Hrvatska ima izniman geotermalni potencijal, s geotermalnim gradijentom i do 60 posto višim od prosjeka Europske unije. Najveći resursi nalaze se u panonskom bazenu, gdje se procjenjuje kapacitet od oko 1000 megavata za grijanje i proizvodnju električne energije. Geotermalna energija je prepoznata kao stabilan europski izvor energije – što se tiče geotermalnog potencijala, Hrvatska tu stoji bolje od ostatka Europe, a na neki način je i predvodnica u tom segmentu.
“EU prepoznaje geotermalnu energiju kao ključni element energetske tranzicije, s ciljem značajnog povećanja kapaciteta, smanjenja rizika ulaganja i ubrzanja razvoja kroz regulatornu, financijsku i tehnološku podršku”, rekla je nedavno direktorica sektora za geotermalnu energiju u Agenciji za ugljikovodike Martina Tuschl. Mijenja se i regulativa. Neki bi rekli – napokon.
Vlada je prošli četvrtak uputila Hrvatskom saboru prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa, od kojega očekuje uspostavu modernog i objedinjenog sustava upravljanja svim ključnim energetskim resursima. Novi zakon donosi niz novosti koje su, među ostalim, usmjerene prema intenzivnijem istraživanju i većem iskorištavanju ugljikovodika na hrvatskom području.
Jedinstven pravni okvir
Kako je istaknuo ministar gospodarstva Ante Šušnjar, tim zakonom Hrvatska prvi put na jedinstven način uređuje upravljanje svim ključnim energetskim resursima – od nafte i plina, preko geotermalnih voda, do geoloških formacija namijenjenih skladištenju i utiskivanju ugljikova dioksida i drugih plinova te korištenju različitih fluida koji se mogu nalaziti u podzemlju.
“Zakon uvodi jasnije procedure, kraće rokove, bolju integraciju postupaka i veću predvidljivost za investitore. To je ključna poruka hrvatskom gospodarstvu”, rekao je ministar Šušnjar. Dodao je kako se uvodi jedinstven pravni okvir kojim se, umjesto dosadašnjeg parcijalnog pristupa, stvaraju povoljniji uvjeti za ulaganja u sektor ugljikovodika. Uz postojeći model ugovora o istraživanju i podjeli u eksploataciji, uvodi se i tzv. royalty model, odnosno sustav plaćanja naknade na temelju proizvedenih količina ugljikovodika.
Agencija za ugljikovodike posljednje je dvije godine izuzetno aktivna te bilježi četiri uspješna bušenja istražnih geotermalnih bušotina čiji je cilj bio pronalazak tople vode za daljinsko grijanje. Agencija je, uz to, nedavno objavila ključne stručne studije kojima je Hrvatska prvi put dobila cjelovitu procjenu geološkog potencijala za trajno geološko skladištenje ugljikova dioksida. Rezultati te analize potvrđuju, navodi u obavijesti Agencija, da Hrvatska raspolaže znatnim geološkim potencijalom koji može biti jedan od ključnih preduvjeta za dekarbonizaciju industrije, privlačenje novih ulaganja i jačanje energetske sigurnosti.
Objavljene studije ujedno su i stručna podloga za provedbu novog Zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa, kojim se uspostavlja jedinstveni regulatorni okvir za razvoj geološkog skladištenja ugljikova dioksida te hrvatsko zakonodavstvo dodatno usklađuje s europskim propisima i europskim Net-Zero Industry Actom. Agencija je također osnovala i tvrtku Geoenergija razvoj d.o.o. koja se dosad spominjala u kontekstu istraživanja polja Shygys u Kazahstanu. Nas je zanimalo ima li Agencija dodatne ambicije sa svojom tvrtkom s obzirom na novi zakon.
Privatni investitori
Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike, u opširnoj izjavi za PD Vikend, potvrđuje zadovoljstvo dosadašnjim razvojem geotermalnih bušotina u Hrvatskoj.
“Rekao bih da se danas nalazimo na vrlo važnoj prekretnici razvoja geotermalne energije u Hrvatskoj. Godina smo govorili o geotermalnom potencijalu, izrađivali studije, analizirali postojeće geološke i geofizičke podatke te procjenjivali mogućnosti razvoja. Danas više ne govorimo samo o potencijalu, govorimo o rezultatima dobivenim na terenu. Kroz projekt Agencije za ugljikovodike financiran sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti uspješno smo proveli jedan od najsloženijih geotermalnih projekata u Hrvatskoj.
U razdoblju od svega nekoliko godina prošli smo cijeli razvojni ciklus – od odabira preliminarnih istražnih prostora, reinterpretacije geoloških i seizmičkih podataka, geofizičkih istraživanja i projektiranja, preko ishođenja svih potrebnih dozvola i provedbe javne nabave pa sve do izrade i ispitivanja četiri istražne geotermalne bušotine na područjima Velike Gorice, Osijeka, Vinkovaca i Zaprešića. Rezultati bušenja i ispitivanja pokazali su da na svim lokacijama postoje geotermalni resursi koji svojim temperaturama i proizvodnim karakteristikama zadovoljavaju uvjete za primjenu u sustavima daljinskog grijanja. Time je uspješno smanjen geološki rizik, što je najvažniji preduvjet za prelazak u razvojnu fazu projekta”, poručuje Krpan.
Istodobno, vrlo dobre rezultate ostvaruju i privatni investitori koji razvijaju projekte proizvodnje električne energije. Projekti poput Slatine i Legrada već su potvrdili geotermalni potencijal za proizvodnju električne energije, dok se na području Babine Grede trenutačno provode 3D seizmička istraživanja koja su sljedeći korak u detaljnoj evaluaciji geotermalnog ležišta i pripremi budućih istražnih aktivnosti.
“Ono što je možda najvažnije je činjenica da danas više ne govorimo o pojedinačnim projektima, nego o razvoju cijelog sektora. Projekti koje je Agencija provela kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti nisu sami sebi svrha, već su stvorili temelje za daljnji razvoj geotermalne energije u Hrvatskoj. Uspješno smanjenje geološkog rizika na novim lokacijama povećalo je interes jedinica lokalne samouprave i privatnih investitora te otvorilo prostor za nove investicijske cikluse. Danas se paralelno razvijaju projekti proizvodnje električne energije, novi projekti daljinskog grijanja te inicijative lokalnih zajednica usmjerene na iskorištavanje geotermalne energije. To pokazuje da geotermalni sektor više nije u fazi pripreme, nego je ušao u fazu sustavnog razvoja”, jasan je Krpan.
Krpan najavljuje i četiri dodatne bušotine koje su planirane na lokacijama Velika Gorica, Osijek, Vinkovci i Zaprešić, odnosno na područjima na kojima je prva faza istraživanja uspješno završena.
“To znači izradu dodatnih utisnih bušotina koje će s postojećim proizvodnim bušotinama činiti proizvodno-utisne parove. Geotermalna voda crpit će se proizvodnom bušotinom, a nakon iskorištavanja toplinske energije vraćati u ležište kroz utisnu bušotinu. Tako se održava tlak u ležištu, čuva njegova energetska ravnoteža i omogućuje kontinuirano korištenje geotermalnog izvora. Trenutačno se provodi detaljna reinterpretacija seizmičkih, geoloških i ležišno-inženjerskih podataka kako bi se za svaku lokaciju odredio optimalan položaj buduće utisne bušotine.
Analiziraju se karakteristike ležišta, modeliraju smjerovi strujanja geotermalne vode i optimalna udaljenost između proizvodne i utisne bušotine kako bi obje zahvaćale isto geotermalno ležište, uz učinkovito vraćanje vode u ležište i izbjegavanje prijevremenog pothlađivanja proizvodne bušotine. Nakon uspostave proizvodno-utisnih sustava stvorit će se tehnički preduvjeti za povezivanje geotermalnih izvora sa sustavima daljinskog grijanja u Velikoj Gorici, Osijeku, Vinkovcima i Zaprešiću. Time geotermalna energija prelazi iz istražne u operativnu fazu, odnosno iz potvrđenog prirodnog resursa u konkretan izvor toplinske energije za građane i gospodarstvo”, kaže Krpan.
Jedinice lokalne samouprave
Potvrditi geotermalni potencijal vrlo je važan korak, ali to samo po sebi nije dovoljno. Nakon istraživanja slijedi procjena rezervi, uspostava proizvodno-utisnog sustava, izgradnja nadzemne infrastrukture, toplinskih stanica i cjevovoda te povezivanje geotermalnog izvora s postojećim ili novim sustavom daljinskog grijanja. Tek tada geotermalna energija može doći do krajnjih korisnika, poručuje Krpan.
“Geotermalni projekt nije samo bušotina, to je cjelovit energetski sustav u kojem svaki sudionik ima svoju ulogu. Agencija za ugljikovodike kroz projekt provodi istraživanja i potvrđuje geotermalni potencijal, dok nakon završetka istražne faze drugi dionici trebaju u suradnji s Agencijom surađivati na daljnjem razvoju projekta. U suradnji s jedinicama lokalne zajednice te s operatorima toplinskih sustava potrebno je izgraditi svu potrebnu infrastrukturu i povezati geotermalni izvor s postojećom mrežom daljinskog grijanja kako bi građani i gospodarstvo mogli koristiti proizvedenu toplinsku energiju. Trenutačno se, uz projekte koje je provela Agencija, razvija i novi val lokalnih projekata. U Svetoj Nedelji, Kutini, Bjelovaru, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Dugom Selu i Tekiću, nakon provedenih geofizičkih istraživanja, priprema se izrada prvih istražnih bušotina.
Istodobno se kroz Modernizacijski fond razvijaju projekti u Križevcima, Korenovu i Lipiku, gdje je cilj postojeće istražne rezultate pretvoriti u operativne sustave daljinskoga grijanja izradom utisnih bušotina, nadzemne infrastrukture i priključka na toplinske mreže. Upravo takvi projekti čine sljedeću fazu razvoja geotermalne energije – prijelaz s istraživanja na komercijalno korištenje toplinske energije. Važnu ulogu nakon završetka istražne faze preuzimaju jedinice lokalne samouprave i operatori toplinskih sustava. Njihova je zadaća razviti potrebnu nadzemnu infrastrukturu, izgraditi toplinske stanice i povezati geotermalne bušotine s postojećom ili novom mrežom daljinskog grijanja kako bi toplinska energija stigla do krajnjih korisnika. To je zapravo pitanje koje će obilježiti sljedećih nekoliko godina razvoja geotermalne energije u Hrvatskoj”, upozorava Krpan.
Na naš upit pokušao je procijeniti važnost doprinosa geotermalne energije dekarbonizaciji toplinarstva, smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima te dugoročno stabilnijim cijenama toplinske energije za građane.
“Mislim da se važnost geotermalne energije često promatra isključivo kroz proizvodnju električne energije, a zapravo je njezin najveći potencijal u Hrvatskoj upravo u toplinarstvu. Velik dio naših gradova i dalje se grije na prirodni plin ili druga fosilna goriva. Svaka geotermalna bušotina koja se uspješno uključi u sustav daljinskoga grijanja znači manje emisije ugljikova dioksida, manju ovisnost o uvozu energenata i veću energetsku sigurnost lokalne zajednice.
Osim toga, geotermalna energija ima jednu veliku prednost – dostupna je kontinuirano, 24 sata dnevno i 365 dana u godini. Za razliku od nekih drugih obnovljivih izvora energije, nije ovisna o vremenskim prilikama, zbog čega je stabilan bazni izvor toplinske energije. To dugoročno građanima može donijeti i veću predvidivost troškova grijanja. Iako početna ulaganja nisu mala, nakon izgradnje sustava troškovi proizvodnje toplinske energije znatno su stabilniji jer ne ovise o cijenama uvoznih energenata. Posebno je zanimljivo što ista toplinska energija može imati više namjena. Nakon grijanja kućanstava može se koristiti za grijanje staklenika, industrijske procese, sušare ili druge gospodarske djelatnosti. Upravo u toj kaskadnoj primjeni vidim jedan od najvećih razvojnih potencijala Hrvatske”, jasan je Krpan.
Krpan je veliki optimist u kontekstu budućnosti geotermalne energije, ali ne zato što vjeruje u potencijal, nego zato što danas iza sebe imamo konkretne rezultate.
Prije nekoliko godina najveći izazov bio je dokazati da Hrvatska doista raspolaže kvalitetnim geotermalnim resursima i da ih možemo razvijati na gospodarski održiv način. Danas je taj dio priče u velikoj mjeri iza nas, jasan je Krpan.
Uvjeti za razvoj
“Imamo potvrđena ležišta, aktivne investitore, razvijene projekte, zainteresirane gradove i općine te vrlo kvalitetan regulatorni okvir koji omogućuje daljnji razvoj sektora. Sada ulazimo u možda i najvažniju fazu – pretvaranje potvrđenog potencijala u konkretne proizvodne kapacitete. To znači nove geotermalne elektrane, nove sustave daljinskoga grijanja, ali i širu primjenu geotermalne energije u poljoprivredi i industriji. Najvažnije za budući razvoj geotermalnog sektora je osiguranje financijskih sredstava koja su za geotermalne projekte značajna te vjerujemo da će Ministarstvo gospodarstva nastaviti koristiti dostupne nacionalne i europske financijske instrumente za razvoj geotermalnog sektora.
Geotermalni projekti zahtijevaju vrlo velika početna kapitalna ulaganja, a najveći dio investicije nastaje prije nego što projekt počne ostvarivati prihode. Upravo je zato nastavak financiranja kroz europske fondove i programe poput Modernizacijskog fonda jedan od ključnih preduvjeta za daljnji razvoj sektora i privlačenje privatnih ulaganja. Također, za proizvodnju električne energije jako je važno osigurati poticajnu cijenu investitorima, koja im jamči povrat investicije u realnom i prihvatljivom roku.
To su sve izazovi na koje trebamo odgovoriti u idućem periodu. Dakle, naš cilj nije samo pomoći u izradi istražnih bušotina, već stvoriti uvjete u kojima će što veći broj lokalnih zajednica i privatnih investitora uspješno razviti projekte do faze komercijalne proizvodnje toplinske ili električne energije. Upravo će se po tome mjeriti uspješnost razvoja hrvatskoga geotermalnog sektora u godinama koje dolaze, kaže Krpan.
Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike vjeruje da će upravo u tome biti najveća vrijednost geotermalne energije za Hrvatsku.
“Ne samo u proizvodnji energije, nego u stvaranju novih gospodarskih prilika, jačanju energetske sigurnosti i razvoju lokalnih zajednica. Ako uspijemo povezati energetski, gospodarski i regionalni razvoj, geotermalna energija može postati jedan od najuspješnijih primjera zelene tranzicije u Hrvatskoj”, zaključio je Krpan.
