Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

HNB na oprezu zbog rasta rizika, važe nove mjere bankama

Autor: Jadranka Dozan
21. srpanj 2026. u 22:01
Podijeli članak —
Ante Žigman, guverner HNB-a/Davor Puklavec/PIXSELL

Središnja banka spremna je dodatno postrožiti makrobonitetne mjere bankama.

Krediti u Hrvatskoj i dalje bilježe razmjerno snažan rast, iako u pojedinim kategorijama godišnje stope usporavaju. U svibnju su tako u odnosu na prethodni mjesec povećani krediti i u poslovanju sa stanovništvom (uz nešto sporiji tempo kod gotovinskih nenamjenskih i nepromijenjen kod stambenih) i s poduzećima.

U poslovnom sektoru najveći doprinos mjesečnom povećanju dali su krediti ugostiteljskim i trgovačkim tvrtkama, a premda je rast kreditiranja široko rasprostranjen, analitičari središnje banke primjećuju i da se od 444 milijuna eura porasta više od 40 posto odnosi na dva velika poduzeća.

Zaoštreni kriteriji

U godišnjim usporedbama kod poduzeća je rast kredita krajem svibnja ubrzao iznad12 posto (s 10,2 u travnju), dok se u kreditiranju potrošača stopa rasta spustila s 12,4 na ispod 12 posto. Pritom je kod stambenih godišnja stopa s nepunih 15 posto spustila na 14,4 posto, a kod gotovinskih nenamjenskih s 10,3 na 10 posto. Oboje se pripisuje učinku baznog razdoblja, jer su u istom mjesecu lani (uoči uvođenja strožih kriterija) i “stambenjaci” i “gotovinci” bilježili iznimno snažan rast.

Sastanak ECB-a

Sve upućuje da će ECB na sutrašnjem sastanku ostaviti nepromijenjenima ključne kamatne stope, uz poruku da borba protiv inflacije nije gotova.

Iako podaci sugeriraju da makrobonitetne mjere uvedene prije nešto više od godinu dana imaju učinka, a slika naplativosti kredita i dalje izgleda povoljno, i na posljednjoj sjednici Savjeta HNB-a izražen je oprez. U cilju ograničavanja nakupljanja novih rizika i jačanja otpornosti sustava u slučaju nastavka povećanja rizika HNB je, kažu, spreman dodatno postrožiti makrobonitetne mjere.

Dakle, pored već zaoštrenih kriterija kreditiranja potrošača i dodatnog jačanja tzv. protucikličkog zaštitnog sloja kapitala koje za banke slijedi s početkom 2027. Ocjena je HNB-a da je izloženost sistemskim rizicima u prvoj polovini 2026. godine ostala umjereno povišena, a to, kažu, ponajviše odražava izražen rast kredita privatnom sektoru i izrazit rast cijena stambenih nekretnina.

U cilju ograničavanja nakupljanja novih rizika i jačanja otpornosti sustava u slučaju nastavka povećanja rizika HNB je spreman povući nove poteze – guverner Ante Žigman/Patrik Macek/PIXSELL

Naime, u prvom tromjesečju cijene nekretnina su porasle za 3,3 posto na kvartalnoj razini, a na godišnjoj za 14,3 posto. Ma koliko su ta kretanja dijelom potaknuta i povoljnim makroekonomskim okružjem u kojemu rast raspoloživog dohotka i snažno tržište rada podupiru potražnju, u središnjoj banci podcrtavaju da rast kredita i cijena nekretnina nadmašuje rast dohodaka, a to onda povećava i cikličke ranjivosti.

“U slučaju usporavanja ili preokreta financijskog i gospodarskog ciklusa povišena razina zaduženosti povećava osjetljivost kućanstava i banaka na moguće šokove, dok dugotrajno razdoblje vrlo visokog rasta cijena nekretnina povećava rizik njihova snažnijeg pada”, upozoravaju. Njezino rukovodeće tijelo na čelu s guvernerom Antom Žigmanom napominje i kako rast dugoročnih kredita s fiksnim kamatnim stopama i ulaganja banaka u dugoročne dužničke vrijednosne papire posljednjih godina povećavaju kamatni rizik.

Glavni potencijalni okidači za materijalizaciju domaćih rizika i dalje se vide u utjecaju nestabilnih geopolitičkih odnosa i vojnih sukoba na gospodarstvo te povišene valuacije dionica na globalnim financijskim tržištima.

Ekonomija usporava

I mimo toga domaće gospodarstvo usporava rast. Nakon stagnantnog prvog kvartala u odnosu na zadnji lanjski, u drugom tromjesečju industrijska proizvodnja i promet u trgovini na malo upućuju na prigušen porast gospodarske aktivnosti. Prema HNB-ovu modelu brze procjene, realni bi rast BDP-a na tromjesečnoj razini u razdoblju travanj-lipanj mogao iznositi 0,3 posto, dok bi godišnja stopa rasta mogla usporiti na 1,6 posto, s 2,2 posto zabilježenih u prvom tromjesečju.

U pogledu monetarne politike, sve upućuje da će Europska središnja banka na sutrašnjem sastanku ostaviti nepromijenjenima ključne kamatne stope, ali isto tako se računa da će predsjednica ECB-a Christine Lagarde naglasiti da borba protiv inflacije nije gotova, što znači i moguće povećanje kamatnjaka u rujnu ako temeljna inflacija ne pokaže jasniji trend pada.

Autor: Jadranka Dozan
21. srpanj 2026. u 22:01
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close