Hrvatsko hotelijerstvo ove godine prolazi kroz jedan od najsnažnijih investicijskih ciklusa u svojoj novijoj povijesti, obilježen velikim kapitalnim projektima i jasnim zaokretom prema višoj dodanoj vrijednosti. Prema dostupnim i potvrđenim podacima, ukupna vrijednost najavljenih i aktivnih ulaganja u hotelski sektor u 2026. doseže približno 650 milijuna eura, čime se ova godina pozicionira kao jedna od ključnih za dugoročno redefiniranje hrvatske turističke ponude.
Nekoliko prepreka
Hotelski smještaj, koji ima 15 posto udjela u kapacitetima, ostvario je u prvih pet mjeseci ove godine 43 posto svih noćenja, kampovi su s 20 posto svih kapaciteta postigli 16 posto noćenja, a objekti u domaćinstvu, koji imaju pretežit udio kapaciteta od 52 posto, ostvarili su 23 posto ukupnog broja noćenja.
Domaće turističke kompanije identificirale su i ključne rizike za iduće dvije godine. Dok ih većina, 74 posto, u sljedeće dvije godine očekuje nastavak trenda rasta potražnje do pet posto, među izazovima se najviše ističu mogućnost smanjenja potražnje s ključnih emitivnih tržišta, zatim izazovi u dostupnosti kvalificirane radne snage te percepcija Hrvatske kao precijenjene turističke destinacije, gdje je rizik najveći zbog neusklađenosti cijena i kvalitete, pokazuju podaci Hrvatske udruge turizma.
Zbog takvih očekivanja gotovo 59 posto kompanija planira u iduće dvije godine investicije manje ili jednake iznosima iz prethodnog razdoblja. Još 42 posto hotelijera koji planiraju povećanje kapitalnih ulaganja namjerava ih usmjeriti poglavito u rekonstrukciju smještajnih jedinica i javnih sadržaja te projekte održivosti i energetske učinkovitosti.
Glavne prepreke ostaju regulacija i spori urbanistički procesi, pitanja turističkog zemljišta i pomorskog dobra, profitabilnost projekata te dostupnost kvalificirane radne snage. Prema podacima HNB-a u 2025., prihodi stranih turista iznosili su 15,29 milijardi eura, dva posto više na godišnjoj razini. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina istaknuo je da je “nezahvalno iznositi precizne prognoze o daljnjem tijeku turističke godine”.
Lanjska analiza Hrvatske udruge turizma (HUT) pokazuje kako ulaganja u hrvatski hotelski sektor donose snažan gospodarski učinak, pri čemu država kroz fiskalna i parafiskalna davanja povrati vrijednost investicije u razdoblju od 12 godina, dok sama investicija kroz osam godina generira dodanu vrijednost jednaku njezinu iznosu. U usporedbi s turistički konkurentskim zemljama Mediterana, Hrvatska još uvijek zaostaje u udjelu hotelskog smještaja, iako upravo takva ulaganja pridonose održivijem i profitabilnijem razvoju turizma.
Analizu učinaka investicija u hotele i kampove provela je tvrtka HD Consulting za Hrvatsku udrugu turizma. Istraživanje je obuhvatilo 20 konkretnih ulaganja realiziranih između 2016. i 2025. godine, čiji je ukupni iznos dosegnuo 570 milijuna eura, a riječ je o projektima koje su proveli najveći domaći turistički operateri. Rezultati pokazuju da ovakva ulaganja generiraju snažne ekonomske koristi, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini. Samo na godišnjoj bazi, analizirani projekti povećali su direktne i indirektne turističke prihode za gotovo 320 milijuna eura, dok su otvorena 1483 nova radna mjesta u hotelima i kampovima te dodatnih 1175 u povezanim djelatnostima.
Nedostaju poticaji
Tada se jasno ukazalo i na niz poticajnih mjera koje primjenjuju zemlje poput Austrije, Italije, Grčke, Portugala, Mađarske, Malte, Crne Gore, Srbije i Albanije. Analiza je jasno pokazala kako sve te zemlje aktivno sudjeluju u usmjeravanju turističkog razvoja kroz ciljana ulaganja te da njihove politike više ne počivaju samo na klasičnim subvencijama, već se temelje na sveobuhvatnim strategijama koje uključuju financijske potpore, porezne olakšice, subvencionirane kamate i tematski fokusirane programe, osobito u segmentima zelene tranzicije, digitalizacije i energetske učinkovitosti.
S obzirom na te nalaze iz HUT-a poručuju kako je nužno usvojiti sličan pristup i u Hrvatskoj. Kao ključne poluge u razvoju hotela visoke dodane vrijednosti ističu se ciljana bespovratna sredstva namijenjena gradnji i proširenju kapaciteta, osobito u turistički slabije razvijenim područjima, zatim subvencije kamatnih stopa za izgradnju i obnovu hotelskih objekata, kao i programe za podizanje kategorije hotela na četiri i pet zvjezdica.
