Hrvatski sabor je sa 79 glasova za i 53 suzdržana potvrdio izmjene i dopune Prekršajnog zakona, uvodeći set pravila koja će iz temelja promijeniti način na koji se građani i pravne osobe suočavaju s prekršajnim sankcijama. Najvažnija i najdalekosežnija promjena jest ukidanje popularne olakšice plaćanja dvije trećine novčane kazne u slučajevima kada se na prekršajni nalog uloži prigovor, a sud ga naknadno odbije i potvrdi kaznu. Do sada je okrivljenik, čak i nakon izgubljenog sudskog spora, mogao proći s manjim izdatkom, što je, prema obrazloženju Ministarstva pravosuđa, poticalo podnošenje neutemeljenih prigovora i nepotrebno zatrpavalo sudove. Novim zakonskim rješenjem, koje je predstavio ministar Damir Habijan, ta se praksa dokida s jasnim ciljem: destimulirati odugovlačenje postupaka i ubrzati rad pravosuđa. Tko se odluči na sudski put i izgubi, platit će puni, stopostotni iznos kazne.

Italija

Velika pobjeda za vozače: Isključili čak 850 kamera za brzinu zbog jedinstvenog razloga koji se provodi od 12. srpnja

Ova mjera dio je šire strategije pooštravanja prekršajne politike i rasterećenja sudova, koji su i dalje opterećeni velikim brojem predmeta. Državni tajnik Ivan Crnčec istaknuo je kako prekršajni predmeti čine čak 25 posto svih neriješenih predmeta na općinskim sudovima, a od toga čak 60 posto otpada na prometne prekršaje. Vlada se nada da će rizik plaćanja pune kazne odvratiti mnoge od ulaganja prigovora bez čvrste osnove, što bi trebalo osloboditi sudske kapacitete za rješavanje složenijih slučajeva. Time se, poručuju iz Vlade, nastavlja trend smanjenja broja neriješenih predmeta, koji je s nekadašnjih 1,6 milijuna spušten na današnjih 385 tisuća, no borba za efikasnost pravosuđa i dalje je prioritet.

Osim promjene pravila o plaćanju nakon sudske odluke, zakonske izmjene donose i osjetno povećanje novčanih kazni. Maksimalni iznos kazne koji se može izreći obveznim prekršajnim nalogom, za koji i dalje vrijedi mogućnost plaćanja dvije trećine iznosa u roku od osam dana, raste sa 663 na okruglih 1.000 eura. Povećava se i najviši iznos kazne koji policijski službenik ili drugi ovlašteni tužitelj može naplatiti na licu mjesta, i to s 265 na 380 eura. Kod ovakvih kazni, podsjetimo, plaćanjem polovice iznosa odmah ili u kratkom roku smatra se da je kazna u cijelosti podmirena. Također, podiže se i gornja granica za prekršaje za koje se umjesto kazne može izreći pisano ili usmeno upozorenje, sa 133 na 300 eura, čime se daje veća diskrecija službenicima kod lakših prijestupa.

Nove, znatno strože kazne posebno će osjetiti nesavjesni vozači. Iako su izmjene Prekršajnog zakona općenite, one se naslanjaju na već ranije usvojene promjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Za osam najtežih prometnih prekršaja, poput vožnje u suprotnom smjeru na autocesti, prekoračenja brzine za više od 50 km/h u naseljenom mjestu, vožnje pod utjecajem alkohola iznad 1,5 promila ili namjernog prolaska kroz crveno svjetlo, kazne su drastično porasle. Dosadašnji raspon od 675 do 1.350 eura zamijenjen je novim, koji se kreće od 2.000 pa do čak 2.700 eura. Za recidiviste, odnosno vozače koji unutar tri godine ponove neki od teških prekršaja, predviđeno je oduzimanje vozačke dozvole na najmanje šest mjeseci, a kod trećeg ponavljanja i na najmanje godinu dana, uz mogućnost privremenog oduzimanja vozila.

Digitalizacija kao korak prema bržem pravosuđu

Drugi stup reforme, uz pooštravanje kazni, jest sveobuhvatna digitalizacija prekršajnog postupka. Novim se zakonom uvodi obvezna e-Komunikacija, čime se i prekršajni postupci, kao posljednji u nizu, priključuju digitalnom sustavu koji već funkcionira u građanskim, kaznenim, trgovačkim i upravnim sporovima. Obveza elektroničke komunikacije sa sudovima odnosit će se na državna tijela, jedinice lokalne i regionalne samouprave, Državno odvjetništvo, odvjetnike, sudske vještake, tumače i sve pravne osobe. Građani kao fizičke osobe neće biti obveznici ovog sustava, ali će im biti omogućeno da se dobrovoljno uključe ako to žele. Cilj je ubrzati dostavu pismena, smanjiti troškove i povećati transparentnost postupaka. Kao dodatni korak u modernizaciji, od 1. srpnja 2027. godine uvodi se i obvezno tonsko snimanje glavnih rasprava u prekršajnim postupcima. Za potpunu implementaciju ovog sustava potrebno je tehnički opremiti dodatne 212 sudnice, za što je u proračunu za 2026. godinu osigurano 2,1 milijuna eura.

Što promjene znače u praksi?

Za prosječnog građanina koji počini prekršaj, novi sustav donosi važnu računicu. Mogućnost plaćanja umanjene kazne (pola iznosa na licu mjesta ili dvije trećine po prekršajnom nalogu) i dalje ostaje kao opcija za one koji priznaju krivnju i žele brzo riješiti svoj status. Međutim, trenutak u kojem se odluče na ulaganje prigovora postaje točka bez povratka. Tom odlukom ulaze u sudski postupak s jasnim rizikom: ako sud potvrdi njihovu odgovornost, popusta više nema. Ova promjena stvara financijski pritisak da se realno procijeni isplativost sudskog spora. Uz to, izmjenama se proširuje i krug osoba koje imaju pravo na prigovor protiv prekršajnog naloga, pa će to pravo dobiti i ovlašteni tužitelj koji je podnio optužni prijedlog. U širem kontekstu, Sabor je usvojio i novi Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, čime se stari zakon iz 2010. godine osuvremenjuje i usklađuje s europskim uredbama, osiguravajući efikasniju prekograničnu suradnju i veću pravnu sigurnost.