Iz Zračne luke Pula nedavno su objavili kako promet nastavlja trend postupnog oporavka. Tijekom 2025. imali su više od 554 tisuće putnika, što je rast od 8,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom sezone kroz Zračnu luku Pula Istru povezuje 13 prijevoznika s 31 zračnom lukom u 11 europskih zemalja. Ovogodišnju sezonu obilježava nešto drukčija dinamika u odnosu na lani. Travanj i svibanj bili su slabiji zbog kasnijeg početka prometovanja pojedinih prijevoznika.
No, već u lipnju bilježe rast od 2,4 posto, a pozitivan trend nastavlja se i tijekom srpnja, što potvrđuju i dosadašnji pokazatelji te porast od 9,89 posto koji je obilježio početak srpnja u odnosu na isto razdoblje 2025. O svemu tome, ali i investicijama te dugoročnim planovima kao i stanju u zrakoplovnoj industriji razgovaramo s Ninom Vojnić Žagar, predsjednicom Uprave Zračne luke Pula.
Kako biste prokomentirali poslovne rezultate i kretanje putničkog prometa u Zračnoj luci Pula prošle godine? Kakva su očekivanja rezultata za ovu godinu?
Tijekom 2025. godine kroz ZL Pula prošlo je više od 554 tisuće putnika, što je rast od 8,8 posto u odnosu na 2024. godinu, uz istodobni rast ukupnih prihoda od gotovo deset posto. Navedeno potvrđuje da se promet postupno vraća, dok istodobno nastojimo unaprijediti i prilagoditi poslovanje zahtjevnim tržišnim okolnostima. Broj putnika danas više nije jedini pokazatelj uspješnosti jedne regionalne zračne luke. Europska zrakoplovna industrija posljednjih je godina prošla kroz nekoliko velikih strukturnih promjena, od pandemije i gubitka pojedinih tržišta, preko promjena poslovnih modela zračnih prijevoznika, do znatnog rasta operativnih troškova i novih regulatornih zahtjeva. Upravo zato poslovanje regionalnih zračnih luka danas treba promatrati kroz znatno širi okvir koji uključuje financijsku održivost, ulaganja u sigurnost, razvoj infrastrukture, kvalitetu međunarodne povezanosti i dugoročnu otpornost poslovnog modela.
Proteklo razdoblje iskoristili smo za jačanje i unaprjeđenje budućeg razvoja. Nastavili smo ulagati u sigurnost i modernizaciju infrastrukture, razvijati nove projekte te intenzivno raditi na pregovorima sa zračnim prijevoznicima i partnerima iz turističkog sektora kako bismo dugoročno povećali međunarodnu povezanost Istre. Paralelno, razvijali smo različite scenarije poslovanja i prilagođavali poslovne procese tržišnim okolnostima koje se i dalje vrlo brzo mijenjaju i očekujemo da će tako i ostati.
Ova godina također ima svoju specifičnu dinamiku. Konkretno, travanj i svibanj obilježio je manji broj operacija zbog kasnijeg početka prometovanja dijela zračnih prijevoznika u odnosu na prošlu godinu. Međutim, već u lipnju bilježimo rast prometa od 2,4 posto, a pozitivan trend nastavio se i tijekom srpnja. Zaključno s 9. srpnja kroz Zračnu luku Pula prošlo je 9,89 posto putnika više nego u istom razdoblju prošle godine, odnosno 194.361 putnik, što pokazuje da se promet tijekom vrhunca turističke sezone postupno intenzivira.
Očekivano, srpanj i kolovoz, kada tradicionalno ostvarujemo najveći broj letova i putnika, imat će ključan utjecaj na ukupni rezultat godine. Kao što sam naglasila, naš fokus pritom nije usmjeren isključivo na kratkoročne brojke, nego na stvaranje preduvjeta za dugoročno održiv rast kroz razvoj novih tržišta, jačanje međunarodne povezanosti i daljnje povećanje konkurentnosti Zračne luke Pula. Naš posao nije upravljati jednom turističkom sezonom, već, temeljem činjenica i realnih očekivanja te kapaciteta zračnih prijevoznika, infrastrukturom koja mora biti spremna odgovoriti na potrebe tržišta i desetljećima unaprijed.
Kako komentirate usporedbu trendova u Zračnoj luci Pula s drugim manjim regionalnim zračnim lukama u Europi?
Upravo je taj europski kontekst ključan za razumijevanje poslovanja Zračne luke Pula. Kao što znate, regionalne zračne luke danas posluju u bitno drukčijim okolnostima nego prije desetak godina. Posljednjih nekoliko godina donijelo je niz strukturnih promjena koje su utjecale na cijeli sektor, od promjena u strategijama zračnih prijevoznika i dostupnosti flote, preko geopolitičkih poremećaja i gubitka pojedinih tržišta, do značajnog rasta operativnih troškova i novih regulatornih zahtjeva. Najnovije analize ACI EUROPE i Boston Consulting Groupa jasno pokazuju da se europske regionalne zračne luke suočavaju s razdobljem koje nazivaju “Great Decoupling”, odnosno razdvajanjem rasta putničkog prometa od financijske održivosti zračnih luka. Drugim riječima, povećanje broja putnika više samo po sebi ne znači i bolje poslovne rezultate. Zračne luke istodobno ulažu znatno više u sigurnost, digitalizaciju, održivost, infrastrukturu i usklađivanje s europskim regulatornim zahtjevima, dok su prihodi pod sve većim tržišnim pritiskom.
Zračna luka Pula pritom ima i svoje specifičnosti. Za razliku od velikih nacionalnih ili “hub” zračnih luka, gotovo cjelokupno poslovanje oslanja se na međunarodni turistički promet i izrazitu sezonalnost. Istodobno se nalazimo na tržištu koje je vrlo dobro cestovno povezano s velikim dijelom srednje Europe, što znatno utječe na odabir načina putovanja i čini konkurenciju još izraženijom. No, ista ta prometna povezanost i potencijalna je prednost za razvoj srednjedometnih i dugodometnih ruta jer proširuje bazu potencijalnih putnika. Uspješnost regionalne zračne luke danas tako ne mjerimo isključivo brojem putnika, nego sposobnošću prilagodbe tržišnim promjenama. Naš je cilj razvijati održivu mrežu zračnih linija, diversificirati emitivna tržišta, povećavati kvalitetu međunarodne povezanosti i stvarati uvjete koji će zračnim prijevoznicima dugoročno činiti Pulu konkurentnom i atraktivnom destinacijom. U tom smislu Zračna luka Pula svoje poslovanje vodi smjerom kojim danas ide većina uspješnih europskih regionalnih zračnih luka, fokus nije samo na rastu prometa, nego na dugoročno održivom razvoju, otpornosti poslovnog modela i stvaranju vrijednosti za destinaciju.
Koja su tri velika tržišna poremećaja značajno utjecala na poslovanje Zračne luke Pula u posljednjih nekoliko godina?
Posljednjih pet godina bilo je jedno od najizazovnijih razdoblja u povijesti europskog zrakoplovstva. Konkretno, kad govorimo o poslovanju Zračne luke Pula treba naglasiti da su na njega najviše utjecali tržišni poremećaji koji nisu bili lokalnog karaktera, već su zahvatili cijelu europsku zrakoplovnu industriju. Prvi i najveći poremećaj bila je pandemija Covida 19, koja je u vrlo kratkom razdoblju gotovo zaustavila međunarodni zračni promet. Iako se promet putnika postupno oporavlja, pandemija je trajno promijenila način na koji zračni prijevoznici planiraju razvoj svojih mreža, raspoređuju flotu i donose odluke o uvođenju ili ukidanju pojedinih linija. Danas je konkurencija među regionalnim zračnim lukama za svaku novu liniju znatno izraženija nego prije nekoliko godina.
Drugi značajan poremećaj su geopolitičke promjene, prije svega, rat u Ukrajini i gubitak ruskog te ukrajinskog tržišta, koja su za Zračnu luku Pula prije 2022. godine činila važan segment međunarodnog prometa. Osim izravnog gubitka putnika s tih tržišta, došlo je i do promjene strukture potražnje te preusmjeravanja kapaciteta zračnih prijevoznika prema drugim europskim tržištima. Treći – i zasigurno ne manje značajan – poremećaj odnosi se na promjene poslovnih modela zračnih prijevoznika. Nakon pandemije gotovo sve aviokompanije počele su znatno opreznije upravljati raspoloživom flotom, usmjeravajući zrakoplove prema linijama koje ostvaruju najveći komercijalni učinak. Cijeli sektor suočen je s ograničenom dostupnošću novih zrakoplova, problemima u opskrbnim lancima, kašnjenjima u isporukama te povećanim operativnim troškovima. Sve to dodatno povećava konkurenciju među zračnim lukama u privlačenju novih linija i prijevoznika.
Nijedan od tih izazova ne odnosi se isključivo i samo na Zračnu luku Pula. Upravo zato naše odluke u proteklom razdoblju nisu bile usmjerene kratkoročnim mjerama. Naime, odgovornost Uprave nije predviđati tržište, nego pravodobno prepoznati promjene i prilagoditi poslovanje novim uvjetima. Najveći izazov danas nije odgovoriti na jednu krizu, nego izgraditi sustav koji će biti dovoljno otporan da se uspješno prilagođava promjenama koje postaju novo pravilo u europskom zrakoplovstvu. Upravo zato, a kako bismo dugoročno povećali konkurentnost Zračne luke Pula, pregovaramo s postojećim i novim zračnim prijevoznicima, razvijamo suradnju s turističkim sektorom i lokalnim partnerima, diversificiramo emitivna tržišta te ulažemo u sigurnost, infrastrukturu i kvalitetu usluge.
Koliko je gubitak ruskog i ukrajinskog tržišta pogodio rezultate Zračne luke Pula?
Gubitak ruskog i ukrajinskog tržišta imao je značajan utjecaj na poslovanje Zračne luke Pula jer su to tržišta koja su prije 2022. godine bila važan segment našeg međunarodnog putničkog prometa. (27% u ukupnom broju dolazaka putnika). Osim što su nam donosila znatan broj putnika tijekom ljetne sezone, riječ je o gostima koji su u destinaciji ostvarivali dulji boravak i veću turističku potrošnju pa je njihov izostanak imao učinak i na šire istarsko turističko gospodarstvo.
Međutim, bilo bi pogrešno taj gubitak može promatrati isključivo kroz broj izgubljenih putnika. Rat u Ukrajini izazvao je duboke promjene na europskom zrakoplovnom tržištu. Zračni prijevoznici morali su prilagoditi svoje mreže, preraspodijeliti flotu i usmjeriti kapacitete prema drugim tržištima, dok su istodobno povećani operativni troškovi i geopolitička neizvjesnost dodatno utjecali na njihove poslovne odluke. U takvim okolnostima naš je prioritet bio što brže prilagoditi razvojnu strategiju. Intenzivirali smo aktivnosti prema drugim emitivnim tržištima te nastavili razgovore s postojećim i novim zračnim prijevoznicima o mogućnostima razvoja novih linija. Poseban naglasak stavljamo na diversifikaciju tržišta, svjesni da poslovanje Zračne luke Pula u budućnosti ne smije biti previše ovisno o pojedinom tržištu ili pojedinom zračnom prijevozniku.
Istodobno, promatramo i dugoročnije razvojne prilike. Uz jačanje naše prisutnosti na tradicionalnim europskim tržištima, želimo postupno razvijati povezanost s novim emitivnim tržištima, uključujući tržišta srednje i istočne Europe te, dugoročno, azijska tržišta, naravno, u suradnji sa zračnim prijevoznicima, Hrvatskom turističkom zajednicom i ostalim partnerima.
Na promjene na međunarodnom tržištu ne možemo utjecati, ali možemo utjecati na način na koji ćemo na njih odgovoriti. Zato je naš cilj graditi raznoliku i otpornu mrežu zračnih linija, jačati suradnju sa zračnim prijevoznicima, turističkim sektorom i lokalnim partnerima te stvarati preduvjete za održiv i dugoročan rast Zračne luke Pula.
Mnoge aviokompanije posljednjih su godina promijenile strategije razvoja mreže letova. Kako se to odrazilo na Zračnu luku Pula?
Danas se za svaku novu liniju natječe na desetke europskih zračnih luka. Promjene u strategijama zračnih prijevoznika jedan su od najvažnijih čimbenika koji sada oblikuju poslovanje svih regionalnih zračnih luka u Europi, pa tako i Zračne luke Pula. Nakon pandemije aviokompanije su znatno promijenile način planiranja svojih mreža letova, usmjeravajući zrakoplove prema tržištima i linijama koje ostvaruju najveću komercijalnu isplativost. Istodobno, europsko zrakoplovstvo već se nekoliko godina suočava s ograničenom dostupnošću novih zrakoplova, kašnjenjima u njihovoj isporuci, problemima u opskrbnim lancima te povećanim troškovima poslovanja. Broj raspoloživih zrakoplova na tržištu manji je od potražnje, što znači da se regionalne zračne luke danas natječu za znatno ograničenije kapacitete nego prije nekoliko godina. I to je također promijenilo način suradnje između zračnih luka i prijevoznika. Više nije dovoljno ponuditi kvalitetnu infrastrukturu, aviokompanije očekuju jasne analize tržišta, dugoročnu predvidivost, snažnu podršku destinacije te koordiniran nastup svih partnera, od turističkih zajednica i lokalne samouprave do hotelijera i ostalih sudionika turističke scene.
Sukladno tome, posljednjih godina značajno smo intenzivirali aktivnosti prema postojećim i potencijalnim novim prijevoznicima te kontinuirano razgovaramo s više europskih i međunarodnih zračnih prijevoznika o mogućnostima razvoja novih linija i povećanja postojećih frekvencija. Poseban naglasak pritom stavljamo na jačanje povezanosti s vodećim europskim zrakoplovnim čvorištima koja putnicima iz Istre omogućuju kvalitetnije i brže povezivanje s ključnim interkontinentalnim tržištima, uključujući Sjevernu Ameriku i Aziju. Istodobno razvijamo suradnju s turističkim sektorom i drugim institucijama kako bismo zajednički stvorili uvjete koji će Pulu učiniti što konkurentnijom na europskom tržištu.
Važno je razumjeti da odluku o otvaranju nove linije ne donosi zračna luka, nego isključivo zračni prijevoznik na temelju vlastitih komercijalnih analiza. Naš je zadatak stvoriti uvjete u kojima će Pula biti prepoznata kao atraktivna, održiva i dugoročno isplativa destinacija za razvoj njihovih mreža. U vrijeme kad razvoj zračne povezanosti više nije odgovornost jedne institucije, nego zajednički projekt cijele destinacije treba naglasiti da danas puno više govorimo o partnerstvu, nego o pregovorima. O odnosima u koje treba itekako ulagati na svim razinama.
Nedavno ste mi rekli da budući rast vidite prije svega na istočnim tržištima. Na što ste konkretno mislili?
Kada govorim o istočnim tržištima, ne mislim isključivo na jedno tržište ili jednu zračnu liniju, već na dugoročnu diversifikaciju međunarodne povezanosti Zračne luke Pula. Iskustvo je posljednjih godina pokazalo koliko je važno da razvoj zračne luke ne ovisi o jednom prijevozniku ili jednom emitivnom tržištu, nego o uravnoteženoj mreži tržišta i partnera.
Tradicionalna tržišta poput Ujedinjene Kraljevine, Njemačke, Švicarske i Poljske i dalje ostaju temelj našeg poslovanja te njihov daljnji razvoj ostaje prioritet. Istodobno, kontinuirano pratimo prilike za širenje prisutnosti na novim emitivnim tržištima, osobito u srednjoj i istočnoj Europi, ali i na udaljenijim tržištima koja pokazuju sve veći interes za Hrvatsku i Istru. Takve mogućnosti razvijamo u suradnji s nadležnim državnim institucijama, turističkim sektorom i zračnim prijevoznicima, vodeći računa o tržišnim uvjetima i dugoročnoj održivosti svake nove linije.
No, nove međunarodne linije ne uspostavljaju se preko noći. Taj proces često traje više godina i uključuje detaljne tržišne analize, poslovne pregovore i zajedničke promotivne aktivnosti odnosno suradnju svih uključenih dionika kojima je cilj da Pula i Istra budu konkurentne i prepoznate kao atraktivna destinacija za budući razvoj mreže međunarodnih letova.
U kojem smjeru smatrate da bi trebao ići razvoj zračne povezanosti Istre?
Razvoj zračne povezanosti Istre treba promatrati dugoročno i strateški, kao zajednički razvojni projekt cijele regije, a ne isključivo kao pitanje poslovanja Zračne luke Pula. Zračna povezanost danas je jedan od ključnih preduvjeta konkurentnosti turističkih destinacija, ali i njihova ukupnog gospodarskog razvoja. Prvi prioritet pritom je daljnje jačanje povezanosti s našim tradicionalnim emitivnim tržištima poput Ujedinjene Kraljevine, Njemačke, Švicarske, Poljske i ostalih europskih tržišta koja već godinama čine okosnicu putničkog prometa Zračne luke Pula. Istodobno, potrebno je sustavno razvijati nova tržišta i povećavati razinu međunarodne povezanosti kako bismo smanjili ovisnost o pojedinim tržištima ili pojedinim zračnim prijevoznicima. Jednako tako, važno je raditi na produljenju turističke sezone, čime se pridonosi održivijem razvoju turizma i većoj gospodarskoj aktivnosti tijekom cijele godine. Uspjeh stoga ovisi o partnerskom pristupu u kojem sudjeluju država, lokalna i regionalna samouprava, turističke zajednice, Hrvatska turistička zajednica, hotelijeri, gospodarstvo i Zračna luka Pula. Svjesni navedenog, naš je cilj biti inicijator i partner u tom procesu.
U posljednje vrijeme dosta medijske prašine podigao je okvirni kreditni aranžman Zračne luke Pula s jednom poslovnom bankom. Što nam možete reći o spomenutom kreditnom aranžmanu?
Da, oko tog pitanja u dijelu javnosti je stvoren određeni dojam koji ne odražava stvarnu svrhu kreditnog aranžmana. Zato je, prije svega, važno naglasiti da se ovdje radi o okvirnom iznosu zaduženja i osiguranju tražbina kojim je definiran maksimalni mogući iznos zaduženja, ali koji ne predstavlja stvarno zaduženje, niti iz njega proizlazi obveza korištenja kredita, već definira maksimalni limit i instrumente osiguranja, dok stvarna obveza nastaje isključivo sklapanjem pojedinačnih ugovora o kreditu. Zapravo, riječ je o financijskom instrumentu kojim se osigurava dodatna financijska fleksibilnost i stabilnost poslovanja u razdoblju intenzivnih ulaganja i promjenjivih tržišnih okolnosti. Takvi aranžmani uobičajena su poslovna praksa u upravljanju infrastrukturnim sustavima, osobito u djelatnostima koje karakteriziraju izražena sezonalnost prihoda i potreba za stalnim ulaganjima u sigurnost, infrastrukturu i modernizaciju. Cilj nije financirati redovno poslovanje, nego osigurati kvalitetno upravljanje likvidnošću te pravodobnu provedbu razvojnih projekata i investicija.
Posljednjih godina Zračna luka Pula provodi značajan investicijski ciklus usmjeren na sigurnost zračnog prometa, modernizaciju infrastrukture i usklađivanje s europskim regulatornim zahtjevima. Poslujemo u razdoblju velikih promjena na europskom zrakoplovnom tržištu, zbog čega odgovorno financijsko planiranje postaje važnije nego ikad prije. Smatram da odgovorno upravljanje podrazumijeva pravodobno planiranje različitih financijskih scenarija i osiguravanje instrumenata koji omogućuju stabilnost poslovanja u svim tržišnim okolnostima. To nije znak slabosti poslovanja, nego odgovornog upravljanja rizicima i dugoročnog planiranja. I, ono što je još važno za pravilno razumijevanje ovog pitanje je činjenica da kreditni aranžman sam po sebi ne predstavlja razvojnu strategiju. Razvojna strategija Zračne luke Pula temelji se na povećanju međunarodne povezanosti, razvoju novih tržišta, ulaganjima u sigurnost i infrastrukturu te stvaranju dugoročno održivog poslovnog modela. Financijski instrumenti poput okvirnog kredita služe tome da se takva strategija može provoditi stabilno, odgovorno i bez ugrožavanja redovitog poslovanja.
