Krediti u Hrvatskoj i dalje bilježe razmjerno snažan rast, iako u pojedinim kategorijama godišnje stope usporavaju. U svibnju su tako u odnosu na prethodni mjesec povećani krediti i u poslovanju sa stanovništvom (uz nešto sporiji tempo kod gotovinskih nenamjenskih i nepromijenjen kod stambenih) i s poduzećima.
U poslovnom sektoru najveći doprinos mjesečnom povećanju dali su krediti ugostiteljskim i trgovačkim tvrtkama, a premda je rast kreditiranja široko rasprostranjen, analitičari središnje banke primjećuju i da se od 444 milijuna eura porasta više od 40 posto odnosi na dva velika poduzeća.
Zaoštreni kriteriji
U godišnjim usporedbama kod poduzeća je rast kredita krajem svibnja ubrzao iznad12 posto (s 10,2 u travnju), dok se u kreditiranju potrošača stopa rasta spustila s 12,4 na ispod 12 posto. Pritom je kod stambenih godišnja stopa s nepunih 15 posto spustila na 14,4 posto, a kod gotovinskih nenamjenskih s 10,3 na 10 posto. Oboje se pripisuje učinku baznog razdoblja, jer su u istom mjesecu lani (uoči uvođenja strožih kriterija) i “stambenjaci” i “gotovinci” bilježili iznimno snažan rast.
Iako podaci sugeriraju da makrobonitetne mjere uvedene prije nešto više od godinu dana imaju učinka, a slika naplativosti kredita i dalje izgleda povoljno, i na posljednjoj sjednici Savjeta HNB-a izražen je oprez. U cilju ograničavanja nakupljanja novih rizika i jačanja otpornosti sustava u slučaju nastavka povećanja rizika HNB je, kažu, spreman dodatno postrožiti makrobonitetne mjere.
Dakle, pored već zaoštrenih kriterija kreditiranja potrošača i dodatnog jačanja tzv. protucikličkog zaštitnog sloja kapitala koje za banke slijedi s početkom 2027. Ocjena je HNB-a da je izloženost sistemskim rizicima u prvoj polovini 2026. godine ostala umjereno povišena, a to, kažu, ponajviše odražava izražen rast kredita privatnom sektoru i izrazit rast cijena stambenih nekretnina.

Naime, u prvom tromjesečju cijene nekretnina su porasle za 3,3 posto na kvartalnoj razini, a na godišnjoj za 14,3 posto. Ma koliko su ta kretanja dijelom potaknuta i povoljnim makroekonomskim okružjem u kojemu rast raspoloživog dohotka i snažno tržište rada podupiru potražnju, u središnjoj banci podcrtavaju da rast kredita i cijena nekretnina nadmašuje rast dohodaka, a to onda povećava i cikličke ranjivosti.
“U slučaju usporavanja ili preokreta financijskog i gospodarskog ciklusa povišena razina zaduženosti povećava osjetljivost kućanstava i banaka na moguće šokove, dok dugotrajno razdoblje vrlo visokog rasta cijena nekretnina povećava rizik njihova snažnijeg pada”, upozoravaju. Njezino rukovodeće tijelo na čelu s guvernerom Antom Žigmanom napominje i kako rast dugoročnih kredita s fiksnim kamatnim stopama i ulaganja banaka u dugoročne dužničke vrijednosne papire posljednjih godina povećavaju kamatni rizik.
Glavni potencijalni okidači za materijalizaciju domaćih rizika i dalje se vide u utjecaju nestabilnih geopolitičkih odnosa i vojnih sukoba na gospodarstvo te povišene valuacije dionica na globalnim financijskim tržištima.
Ekonomija usporava
I mimo toga domaće gospodarstvo usporava rast. Nakon stagnantnog prvog kvartala u odnosu na zadnji lanjski, u drugom tromjesečju industrijska proizvodnja i promet u trgovini na malo upućuju na prigušen porast gospodarske aktivnosti. Prema HNB-ovu modelu brze procjene, realni bi rast BDP-a na tromjesečnoj razini u razdoblju travanj-lipanj mogao iznositi 0,3 posto, dok bi godišnja stopa rasta mogla usporiti na 1,6 posto, s 2,2 posto zabilježenih u prvom tromjesečju.
U pogledu monetarne politike, sve upućuje da će Europska središnja banka na sutrašnjem sastanku ostaviti nepromijenjenima ključne kamatne stope, ali isto tako se računa da će predsjednica ECB-a Christine Lagarde naglasiti da borba protiv inflacije nije gotova, što znači i moguće povećanje kamatnjaka u rujnu ako temeljna inflacija ne pokaže jasniji trend pada.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu