Pred hrvatskim je ratarima još jedna žetva pšenice, i to potencijalno rekordna – urod bi mogao premašiti i milijun tona. No, ono što proizvođačima ni ovaj put ne ide na ruku jest otkupna cijena, javlja HRT. Dosad je s ponudom izašla jedna tvrtka, prema kojoj bi se tona krušnog zrna mogla plaćati oko 150 eura.

150 eura ne pokriva troškove, ratari traže 200

Ratari upozoravaju da trenutačna cijena neće pokriti ni troškove proizvodnje. „Nekakvih 200 eura – da poštujemo barem parišku burzu. 200 eura, po osam tona prosječan prinos, mogla bi se neka normalna zarada zaradit na pšenici“, rekao je Josip Laslo iz Satnice Đakovačke.

„Proizvodnja jednog hektara, ozbiljna proizvodnja, vam je 1.200 eura i toliko ću vjerojatno i dobiti – nema ostatka, rad za džabe. Ne znam kako dalje”, naveo je Vlatko Radojković iz Tomašanaca.

Prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku potvrđuje: „Bojim se da sa 150 eura seljaci neće biti zadovoljni. Bit će definitivno otkupljivači i oni kojima prodaju zbog kvalitete.”

Struka procjenjuje da bi se u ovoj žetvi nešto zaradilo tek kad bi urod po hektaru bio barem devet tona – a to se rijetko postiže.

„Za 20 godina ista cijena, svi inputi otišli 100 posto gore”

Ratari upozoravaju i na sudar nepromijenjenih cijena i rastuće troškove. „Ako je prije 20 godina bila ista cijena i danas, a svi inputi su otišli gore 100 posto – rezervni dijelovi, majstori, mazivo, gorivo – to je strašno, prestrašno. Zamislite, za pšenicu 15 centi“, kaže Mario Milušić iz Piškorevaca.

Stjepan Perić iz Gorjana stavlja to u kontekst: „Ako je sada 15 centi pšenica, pola kilograma kruha je euro i pol. Za pola kilograma kruha trebate dati deset kilograma pšenice.”

Prerada umjesto prodaje sirovine u žetvi

Svi se slažu da bi toj proizvodnji trebalo dati dodanu vrijednost – i ne prodavati urod u žetvi kada je najjeftiniji.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

„Mi bismo to sve mogli preradit da imamo prave preradbene kapacitete i izvozit – ako ne kruh i peciva, bar brašno, griz i ostale prerađevine od pšenice”, izjavio je Perić. „Nije lako doći do jednog mlina, do jednog skladišta – trebaju financijska sredstva i veća zainteresiranost države“, kaže Laslo.

Zato bi trebalo napraviti dugoročan plan kakvo ratarstvo Hrvatska želi – a ne izvoziti sirovinu i zatim je opet uvoziti kao pekarski proizvod.