Veliku je pozornost izazvala i informacija o zalogu dijela imovine Zračne luke Pula. O čemu je konkretno riječ?
Riječ je o standardnom instrumentu osiguranja uobičajenom kod financiranja infrastrukturnih projekata i kreditnih aranžmana, odnosno, konkretno, o instrumentu osiguranja okvirnog kreditnog aranžmana. Posljednjih godina ulažemo značajna sredstva u sigurnost zračnog prometa, modernizaciju infrastrukture te usklađivanje s europskim regulatornim zahtjevima. Upravljanje takvim investicijskim ciklusom podrazumijeva odgovorno financijsko planiranje i korištenje instrumenata koji su uobičajeni u financiranju infrastrukturnih sustava. Ovo je važno pojasniti jer treba razlikovati svakodnevne medijske interpretacije od stvarnog sadržaja poslovnih odluka. Naš je cilj očuvati financijsku stabilnost Društva, osigurati kontinuitet poslovanja i stvoriti preduvjete za dugoročni razvoj Zračne luke Pula. I sve odluke koje donosimo usmjerene su upravo prema tom cilju.
U posljednjih nekoliko godina Zračna luka dosta je investirala u sigurnost zračnog prometa, što je jedan od prioriteta. Koje investicije u sigurnost možete izdvojiti?
Posljednjih godina europski regulatorni zahtjevi u području sigurnosti dodatno su pooštreni, a vjerujem da ćete se složiti da je sigurnost zračnog prometa područje u kojem nema prostora za kompromis. Upravo zato značajan dio naših ulaganja usmjeravamo na modernizaciju sigurnosne infrastrukture, usklađivanje s europskim regulatornim zahtjevima te unapređenje operativnih standarda. Među najvažnijim ulaganjima izdvojila bih modernizaciju sustava sigurnosnih pregleda putnika i predane prtljage, implementaciju novih CT sigurnosnih sustava i razvoj projekta NextGen 5G Airport, ulaganja u specijaliziranu opremu za operativne službe te unapređenje sustava zaštite i sigurnosti zračnog prometa. Ulažemo i u edukaciju zaposlenika jer suvremeni sigurnosni standardi podrazumijevaju jednako visoku razinu stručnosti ljudi kao i kvalitetu opreme.
Za putnike i javnost takva su ulaganja često nevidljiva, no upravo ona omogućuju sigurno, učinkovito i pouzdano odvijanje zračnog prometa. Naš je cilj da Zračna luka Pula bude prepoznata ne samo po kvaliteti usluge, nego i po najvišim sigurnosnim standardima koji predstavljaju temelj svakog daljnjeg razvoja.
Osim toga, provodite i niz razvojnih projekata. Što možete izdvojiti?
Kao što sam već naglasila, razvoj Zračne luke Pula ne promatramo isključivo kroz povećanje broja putnika, već kroz stvaranje moderne, učinkovite i dugoročno održive infrastrukture koja može odgovoriti na buduće potrebe zračnog prometa. Posljednjih godina provodimo niz razvojnih projekata usmjerenih na modernizaciju infrastrukture, digitalizaciju poslovnih procesa, povećanje operativne učinkovitosti te unaprjeđenje iskustva putnika. Istodobno razvijamo projekte koji pridonose energetskoj učinkovitosti, održivosti poslovanja i boljoj pripremljenosti za buduće europske standarde u području zrakoplovstva.
Uz infrastrukturne projekte, jednako važnim smatramo ulaganje u ljude, njihovo stručno usavršavanje i razvoj kompetencija jer su upravo zaposlenici najvažniji resurs svake zračne luke.
U pripremi je novi dugoročni master plan razvoja Zračne luke Pula s prikazanim faznim razvojem infrastrukture. Što konkretno predviđa master plan?
Kao što znate, master plan temeljni je razvojni dokument svake zračne luke jer određuje dugoročni smjer razvoja infrastrukture, operativnih kapaciteta i poslovnog modela. Njegova je svrha osigurati da se razvoj Zračne luke planira sustavno, u skladu s očekivanim razvojem zračnog prometa, potrebama tržišta i europskim regulatornim zahtjevima.
