Na azijskim burzama u četvrtak se trgovalo oprezno, pri čemu su indeksi bilježili različite predznake nakon oštrih gubitaka u prvoj polovini tjedna, dok su ulagači i dalje nervozni zbog velikih ulaganja u umjetnu inteligenciju.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih burzi bez japanskih dionica oslabio je oko 0,6 posto, dok je japanski Nikkei blago porastao, ali je i dalje bio na putu prema tjednom gubitku od oko četiri posto.
Azijski proizvođači čipova u središtu su pozornosti ovog tjedna nakon velike rasprodaje južnokorejskih tehnoloških dionica, koja je izbrisala više od 2000 milijardi dolara s tržišta dionica te zemlje.
Rasprodaja je uzdrmala i ostale regionalne burze, odražavajući zabrinutost ulagača oko isplativosti goleme potrošnje tehnoloških kompanija na AI.
Južnokorejski Kospi bio je u minusu oko jedan posto i na putu prema tjednom padu od približno 15 posto.
Rezultati poslovanja američkih divova Mete i Microsofta pokazali su različite sudbine kompanija koje intenzivno troše na izgradnju infrastrukture za umjetnu inteligenciju.
Microsoft je objavio da očekuje nastavak stvaranja gotovine tijekom svoje fiskalne 2027. godine, koja je upravo počela, što je dovelo do rasta cijene njegove dionice u elektroničkom trgovanju na Wall Streetu.
Meta je, pak, izvijestila o padu slobodnog novčanog toka od 91 posto u drugom tromjesečju, zbog čega je njezina dionica pala u trgovanju nakon zatvaranja burze.
Dok se na azijskim burzama uglavnom nastavila prodaja dionica povezanih s umjetnom inteligencijom, južnokorejski tehnološki div Samsung Electronics izvijestio je o rekordnoj operativnoj dobiti u drugom tromjesečju.
Operativna dobit porasla je približno 19 puta u odnosu na godinu ranije, a snažan rast kompanija je pripisala potražnji povezanoj s umjetnom inteligencijom.
Dionica Samsunga u jutarnjem je trgovanju blago porasla.
Na deviznim tržištima u fokusu Fed
Na deviznim tržištima dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke valute prema šest ostalih najvažnijih svjetskih valuta, u četvrtak je blago ojačao.
Euro se kretao oko 1,145 dolara, dok je dolar prema jenu bio oko 163,49 jena.
Fed je u srijedu odlučio zadržati ključnu kamatnu stopu u postojećem rasponu od 3,5 do 3,75 posto.
Za zadržavanje kamata glasalo je devet članova Saveznog odbora za otvoreno tržište, dok su se trojica zauzela za povećanje od četvrtine postotnog boda.
Nakon odluke Feda dolar je isprva oslabio, no geopolitičke napetosti u međuvremenu su ponovno povećale potražnju za američkom valutom.
„Unatoč tome što su se tri člana odbora zalagala za podizanje kamatnih stopa u srpnju, predsjednik Feda Kevin Warsh nije najavio skoro povećanje, zadržavši ton sličan onome iz lipnja. To počinje zabrinjavati ulagače: Fed koji se ne želi obvezati na daljnje zaoštravanje monetarne politike potiče pitanje može li dugoročna inflacijska očekivanja zadržati stabilnima“, izjavio je Fabien Yip, tržišni analitičar kompanije IG iz Sydneya.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu