od Zagreba do izvanrednog samita u Bruxellesu

VFO će biti jedna od glavnih tema redovitog samita EU-a 15. i 16. listopada u Bruxellesu, kao i neformalnog sastanka na vrhu 13. studenoga u Dublinu.

Prema aktualnom rasporedu, očekuje se i izvanredni formalni samit 26. i 27. studenoga u Bruxellesu, koji bi bio posvećen upravo budućem europskom proračunu.

Costa zato turnejom po europskim prijestolnicama pokušava približiti pozicije država članica i pripremiti teren za kompromis do kraja godine. Pregovori će biti posebno zahtjevni jer za usvajanje VFO-a treba jednoglasna odluka svih 27 država članica.

Za Hrvatsku će jedan od ključnih interesa biti da se u novom proračunu očuva dovoljno snažna kohezijska komponenta, dok će istodobno morati odgovoriti na pritisak najvećih neto uplatiteljica koje traže znatno strožu kontrolu rashoda.