Investicije u hrvatski energetski sektor posljednjih se godina intenziviraju. U recentnom razdoblju ponajprije su s državne strane fokusirane na jačanje energetske neovisnosti i diversifikaciju dobavnih pravaca, s paketom ulaganja vrijednim 550 milijuna eura. Kapital je usmjeren na modernizaciju plinske mreže, razvoj vodikovih tehnologija i infrastrukturu za obnovljive izvore energije (OIE).
Hrvatska želi postati jedno od najvažnijih energetskih i prometnih čvorišta ovog dijela Europe. Uz LNG terminal, Hrvatska razvija i nove energetske projekte, među kojima su ulaganja u plinsku mrežu, obnovljive izvore energije, vodikove tehnologije te buduće nuklearne projekte.
Što se privatnih investicija tiče, vidljiv je rast investicija u geotermalnu energiju, obnovljive izvore, ali i baterijske spremnike, a ovo potonje posebno je važno, procjenjuju analitičari. Hrvatski energetski sektor prolazi razdoblje intenzivnih prilagodbi – povećava se udio solarne i vjetroenergije u sustavu, raste potreba za modernizacijom mreže i razvojem rješenja koja omogućuju stabilnost. Iako imamo diversificirane pravce, Hrvatska i dalje pokriva tek 42,5 posto svojih energetskih potreba iz vlastitih resursa, što je jedna od najnižih razina samodostatnosti.
Obnovljivi izvori energije (OIE) prolaze kroz novu fazu investicijskog ciklusa, cilj je povećanje kapaciteta iz sunca i vjetra (potencijal od oko 7 GW), pri čemu se očekuje da će proizvodnja solarne energije dosegnuti oko 1550 gigavatsati. Prema posljednjim podacima, obnovljivi izvori osigurali su više od polovine (52,6%) električne energije potrošene u Hrvatskoj tijekom prošle godine, što uključuje hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane i termoelektrane iz obnovljivih izvora. Na papiru to izgleda više nego dobro. Ipak, prešućuje se da su te naoko zavidne brojke tek 15 posto solarnog potencijala Hrvatske.
“Mrežna infrastruktura ostaje usko grlo. Preopterećeni redovi za priključenje na mrežu, često začepljeni spekulativnim prijavama, značajno usporavaju uvođenje ekonomski održivih projekata. Ovaj izazov pojačava već težak regulatorni i birokratski okvir koji i dalje ograničava investicijski zamah čak i tamo gdje su kapital i tehnologija dostupni”, upozorava Marin Orel, analitičar InterCapitala. Osim toga, problem je i što projekti zapinju u bespućima birokracije. Posebno valja istaknuti problem tzv. “zaključanih projekata”, odnosno projekata koji imaju ugovore o priključenju, ali se godinama ne realiziraju. Trenutačno postoji između 600 i 700 megavata takvih projekata, dok je oko 510 megavata povezano s ugovorima starijima od 2021. godine.
Jasno, u idućem razdoblju mogli bismo vidjeti i investicije u nuklearnu energiju, kako je to više puta najavljivao ministar gospodarstva Ante Šušnjar, najveći zagovornik takvih inicijativa.
“Podržavajući faktor je činjenica da su potencijalne lokacije unutar Hrvatske, u blizini Zagreba i uz Dunav, već ispitane i tehnički procijenjene u prošlom stoljeću, prije nego što su politički blokirane. Pronuklearni narativ prvenstveno je vođen stabilnošću sustava i sposobnošću kontinuirane opskrbe električnom energijom, a to je ono što većina obnovljivih izvora ne može pružiti samostalno”, kaže Orel. Rokovi, prekoračenje troškova, regulatorna složenost i javno prihvaćanje u konačnici će odrediti hoće li se nuklearna energija razviti u temeljni stup ili će ostati dugoročna opcija.
Veći kapacitet LNG terminala
LNG terminal na otoku Krku povećao je kapacitet na 6,1 milijardu prostornih metara plina godišnje. Od početka studenoga prošle godine plutajući krčki LNG terminal radi s kapacitetom od 6,1 milijardi kubičnih metara plina godišnje nakon što je u Turskoj tijekom prošle jeseni bio ugrađen dodatni modul za uplinjavanje. Tako je kapacitet praktično udvostručen s oko tri milijarde kubičnih metara plina godišnje. Terminal je započeo s komercijalnim radom na početku 2021. godine i od tada je na njega pristiglo 19,56 milijardi kubičnih metara plina iskrcajem iz 138 brodova. U plinski je sustav isporučeno 11,85 milijardi prostornih metara, a plin je prekrcan i u 573 cisterne za prijevoz LNG-a.
Kao važan korak u regionalnom povezivanju valja istaknuti i nedavno sklapanje Sporazuma između Hrvatske i Bosne i Hercegovine o izgradnji Južne plinske interkonekcije na pravcu Zagvozd – Imotski – Posušje, vrijedne 180 milijuna eura na hrvatskom teritoriju, kojom će se BiH omogućiti izravan pristup diversificiranim izvorima plina.
Enna ulaže milijardu eura
Enna Grupa planira investicijski ciklus u energetiku vrijedan više od milijardu eura u razdoblju do 2035. godine, s naglaskom na obnovljive izvore energije (OIE), geotermalne projekte, solarne parkove, baterijske sustave i širenje usluge opskrbe na strana tržišta (Italija, Slovenija).
“Skladištenje energije ostat će kritična komponenta infrastrukture. Jednako je važno digitalno upravljanje jer bez naprednog softvera i optimizacije, baterijski i sustavi za skladištenje pružaju ograničenu vrijednost sustava. Ključni poticaj za implementaciju skladištenja, a i za tehnologije energetske tranzicije u širem smislu, je kontinuirani pad troškova. Troškovi ulaganja u baterije pali su za gotovo 90 posto u posljednjem desetljeću, pa su i projekti isplativiji”, jasan je Orel.
ENNA je u 2025. započela izgradnju solarne elektrane s baterijskim sustavom u Rumunjskoj, instalirane snage 87,5 megavata vršne snage, uz baterijski sustav snage 70 megavata i kapaciteta 140 megavat-sati. Riječ je o investiciji vrijednoj 70 milijuna eura, najvećem dosadašnjem ulaganju Grupe u inozemstvu.
U Hrvatskoj su tijekom 2025. dovršili investiciju u tri solarne elektrane ukupne snage 24,9 megavata vršne snage. Uz to, kroz projekte za kupce i ESCO model instalirano je dodatnih 20 megavata vršne snage, čime je ostvareno procijenjeno smanjenje emisija CO2 od 6400 tona. Istodobno, Enna razvija i projekte geotermalnih elektrana kod Slatine i Babine Grede, u koje je do sada uloženo oko 50 milijuna eura. Dosadašnji rezultati potvrđuju snažan geotermalni potencijal, a ukupni capex za obje investicije procjenjuje se na više od 280 milijuna eura.
Plinacro je nedavno završio radove na magistralnom plinovodu Zabok – Lučko vrijednom 80 milijuna eura, svečano je obilježen u ponedjeljak u Zaboku. Riječ je o jednom od najznačajnijih i tehnički najsloženijih projekata na hrvatskom plinskom transportnom sustavu. Njegovom realizacijom omogućena je veća fleksibilnost upravljanja postojećim transportnim kapacitetima i višestruko povećanje kapaciteta transporta prirodnog plina prema Republici Sloveniji, čime se povećava sigurnost opskrbe plinom Slovenije i ostalih zemalja u regiji.
Ukupna vrijednost projekta iznosi približno 80 milijuna eura, a financiran je, na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske, sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru projekta. Uz već izgrađeni plinovod Zlobin – Bosiljevo, novoizgrađeni plinovod Zabok – Lučko dio je aktualnog investicijskog ciklusa Plinacra koji obuhvaća i izgradnju magistralnih plinovoda Bosiljevo – Sisak i Sisak – Kozarac.
HEP u zamahu
Investicijski ciklus HEP-a u 2026. godini fokusiran je na digitalizaciju i modernizaciju elektroenergetske mreže te zelenu tranziciju. HEP ODS provodi povijesna ulaganja vrijedna više od 1,9 milijardi eura kroz Desetogodišnji plan razvoja, s naglaskom na srednjonaponsku i niskonaponsku mrežu, ugradnju pametnih brojila i integraciju obnovljivih izvora energije. U desetogodišnjem razdoblju planirana su ukupna ulaganja u iznosu od 3,13 milijardi eura, uključujući i ulaganja u elektroenergetske uvjete i priključenja, pri čemu se čak 80,7 posto odnosi na energetske objekte. Unutar toga, 35,1 posto otpada na mrežu naponske razine 10 i 20 kilovolti, 24,9 posto na niskonaponsku mrežu od 0,4 kilovolta, 12 posto na objekte 110 kilovolta, a 8,7 posto na 35(30)-kilovoltnu mrežu.
Dodatnih 9,1 posto ulaganja planirano je za sekundarne sustave, mjerne uređaje i razvoj, dok se 6,9 posto odnosi na poslovnu infrastrukturu, a 3,3 posto na sufinancirane projekte, pretežito u području energetskih objekata i sekundarnih sustava. Od ukupnog iznosa, čak 1,2 milijarde eura odnosi se na ulaganja u elektroenergetske uvjete i priključenja, što znači oko 120 milijuna eura godišnje kroz cijelo plansko razdoblje. HEP-ODS velik potencijal vidi upravo u baterijskim spremnicima energije koji bi mogli pomoći u smanjenju ekstremnih opterećenja mreže i omogućiti veći prihvat solarnih elektrana. Trenutačno postoji oko 2400 megavatsati planiranih baterijskih kapaciteta, a njihovom integracijom moglo bi se osloboditi dodatnih 600 do 650 megavatsati kapaciteta mreže za prihvat solarnih elektrana.
