Posljednje tri godine bile su najtoplije otkako postoje mjerenja, a rast temperatura i sve češći toplinski valovi snažno povećavaju potrebu za klimatizacijom, piše Euronews. Potrošnja energije za hlađenje u kućanstvima Europske unije udvostručila se u samo šest godina.

usporedbe

Pogledajte kolike su cijene plina i struje u Zagrebu, a kolike u ostalim europskim metropolama

Prema podacima programa Copernicus, lipanj 2026. bio je najtopliji lipanj zabilježen u zapadnoj Europi i drugi najtopliji na globalnoj razini. Tri najtoplije godine u povijesti mjerenja bile su, redom, 2024., 2023. i 2025. godina.

Kako temperature rastu, sve više građana poseže za klima-uređajima i drugim sustavima hlađenja. Posljedica je sve veća potrošnja električne energije diljem kontinenta, osobito tijekom najtoplijih ljetnih dana.

Potrošnja za hlađenje porasla 420 posto od 2010.

Kućanstva u Europskoj uniji 2018. godine potrošila su za hlađenje 40.500 teradžula energije, dok je 2024. potrošnja dosegnula 80.400 teradžula. Riječ je o povećanju od 99 posto u samo šest godina.

Još je izraženiji rast u odnosu na 2010. godinu, kada je za hlađenje potrošeno samo 15.500 teradžula. U četrnaest godina potrošnja je tako porasla za čak 420 posto.

Podaci jasno pokazuju da klimatizacija više nije ograničena samo na južnu Europu. Klima-uređaji sve se češće ugrađuju i u zemljama koje su donedavno imale umjerena ljeta i relativno malu potrebu za hlađenjem prostorija.

Veliki postotni rast ne znači uvijek i veliku potrošnju

Razlike među europskim državama vrlo su velike, no postotke rasta treba tumačiti oprezno. Zemlje koje su ranije trošile vrlo malo energije za hlađenje mogu zabilježiti iznimno visok rast, iako je njihova ukupna potrošnja i dalje razmjerno mala.

Najbolji je primjer Austrija, u kojoj je potrošnja energije za hlađenje kućanstava porasla s 22 teradžula u 2018. na 253 teradžula u 2024. godini. To je rast veći od 1000 posto, najveći među promatranim europskim zemljama.

Građevinska industrija

‘Povjerenje investitora gradi se poštivanjem obveza, kvalitetom izvedbe i dobrom komunikacijom’

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

U Češkoj je potrošnja porasla 244 posto, a u Italiji 193 posto. Talijanski podatak posebno je zanimljiv jer je riječ o zemlji u kojoj je klimatizacija već dugo raširena, što pokazuje da potreba za hlađenjem i dalje brzo raste.

Potrošnja se više nego udvostručila i u Mađarskoj, gdje je porasla 171 posto, Finskoj 163 posto, Španjolskoj 127 posto, Sloveniji 114 posto te Grčkoj 103 posto.

Rast u Italiji, Španjolskoj i Grčkoj potvrđuje da toplija i dulja ljeta dodatno povećavaju energetske potrebe južne Europe. Među najvećim gospodarstvima EU-a, Francuska je zabilježila rast od 52 posto, dok je Njemačka ostala znatno stabilnija, s povećanjem od samo osam posto.

Hrvatska iznad europskog prosjeka

Udio energije koja se u kućanstvima troši na hlađenje znatno se razlikuje ovisno o klimi, geografskom položaju i navikama stanovništva. Prosjek Europske unije 2024. iznosio je svega 0,84 posto ukupne potrošnje kućanstava.

U Hrvatskoj je taj udio dosegnuo 2,1 posto, čime se nalazi iznad prosjeka EU-a i među državama u kojima hlađenje već čini zamjetan dio ukupne kućne potrošnje energije.

Najveći udio bilježi Cipar, gdje na hlađenje odlazi čak 16 posto ukupne potrošnje energije u kućanstvima. Slijedi Malta s 15 posto te Albanija s 13,4 posto.

U Grčkoj se na hlađenje troši 7,4 posto energije, dok je udio veći od dva posto i u Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Španjolskoj, Italiji i Hrvatskoj.

Italija troši gotovo trećinu ukupne energije za hlađenje u EU

Italija je uvjerljivo najveći potrošač energije za hlađenje među članicama Europske unije. Talijanska kućanstva za tu namjenu troše 26.300 teradžula, odnosno gotovo trećinu ukupne potrošnje EU-a.

Na Italiju otpada čak 32,7 posto europske potrošnje energije za hlađenje. Španjolska je druga s 14.300 teradžula, odnosno 17,8 posto ukupne potrošnje.

Grčka sudjeluje s 14,8 posto, znatno više od Francuske, na koju otpada 11,8 posto. Uključe li se i zemlje kandidatkinje, Turska je s 13.600 teradžula treći najveći potrošač energije za hlađenje.

Toplinski valovi podižu potražnju i cijenu struje

Sve veća potreba za klimatizacijom već mijenja europsko tržište električne energije. Tijekom toplinskih valova u lipnju 2026. potražnja za strujom naglo je porasla u četiri najveća gospodarstva Europske unije.

Najveći rast zabilježila je Francuska. Prema procjenama francuskog operatora elektroenergetske mreže RTE, svaki porast temperature za jedan Celzijev stupanj povećava potražnju za električnom energijom između 0,7 i jednog gigavata.

Tijekom najtoplijih dana sustavi za hlađenje mogli su povećati francusku potrošnju za dodatnih 10 do 14 gigavata.

Snažna potražnja pogurala je veleprodajne cijene električne energije iznad 200 eura po megavatsatu u Njemačkoj. U Francuskoj su se približile razini od 160 eura, dok su u Španjolskoj premašile 110 eura po megavatsatu.

Rast cijena nije bio posljedica samo veće uporabe klima-uređaja. Njemačka se istodobno suočila sa slabijom proizvodnjom iz vjetroelektrana, dok je Francuska morala privremeno smanjiti proizvodnju u dijelu nuklearnih elektrana zbog previsoke temperature riječnih voda koje se koriste za njihovo hlađenje.

Kratkotrajni skokovi veleprodajnih cijena ne prelijevaju se odmah na račune građana. Međutim, ostanu li cijene povišene dulje vrijeme, posljedice bi se postupno mogle osjetiti i kroz više maloprodajne cijene električne energije.

Europa se zagrijava dvostruko brže od svjetskog prosjeka

Europa je kontinent koji se zagrijava najbrže na svijetu. Prosječna temperatura na kontinentu raste približno dvostruko brže od globalnog prosjeka.

Prema podacima Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, svih deset zemalja koje su 2023. zabilježile najveći rast temperature nalazilo se u Europi.

Takav razvoj događaja pokazuje da će potreba za hlađenjem nastaviti rasti, a s njom i opterećenje elektroenergetskih sustava. Klima-uređaji za velik dio stanovništva sve manje predstavljaju luksuz, a sve više nužan odgovor na sve toplija europska ljeta.