Ekstremne vrućine mogle bi ove godine koštati gospodarstva EU-a oko 180 milijardi eura ili otprilike 1 posto BDP-a i gotovo točno onoliko rasta koliko je blok očekivao za 2026., a Francuska se suočava s najvećim udarcem od velikih država članica.

Dugotrajna vrućina koja ovog ljeta pogađa Europu na putu je da uništi godinu gospodarskog rasta, prema istraživanju koje je objavila Triodos Bank, prenosi Euro News. U usporedbi s očekivanim rastom EU-a od otprilike 1,1 posto ove godine, to bi blok ostavilo blizu stagnacije.

Niži prinosi usjeva i mliječna proizvodnja, plus rast cijena hrane koji slijedi, čine oko 0,15 posto. Ograničena proizvodnja nuklearne, hidro i termo energije, slabija solarna učinkovitost i više veleprodajne cijene električne energije dodaju 0,12 do 0,15 posto, dok poremećeni željeznički, cestovni i vodni kapaciteti dodatnih 0,15 posto.

Najveći učinak, koji je najteže utvrditi, jest produktivnost rada. Proizvod po radniku pada kada temperature prijeđu otprilike 25°C do 30°C, s najvećim gubicima u vanjskim i fizički zahtjevnim poslovima. Analiza Allianza, citirana u istraživanju, procjenjuje gubitak na oko 3 posto proizvodnje po satu rada za svaki stupanj iznad 30°C koji se održava tijekom dana.

Ljudski danak uglavnom je izvan tih brojki. Procjenjuje se da se 20.400 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom dogodilo u Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Italiji samo tijekom lipanjskog toplinskog vala, a procjena otprilike 25.000 smrtnih slučajeva u izgubljenim godinama života tijekom ljeta implicira trošak od 1,5 do 7 milijardi eura.

Šumski požari su do prošlog tjedna spalili preko 490.000 hektara diljem EU. Izgubljene usluge ekosustava iz izgorjelog područja mogle bi dodati od 100 milijuna do 4,6 milijardi eura.