Javni dug Hrvatske na kraju travnja iznosio je 55 milijardi eura, što je 4,6 milijardi eura ili devet posto više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke. U odnosu na kraj prošle godine dug je porastao za 2,7 milijardi eura, odnosno 5,2 posto, dok je na mjesečnoj razini zabilježen blagi pad od 148 milijuna eura.

Najveći dio povećanja proizlazi iz snažnijeg zaduživanja središnje države, čiji je dug dosegnuo 54 milijarde eura. Time središnja država čini više od 98 posto ukupnog javnog duga Hrvatske. Istodobno se sve više zadužuju lokalne jedinice, općine, gradovi i županije, čije obveze bilježe rast već 15 mjeseci uzastopno – i to po dvoznamenkastim stopama.

Na dugi rok

U travnju je godišnja stopa povećanja iznosila 21,4 posto, nakon 20 posto u ožujku. Nasuprot tome, fondovi socijalne sigurnosti nastavili su smanjivati razinu duga, koji je na godišnjoj razini bio manji za 32,2 posto.

Struktura zaduženja pokazuje da i dalje prevladavaju dugoročni instrumenti. Oko 65 posto nekonsolidiranog duga odnosi se na obveznice, dok ostatak čine krediti, depoziti i kratkoročni vrijednosni papiri. Značajno je pritom povećano izdavanje trezorskih zapisa Ministarstva financija, zbog čega je unutarnji dug u segmentu kratkoročnih vrijednosnih papira na godišnjoj razini porastao 45,5 posto, primjećuju analitičari Raiffeisena.

Hrvatska se pritom i dalje najvećim dijelom financira na domaćem tržištu. Krajem travnja domaći investitori držali su 68,6 posto javnog duga, dok je udio inozemnih vjerovnika iznosio 31,4 posto. Nakon ulaska u europodručje udio domaće komponente stabilizirao se oko 70 posto, što odražava višegodišnji trend jačanja domaćih izvora financiranja države.

Građani uložili 4,9 mlrd. eura

Podaci HNB-a pokazuju i rast ulaganja građana u državne vrijednosne papire. Ulaganja stanovništva povećana su s 3,9 na 4,9 milijardi eura u godinu dana, dok su financijska poduzeća povećala izloženost državnom dugu s 31,1 na 32,6 milijardi eura. Unatoč rastu nominalnog duga, Hrvatska i dalje ostaje ispod maastrichtskog praga. Na kraju prvog tromjesečja omjer javnog duga i BDP-a iznosio je 58,4 posto, 0,2 postotna boda više nego godinu prije.

Analitičar Raiffeisena Petar Bejuk ocjenjuje da su domaći fiskalni pokazatelji i dalje povoljniji od prosjeka europodručja, ponajprije zahvaljujući snažnom nominalnom rastu gospodarstva. Za cijelu godinu očekuje da će udio javnog duga ostati ispod 60 posto BDP-a, uz opasku da bi fiskalna politika trebala očuvati dovoljno prostora za odgovor na moguće rizike u budućnosti.

Aquapark

Zašto su Aquaglide aquaparkovi najbolje usklađeni s novim smjernicama hrvatskog turizma

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome