Razvoj obnovljivih izvora energije već godinama je kao jedno od ključnih uporišta energetske tranzicije i u Hrvatskoj, kao i na razini Europske unije, sveprisutna tema koju kod nas uglavnom prate problematiziranja prepreka bržem razvoju tog sektora.

Među tržišnim akterima u području OIE-a najčešće se pritom spominju npr. sporost države i regulatornih tijela, mrežna ograničenja, pravila za priključenje i slično.

Dugotrajni postupci

Tu industriju uskoro čeka novi zakonodavni okvir koji bi trebao poticajno djelovati na njezin rast i dinamiku ostvarenja ciljeva u okviru energetske strategije i zelene tranzicije. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja prije dva dana uputilo je prijedlog novih zakonskih rješenja na jednomjesečno javno savjetovanje, a donošenje zakona je radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a predviđeno po hitnom postupku.

Postojeći zakon nadograđivan je kroz izmjene zakona 2023. I 2025., a u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja procijenili su da je za daljnji razvoj sektora OIE i potpunu transpoziciju obvezujućih propisa EU vezanih uz obnovljive izvore energije – Direktive RED III (koju se u većoj mjeri trebalo prenijeti već lani) potrebno donijeti novi Zakon.

Njime se uređuju ključna pitanja vezana uz daljnju provedbu energetske tranzicije RH, s posebnim naglaskom na povećanje udjela “obnovljivaca” u konačnoj bruto potrošnji energije. S obzirom na RED III koji predviđa povećanje ciljeva za udio OIE do 2030. na razini Unije, kao i uvođenje obveznih nacionalnih doprinosa u sektorima električne energije, grijanja i hlađenja, prometa, industrije i zgradarstva, novim se zakonom uspostavlja okvir kojim se precizno uređuje planiranje, stavljanje na tržište, proizvodnja, prijenos, distribucija i potrošnja energije iz obnovljivih izvora energije.

Predlagatelji ističu kako se njime “posebno uređuje i primjena novih mehanizama iz RED III, uključujući određivanje područja za brži razvoj OIE, ubrzane i pojednostavljene administrativne postupke za izdavanje dozvola, kao i tehničke i okolišne uvjete vezane uz razvoj projekata”.

U udruzi Obnovljivi izvori Energije Hrvatska (OIEH) na čelu s direktoricom Majom Pokrovac kao jednu od važniji novosti ističu kartiranje potencijala za razvoj OIE i određivanje područja za njihov brži razvoj, odnosno tzv. GO-TO zona. OIEH je za takav pristup već izradio stručnu podlogu za sunčane i agrosunčane elektrane koja pokazuje gdje postoji prostor za njihov ubrzani razvoj uz uvažavanje prostornih, okolišnih i drugih ograničenja. Pozdravljaju i jasnije uređenje PPA ugovora, jednostavnije osnivanje zajednica obnovljive energije, kao i novi okvir za razvoj obnovljivih plinova.

Električni iskorak

Kompaktni električni modeli sve ozbiljnije ulaze u svakodnevicu europskih vozača

Problemi s likvidnošću

Zašto kašnjenje u naplati najviše pogađa tvrtke koje rastu?

“Pozitivan je i veći prostor za korištenje obnovljivih izvora u zgradama te dijeljenje proizvedene energije, što građanima, poduzetnicima i lokalnim zajednicama omogućuje bolje korištenje lokalno proizvedene obnovljive energije i aktivniju ulogu na tržištu električne energije. Zakon propisuje i da se planiranje, izgradnja i rad OIE postrojenja, njihovo priključenje, razvoj mreže i skladištenje energije smatraju prevladavajućim javnim interesom. To je važna odredba RED III i potencijalno snažan alat za ubrzavanje razvoja projekata”, ističe Pokrovac. Ipak, dodaje da će provedba pokazati koliki će biti njezin stvarni učinak.

“Hrvatski OIE projekti danas prolaze kroz niz postupaka koji često traju znatno dulje od propisanih rokova. Zato nije dovoljno samo propisati da postupci moraju biti brži. Bit će potrebno osigurati da različita ministarstva, lokalna i regionalna tijela te operatori mreže nova pravila doista primjenjuju koordinirano i u propisanim rokovima. To će biti pravi test ovog Zakona”, smatraju u OIEH-u, vjerujući da će tijekom javnog savjetovanja biti prostora za dodatna poboljšanja. Već sada prepoznaju nekoliko područja kojima treba posvetiti posebnu pozornost.

Prvo su bioplin i biomasa. “Otvaranje mogućnosti sudjelovanja postojećih postrojenja u programima potpore za proizvodnju obnovljivih plinova pozitivan je korak. Međutim, dok se ne uspostavi kvalitetan okvir za njihov dugoročni rad i prelazak prema proizvodnji biometana, postojećim postrojenjima potrebno je omogućiti produljenje postojećih ugovora o poticanju u prijelaznom razdoblju od 3 do 5 godina. Time bi se spriječilo gašenje postojećih kapaciteta i proizvođačima osiguralo dovoljno vremena za prilagodbu novim tržišnim uvjetima, uključujući prelazak na proizvodnju obnovljivih plinova”, ističe Pokrovac.

Dobra osnova i važan pomak

Drugo su baterijski sustavi i hibridna postrojenja. U OIEH-u naglašavaju kako baterije nisu samo dodatak obnovljivim izvorima, nego važan alat za stabilniju i učinkovitiju mrežu. Studija koju je OIEH izradio s Energetskim institutom Hrvoje Požar i Fakultetom elektrotehnike i računarstva pokazuje da baterije mogu smanjiti ukupne troškove elektroenergetskog sustava do 15 posto, prvenstveno smanjenjem zagušenja i boljim iskorištavanjem proizvodnje iz OIE.

Ista analiza pokazuje da bi se, uz realizaciju svih OIE kapaciteta s već izdanim energetskim odobrenjima i njihovu integraciju s baterijama, prosječna cijena električne energije mogla smanjiti za gotovo 30 posto. Zato je, kažu, važno omogućiti jednostavniju izgradnju baterija uz postojeće i nove elektrane te olakšati razvoj hibridnih postrojenja koja na istoj lokaciji povezuju, primjerice, sunce, vjetar i skladištenje energije.

Sve u svemu, novi zakon tržišni igrači vide kao dobru osnovu i važan pomak, posebno kroz prijenos RED III, GO-TO zone, PPA ugovore, obnovljive plinove, skladištenje energije, zgradarstvo i aktivnije sudjelovanje potrošača. No, Pokrovac zaključuje kako će se njegov uspjeh ipak mjeriti time hoće li se projekti u Hrvatskoj doista početi razvijati i realizirati brže nego danas, kada njihov razvoj može trajati i do deset godina.