E.ON Hrvatska snažno je fokusiran na ulaganja u solarnu energiju kroz razvoj rješenja za male i velike kupce, s posebnim naglaskom na takozvane “prosumere”, odnosno korisnike koji energiju proizvode i troše iz vlastitih solarnih sustava. Uz to, kontinuirano pratimo tržišne trendove i potrebe pružajući niz dodatnih energetskih rješenja, uključujući kogeneraciju na biomasu i bioplin, širenje usluga e-mobilnosti, sustave baterija te razvoj inovativnih tehnologija. Kroz strateška ulaganja u obnovljive izvore energije cilj nam je osigurati portfelj sastavljen od čistih i održivih izvora energije koji će biti pristupačni kućanstvima, poslovnim korisnicima i zajednicama. Kako bi dodatno unaprijedili svoj portfelj održivih proizvoda i usluga planiramo uložiti ukupno 150 milijuna eura u iduće četiri godine u razvoj složenih rješenja u sektoru energetske infrastrukture usklađenih s EU taksonomijom”, kazali su.
E.ON je do kraja 2024. ostvario ukupne instalirane kapacitete temeljene na solarnoj energiji od 100 megavata. Na kraju te godine Hrvatska je ukupno imala 838 megavata solarnih elektrana. Najveća pojedinačna investicija za E.ON Hrvatska, u vrijednosti od 12 milijuna eura vezana je uz biomasu i odnosi se na projekt kogeneracijske elektrane na drvnu sječku za kupca Bauwerk.
Ina – projekt zelenog vodika
Janaf je lani ishodio građevinsku dozvolu za gradnju novih spremnika. Projekt gradnje derivatskih spremničkih kapaciteta s pratećom infrastrukturom na Terminalu Omišalj vrijedan je više od 30 milijuna eura i najveća pojedinačna investicija Jadranskog naftovoda posljednjih godina. To ulaganje, prema dosadašnjim najavama Uprave, Janaf će financirati iz vlastitih sredstava. Janaf trenutačno na Terminalu Omišalj raspolaže sa sedam spremnika za derivate ukupnog kapaciteta 80 tisuća kubičnih metara, a preostalih 35 spremnika za skladištenje derivata kapaciteta 162 tisuće kubičnih metara nalazi se na Terminalu Žitnjak. Izgradnjom novih četiriju spremnika za derivate na Terminalu Omišalj ukupne zapremnine prostornih kapaciteta tog terminala za skladištenje naftnih derivata povećat će se za 100 posto, a ukupni Janafovi kapaciteti za skladištenje naftnih derivata porast će za trećinu. Osim toga, Janaf ulaže gotovo 44 milijuna eura u istraživanje i proizvodnju nafte i plina u Kazahstanu, čime izlazi iz okvira isključivo transportne djelatnosti. Janaf širi poslovanje na sektor električne energije. Uz vlastitu Sunčanu elektranu Vođinci, investicije uključuju i akvizicije postojećih projekata poput solarne elektrane Bulinac.
Inine kapitalne investicije u 2026. godini premašuju 100 milijuna eura. Glavni strateški ciljevi uključuju dovršetak modernizacije riječke rafinerije, razvoj projekata zelene energije te širenje maloprodajne mreže. U Rijeci također razvijaju proizvodnju zelenog vodika.
Projekt je vrijedan 61 milijun eura, a djelomično će se financirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U maloprodaji su ulaganja usmjerena na daljnju digitalizaciju i modernizaciju maloprodajne mreže te širenje gastro-koncepta Fresh Corner. Strategija se temelji na četiri stupa: očuvanju domaće proizvodnje nafte i plina, održavanju konkurentnih rafinerijskih kapaciteta, rastu maloprodaje i podršci energetskoj tranziciji.
Petrol aktivno širi mrežu ultrabrzih punionica duž glavnih prometnih koridora (TEN-T) u Hrvatskoj, gradeći nova mjesta za punjenje i za osobna vozila i za kamione. U Hrvatskoj raspolaže s više od 260 priključaka na preko 140 lokacija, a usluga koristi isključivo energiju iz obnovljivih izvora. Petrolove vjetroelektrane danas su visoko učinkoviti industrijski pogoni, a samo tijekom 2025. godine isporučile su više od 133 gigavatsati električne energije. No, na tome se neće zaustaviti. Uz tri nove solarne elektrane i realizacijom nove vjetroelektrane, ukupna instalirana snaga Petrolovih projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj dosegnut će respektabilnu brojku od približno 100 megavata.
