Zaposlenost mjerena brojem osiguranika u evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje krajem prošlog mjeseca stigla je nadomak 1,8 milijuna, pokazuju prvi rezultati HZMO-a. Kako je uslijed pojačanih zapošljavanja za turističku sezonu srpanj već uobičajeno mjesec u kojemu se unutar godine bilježe najveći brojevi, izvjesno je da je trenutačno broj osiguranika i nešto veći od 1,8 milijuna.

Broj osoba u sustavu mirovinskog osiguranja (od zaposlenih kod pravnih i fizičkih osoba do slobodnih profesija, poljoprivrednika osiguranika ili npr. osoba prijavljenih na produženo osiguranje) tijekom lipnja je porastao za oko 18,2 tisuće, a mjesečne promjene po djelatnostima jasno ukazuju na sezonalna obilježja. Samo u turističko-ugostiteljskom sektoru, naime, broj onih koji u raznim aranžmanima (u smislu radnog statusa ili radnog vremena) rade, odnosno uplaćuju doprinose, porastao je u odnosu na svibanj za 12,3 tisuće. U trgovini, djelatnosti u kojoj je također naglašen utjecaj turističke sezone, povećan je za 11,7 tisuća. Porast na mjesečnoj razini, i to za oko tisuću osoba, bilježi se i kod Prijevoza i skladištenja, a za oko 330 osiguranika više u odnosu na svibanj bilo je potkraj lipnja i u prerađivačkoj industriji.

Posustaje rast potražnje

Ipak, u godišnjim usporedbama i najnoviji podaci potvrđuju usporavanje dinamike zapošljavanja. Sredinom godine broj osiguranika pri HZMO-u je za oko 15,2 tisuće ili 0,85 posto veći nego godinu dana prije, dok je sredinom 2025. međugodišnji rast je bio na 2,5 posto. Usporavanje godišnje stope gotovo neprekidno traje već oko godinu i pol, a ta putanja samo je nakratko prekinuta u lanjskome studenom. U prvih šest mjeseci 2026. godišnji rast broj osiguranika niti jednom nije premašio jedan posto, dok je npr. lani prosječan rast iznosio 2,5 posto.

Iako ukupna zaposlenost i ove godine bilježi pozitivan predznak (s tim da je u pravnim osobama nešto niža nego lani) izvjesno je znatno usporavanje tempa. Elizabeta Sabolek Resanović, ekonomska analitičarka u Raiffeisen banci, ističe kako bi aktualne geopolitičke neizvjesnosti mogle imati umjeren utjecaj na tržište rada, ponajprije kroz nešto opreznije zapošljavanje u sektorima osjetljivijima na vanjsku potražnju i kretanja cijena energije. U takvom okruženju, dodaje, može se očekivati i blago usporavanje potražnje za radnom snagom u pojedinim djelatnostima.

Posustajanje rasta zaposlenosti je “standardan, normalan i zapravo očekivan proces u brzo rastućem gospodarstvu gdje aktivnost kontinuirano premašuje potencijalnu stopu rasta, osobito kada se suočava s ograničenom ponudom radne snage, smatraju u toj banci. U uvjetima približavanja nezaposlenosti svojoj donjoj granici – strukturnoj ili tzv. prirodnoj stopi – ono nije razlog za zabrinutost, kažu, već sugerira da se budući gospodarski rast više ne može oslanjati isključivo na novo zapošljavanje, a umjesto toga fokus bi se trebao preusmjeriti na rast produktivnosti.

Privatni vs. javni sektor

S tim u vezi ostaje primijetiti i da je, primjerice, broj osiguranika u prerađivačkoj industriji već duže vrijeme zapravo u padu. U odnosu na prije godinu dana današnjih nešto više od 245 tisuća predstavlja smanjenje za oko 5,6 tisuća osoba, a prije tri godine ih je bilo za oko 6,5 tisuća više. Istodobno, nekoliko skupina djelatnosti koje se najvećim dijelom odnose na javni sektor i dalje bilježi rast.

To ponajprije vrijedi za obrazovanje u kojemu je danas broj osiguranika (135,6 tisuća) za oko 5,6 tisuća veći nego prije godinu dana, a u tri godine je porastao za oko 17 tisuća. U zdravstvu i socijalnoj skrbi u odnosu na sredinu prošle godine ih je za oko tri tisuće više, a u trogodišnjem razdoblju broj osiguranika povećan je za više od 13 tisuća.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji