U ovim ljetnim mjesecima obično se malo toga događalo vezano uz domaće tržište kapitala. Međutim, ova je godina u tom kontekstu ugodno iznenadila. Živost na domaćem tržištu itekako je vidljiva tijekom ljetnih mjeseci, što je, u svakom slučaju, sjajna vijest. Ponuda se širi, a uskoro bi (i) zbog teme ove kolumne potražnja također mogla rasti, posebno na strani tzv. malih investitora.
Investitori će biti aktivniji
Naime, ovih je dana u javnu raspravu upućen dugo očekivani Zakon o hrvatskom investicijskom računu, koji će vrlo vjerojatno postati poznat kao HIR. Sudionici tržišta dugo su ga priželjkivali pa i zazivali, a sada, kada je nacrt pušten u javnost, mogu slobodno reći da je jedan od najbolje pripremljenih i napisanih zakona koje sam ikada imala prilike komentirati. Iako relativno kratak, donosi pravu revoluciju u investiranju za hrvatske građane. Ukratko, zakon dopušta svakom hrvatskom građaninu, pa i onim maloljetnima, da investiraju do 200 tisuća eura u financijske instrumente po povoljnim poreznim uvjetima.
Putem HIR-a moći ćemo ulagati u dionice, obveznice, trezorske zapise, ETF-ove i udjele u investicijskim fondovima, s odredbama koje stimuliraju ulaganje u hrvatske i europske dionice te potiču diversifikaciju, odnosno investiranje u više financijskih instrumenata.
Za najveći broj malih investitora HIR bi mogao praktički eliminirati porezno opterećenje na ulaganja unutar računa, budući da se oporezivanje odgađa do trenutka povlačenja sredstava iznad propisanih uvjeta. Naime, transakcije kupnje i prodaje putem ovog računa bit će dopuštene i izuzete iz oporezivanja sve dok s računa ne povučete više od maksimalno dopuštenih 200 tisuća eura.
Ovo posebno veseli jer upravo je porez na kapitalnu dobit destimulirao aktivne investitore na češće trgovanje, što je rezultiralo smanjenjem njihove prisutnosti na tržištu. Riječ je o tzv. špekulativnim investitorima, koji neopravdano imaju negativni prizvuk u nazivu jer su oni zapravo kategorija investitora koji aktivnijim trgovanjem stvaraju živost na tržištu kapitala te pridonose likvidnosti i formiranju cijene pa ovakve odredbe idu direktno u smjeru njihova povećanog angažmana. Jasno je da bi to u konačnici trebalo rezultirati povećanom likvidnošću tržište i većim ulaskom građana u dioničarstvo.
Nacrt zakona stimulira i dulje držanje sredstava na računu, s obzirom na to da ako ih ne povlačite s HIR-a u razdoblju od pet godina, dobivate dodatnu mogućnost investiranja do 50 tisuća eura.
Ovim potezom Ministarstvo financija nakon plasmana državnih obveznica i trezorskih zapisa za građane te lansiranjem aplikacije mRiznica radi još jedan povijesno veliki iskorak za razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj. Brojne su države već uvele investicijske račune pa se često ističe primjer Francuske, gdje je čak 20 posto zaposlene populacije, odnosno 6,4 milijuna otvorilo je investicijske račune od njihova uvođenja sad već pomalo davne 1992. godine.
Hrvatska do sada nije imala takav zakon niti račun, a nema ga još ni veliki broj zemalja članica Europske unije, odnosno, kako je ovih dana naveo državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule, do sada ih je 12 to uvelo ili je u postupku uvođenja.
Kakve rezultate možemo očekivati u Hrvatskoj? Kao dobar putokaz može nam poslužiti primjer susjedne Slovenije, gdje su investicijski računi uvedeni početkom ove godine i, prema posljednjim podacima, trenutačno ih je oko deset tisuća i već u lipnju činili su sedam posto prometa na Ljubljanskoj burzi. Slovenski analitičari nedavno su procjenjivali da bi se u Sloveniji kroz godinu dana moglo otvoriti 30-ak tisuća računa. Treba naglasiti da Hrvatska već sada ima značajno povoljnije porezne uvjete kod investiranja od Slovenije, a nacrt Zakona o HIR-u te uvjete dodatno poboljšava pa očekujemo i veći interes investitora. Potencijal je svakako velik, a na to upućuje i razina ukupnih depozita u domaćim bankama od više od 40 milijardi eura.
Nova faza razvoja
Bitno je naglasiti da je ekosustav tržišta kapitala međusobno izuzetno povezan. Povećanje participacije malih investitora znatno je pridonijelo uspješnosti tri inicijalne javne ponude (ING-GRAD, Žito i Tokić) u 2025. godini te vrlo uspješnog i po iznosu rekordnog SPO-a Bosqara u ovoj godini te će veća atraktivnost malim investitorima sigurno donijeti i veći broj izdavatelja koji će biti zainteresirani da kapital potreban za daljnji rast osiguraju upravo putem Zagrebačke burze. Tako će HIR neizravno utjecati i na drugi bitni stup tržišta kapitala, a to su investicijske prilike, odnosno nova izdanja na domaćem tržištu.
Što nas čeka u bliskoj budućnosti? Tijekom idućih nekoliko tjedana (do 23. kolovoza) zainteresirana javnost može dati svoje komentare na nacrt zakona, nakon čega će Ministarstvo financija razmotriti predložene izmjene te Zakon uputiti u saborsku proceduru, a računi bi, predviđa se, trebali zaživjeti već 1. siječnja 2027. godine.
Dakle, prve praktične rezultate primjene tog zakona na tržištu moći ćemo vidjeti već iduće godine.
Bitno je naglasiti da će implementacija i korištenje računa u velikom dijelu ovisiti o društvima koja će biti ovlašteni posrednici za otvaranje računa (brokeri, banke, društva za upravljanje investicijskim fondovima) te o njihovoj kvalitetnoj tehničkoj pripremi za implementaciju. Zasad se čini i kako na njihovoj strani postoji itekakav interes za HIR. Središnji registar računa vodit će Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) pa je i pred njima velik posao.
Uspješna implementacija hrvatskog investicijskog računa bit će zajednički projekt cijelog tržišta: regulatora, posrednika, infrastrukture tržišta i samih investitora. Ako svi spomenuti dionici kvalitetno odrade svoj dio posla, HIR bi mogao postati jedan od ključnih instrumenata nove faze razvoja hrvatskog tržišta kapitala.
