Za šest artikala u košarici, kupaći kostim, četvero hlača različitih vrsta i proizvođača te mapu s prozirnim fasciklima, skor na blagajni Temua koji je pokazivao 59,04 eura, s popustom se istopio na 44,04, a potom se s obračunatim uvoznim pristojbama od ukupno 11,25 eura popeo na finalnih 55,29 eura s besplatnom dostavom.

Na što se konkretno od početka srpnja obračunavaju nove EU carine, kada je riječ o trećim zemljama, potrošačima – što se iščitava i s brojnih internetskih foruma – još nije potpuno jasno. Za više različitih proizvoda u košarici vrijednoj do 150 eura, carina bi se trebala obračunavati za svaki artikl posebno (3 eura plus PDV = 3,75 eura), za više njih u istoj kategoriji samo jednom, za robu iz lokalnih skladišta – nijednom.

No, tako je u teoriji – kupci se žale da im se carina obračunava i za robu iz lokalnih (europskih) skladišta Temua, Sheina, AliExpressa…, i više puta za artikle iz iste kategorije, a za one za koje su očekivali carinjenja nema.

Nepoštena tržišna utakmica

Kako bilo, čini se kako je barem kod većine njih prevladao razum. Ono što su donedavno ‘klikali’ za nekoliko bagatelnih eurića, trebali im taj proizvodi ili ne, nakon čega je gro robe završavalo u ladicama i spremištima, sad se puno pomnije bira. Lak za nokte od 2,88 eura, rezač voća za 2,93 i noktarica od 1,03 eura, sad su bliže iznosu od 20 umjesto nekadašnjih 6,84 eura pa je gomilanje robe – barem kad je riječ o takvim i sličnim pošiljkama u kojima nerijetko ambalaža, plastika, karton i stiropor teže više od kupljenih artikala – kod mnogih zamijenilo bojkot ili racionalnije naručivanje. Iako je još prerano za donošenje bilo kakvih zaključaka, ipak je znakovit odgovor Hrvatske pošte kako se ovoga mjeseca broj pošiljaka iz trećih zemalja u srpnju smanjio za gotovo 50 posto u odnosu na lipanj.

“Pritom napominjemo kako na količine pošiljaka utječe i sezona godišnjih odmora”, naglašavaju iz Hrvatske pošte te dodaju kako očekuju da će se u narednim mjesecima broj pošiljaka iz trećih zemalja zadržati na trenutačnoj razini, uz moguću stabilizaciju tržišta nakon prilagodbe korisnika novim carinskim davanjima.

Podsjetimo, nova carinska pravila na razini EU za pakete vrijednosti ispod 150 eura uvedena su od 1. srpnja kako bi se suzbila nepoštena tržišna utakmica između online trgovaca iz trećih zemalja (ponajprije platformi iz Kine), i europskih trgovaca, ograničila mogućnost zlouporaba i povećala sigurnost proizvoda koji dolaze s udaljenih tržišta, ali i prilagodio carinski sustav brzom rastu globalne e-trgovine. Prema odluci Vijeća EU, do uspostave Centra EU za carinske podatke, što se očekuje 2028., uvodi se privremena paušalna carina u iznosu od 3 eura po tarifnoj kategoriji artikala unutar paketa iz trećih zemalja. Carina će se naplaćivati unutar iste pošiljke prema različitim tarifnim podbrojevima, što bi, kako se tvrdilo, trebalo imati pozitivan utjecaj i na EU proračun te proračune država članica koje će zadržati dio prikupljenih iznosa kao naknadu za troškove obrade i naplate pošiljaka.