Naš cilj je stvoriti okvir koji će omogućiti postupan i održiv razvoj Zračne luke Pula tijekom idućih desetljeća pa upravo zato master plan gradimo kao razvojnu platformu dovoljno fleksibilnu da može odgovoriti na promjene koje se danas događaju brže nego ikada prije. Poseban naglasak stavlja se na fazni razvoj infrastrukture, odnosno planiranje ulaganja sukladno stvarnim potrebama prometa i razvoju tržišta, što omogućuje odgovorno upravljanje investicijama, racionalno korištenje financijskih sredstava te postupno povećanje kapaciteta u skladu s budućim razvojem međunarodne povezanosti Istre.
Master plan, na koji gledamo kao na razvojni dokument cijele destinacije, istodobno obuhvaća razvoj operativnih površina, putničke infrastrukture, sigurnosnih sustava, digitalnih tehnologija, održivosti poslovanja te drugih sadržaja koji će dugoročno povećavati kvalitetu usluge i konkurentnost Zračne luke Pula i Istre u cijelosti. Njegov daljnji razvoj kontinuirano će biti usklađivan s razvojnim planovima države, Istarske županije, lokalne samouprave, turističkog sektora i ostalih ključnih partnera.
U čemu vidite ključno pitanje za budućnost Zračne luke Pula i koliko je u svemu tome važna suradnja s državom, lokalnom samoupravom, turističkim sektorom i ostatkom gospodarstva?
Ključno pitanje budućnosti Zračne luke Pula je kako dugoročno osigurati kvalitetnu, pouzdanu i održivu međunarodnu povezanost Istre u okruženju koje se mijenja brže nego ikada prije. Ta povezanost nije važna samo zbog razvoja turizma, nego i zbog svakodnevnih potreba građana, gospodarstva, studenata, poslovne zajednice i svih koji iz Istre putuju u Europu i svijet. Kvalitetna zračna povezanost danas je pitanje konkurentnosti regije, mobilnosti stanovništva i ukupne kvalitete života.
Konkurencija među zračnim lukama sve je izraženija, dok zračni prijevoznici svoje poslovne odluke donose isključivo na temelju tržišnog potencijala i održivosti pojedine linije. Zato razvoj zračne povezanosti više ne može biti odgovornost samo Zračne luke. To je zajednički interes i zajednička odgovornost države, lokalne i regionalne samouprave, turističkih zajednica, Hrvatske turističke zajednice, hotelijera, gospodarstva i svih koji sudjeluju u stvaranju turističkog i gospodarskog razvoja Istre.
Ponovno ću i za kraj naglasiti da danas aviokompanije ne procjenjuju samo zračnu luku, nego cjelokupnu destinaciju, njezinu atraktivnost, kvalitetu turističke ponude, smještajne kapacitete, razvojne planove i spremnost partnera da zajednički ulažu u razvoj novih tržišta. Partnerstvo svih dionika stoga je ključ uspjeha, a dugoročni rezultati mogu se ostvariti jedino ako svi dionici djeluju koordinirano i s jasno definiranim zajedničkim ciljevima.
Naša odgovornost stoga nije razmišljati samo o sljedećoj turističkoj sezoni, nego stvarati preduvjete za održivu povezanost koja će koristiti i građanima i gospodarstvu u godinama koje dolaze. Zračna luka Pula nije samo ulazna točka za posjetitelje, nego i izlazna vrata Istre i njenzina šireg gravitacijskog područja, koje uključuje oko pet milijuna stanovnika, prema Europi i svijetu. Njezin razvoj znači kvalitetnije mogućnosti putovanja za naše građane, veću dostupnost međunarodnih tržišta za gospodarstvo te snažniju konkurentnost cijele regije. Zato razvoj Zračne luke Pula nije samo pitanje razvoja jedne tvrtke, nego dugoročni razvojni interes cijele Istre i Hrvatske. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti uvjete za kvalitetniju povezanost i iskoristiti prilike koje se otvaraju u budućnosti.