Iako iz Carinske uprave do jučer nisu odgovorili naš upit vidi li se išta od ovakve naplate i u hrvatskoj proračunskoj blagajni, istraživanje HGK uoči primjene novih carina potvrdilo je visoki udio kupnji iz trećih zemalja. Čak 79,5 posto ispitanika posljednja tri mjeseca kupovalo je proizvode putem internetskih stranica izvan EU-a, najčešće između tri i pet proizvoda – sportsku opremu, odjeću i obuću, dok značajan učinio čine i dodaci prehrani te igračke, kategorije koje zahtijevaju posebnu pažnju u pogledu kvalitete i sigurnosti.

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Tržište nekretnina

Najteže je pronaći zemljište koje ima smisla razvijati, i ono koje izgleda savršeno često skriva ograničenje

“Iako više od polovice kupaca, njih 55,2 posto, provjerava gdje je sjedište online trgovca, podaci ukazuju na to da još uvijek postoji značajan prostor za jačanje informiranosti i odgovornog ponašanja potrošača. Posebno se to odnosi na sigurnosne aspekte – čak 42,4 posto ih ne provjerava kao ni CE oznake koje potvrđuju usklađenost proizvoda s europskim propisima”, kazala nam je nedavno Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK. Ipak, s obzirom na to da su nova pravila na snazi tek od početka srpnja, i iz HGK kažu kako je još prerano donositi pouzdane zaključke o njihovim učincima na broj pošiljaka, narudžbi i ponašanju potrošača.

Riječ je o vrlo kratkom razdoblju primjene, a za objektivnu procjenu učinaka bit će potrebno proteći određeno vrijeme kako bi se prikupili i analizirali relevantni pokazatelji te utvrdilo jesu li nova pravila dovela do promjena u obrascima kupnje i poslovanja. Koliko će primjena carinskih i poreznih propisa na robu koja dolazi iz trećih zemalja “utjecati na poslovanje hrvatskih trgovaca te na kupovne navike potrošača, moći će se procijeniti tek nakon što budu dostupni podaci za dulje razdoblje njihove primjene”, poručili su.

I zračni cargo promet manji

I Biljana Borzan, hrvatska eurozastupnica i članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta, kaže kako zbog kratkog roka primjene nema konkretnih brojki jesu li se i koliko promijenile navike potrošača.

“Za sada Europska komisija nije objavila službene podatke o tome koliko su se smanjile narudžbe ili isporuke s platformi poput Temua, Sheina ili AliExpressa. Jedini podatak koji je postoji ukazuje na pad volumena zračnog cargo prometa”, objašnjava Borzan te napominje kako EK očekuje da će nova pravila smanjiti broj izrazito jeftinih pošiljaka koje svakodnevno ulaze u EU i potaknuti platforme da dio poslovanja prebace u europska skladišta ili prilagode svoje poslovne modele.

“To se dijelom događa. Nova skladišta u Europi već postoje i trgovci nude opciju slanja iz EU, najčešće sa smanjenom ponudom”, zaključila je naša sugovornica.

Iz Box Now Hrvatska, jedne od tvrtki s lancem automatiziranih paketomata za preuzimanje pošiljaka, kažu kako zasad ne vide naznake pada dostava putem usluge Box Now koji bi se mogao izravno povezati s učinkom novih carinskih pravila EU. Ne komentiraju pojedinačne trgovce niti objavljuju poslovne podatke partnera, ali “pomno prate kretanja u širem segmentu prekogranične e-trgovine te očekuju da će se tržište u narednim mjesecima i dalje prilagođavati novom carinskom okviru”.

Prema podacima HGK – broj malih paketa koji ulaze na tržište EU-a od 2022. se uduplava na godišnjoj razini. Tako je samo u 2024. pristiglo 4,6 milijardi takvih paketa, od čega 91 posto iz Kine. Podaci HAKOM-a za Hrvatsku govore da je u zadnjem tromjesečju 2025. zabilježeno više od 19 milijuna paketa, što je najveći broj u jednom tromjesečju do sada i 15,4 posto više nego krajem 2024. Paketi su u prošloj godini činili gotovo 27 posto svih poštanskih usluga.