Dok Europska središnja banka sve otvorenije upozorava na rizike stablecoina, najveće europske banke ubrzano razvijaju upravo takve proizvode. Tako se Europa našla u neobičnoj situaciji: regulator koji želi zaštititi monetarni suverenitet postaje sve skeptičniji prema privatnom digitalnom novcu, dok ga financijska industrija vidi kao ključnu infrastrukturu budućih tržišta.

Najnovije upozorenje stiglo je u ponedjeljak od članice Izvršnog odbora ECB-a Isabel Schnabel. Govoreći na konferenciji Banke Koreje o budućnosti novca, samo dan nakon rasprave o istoj temi na 32. Dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji, Schnabel je poručila da stablecoini mogu donijeti određene koristi, ali i otvoriti ozbiljne rizike za financijski sustav.

„Iako privatne monetarne inovacije poput stablecoina mogu ponuditi značajne koristi, one također mogu povećati rizik od povlačenja depozita iz banaka tijekom razdoblja stresa, oslabiti transmisiju monetarne politike i učvrstiti međunarodnu dominaciju dolara“, rekla je Schnabel, prenosi Bloomberg.

Posebno je upozorila na geopolitičku dimenziju cijele priče. Prema njezinoj ocjeni, širenje stablecoina moglo bi dodatno učvrstiti vodeću poziciju američke valute u globalnom financijskom sustavu upravo u trenutku kada se digitaliziraju tržišta kapitala i platni sustavi.

„Dominacija dolara bila bi dodatno učvršćena, ne zbog snažnijih ekonomskih temelja, nego zbog mrežnih učinaka i prednosti prvog igrača“, upozorila je Schnabel, kako prenosi Reuters.

ECB posljednjih mjeseci sve jasnije zauzima stav da budućnost digitalnog novca u Europi treba graditi na digitalnom euru i tokeniziranom novcu središnje banke, a ne na privatnim stablecoinima. Takvu je poziciju početkom svibnja dodatno naglasila predsjednica ECB-a Christine Lagarde. Govoreći o prijedlozima da Europa razvije vlastite stablecoine kako bi odgovorila na američku dominaciju tržištem, Lagarde je odbacila argument da bi europski stablecoini trebali imati središnju ulogu u budućem financijskom sustavu.

„Slučaj za promicanje euro-denominiranih stablecoina mnogo je slabiji nego što se čini“, poručila je predsjednica ECB-a početkom svibnja u govoru o budućnosti međunarodne uloge eura. Lagarde smatra da bi čak i stablecoini vezani uz euro mogli predstavljati rizik za financijsku stabilnost.

U ECB-u upozoravaju da bi veće prebacivanje štednje iz bankovnih depozita u privatne digitalne tokene moglo oslabiti bankovni sustav, smanjiti kreditnu aktivnost i otežati provedbu monetarne politike. Zato Frankfurt zagovara model u kojem će tokenizirana financijska tržišta koristiti novac središnje banke i tokenizirane depozite, a ne privatne digitalne valute.

Pravedniji put do napredovanja

‘Želimo da svaki zaposlenik osjeti da mu je sljedeći korak moguć i dostižan’

Dr. sc. Julije Domac

‘Najveći rizik nije cijena energije. Najveći rizik je ovisnost o uvozu.’

No dok ECB upozorava, tržište ide u drugom smjeru.

Velike europske banke posljednjih mjeseci intenzivirale su rad na vlastitim stablecoin projektima. Među najambicioznijima je konzorcij Qivalis, iza kojeg stoje brojne europske financijske institucije, a koji planira lansirati regulirani euro-stablecoin tijekom druge polovice 2026. Cilj nije zamijeniti gotovinu ili bankovne račune građana, nego stvoriti novu infrastrukturu za međubankovna plaćanja, tokenizirane obveznice, trgovanje digitalnom imovinom i korporativne transakcije.

Banke pritom smatraju da Europa ne može ignorirati činjenicu da je više od 99 posto globalnog tržišta stablecoina vezano uz američki dolar. Ako euro ne bude prisutan u novoj digitalnoj infrastrukturi financijskih tržišta, upozoravaju, prostor će vrlo brzo zauzeti američki konkurenti.

Takvu logiku otvoreno podržava dio američkih monetarnih dužnosnika. Dan prije istupa Schnabel, na 32. Dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji, guverner Federalnih rezervi Christopher Waller izjavio je da bi širenje stablecoina zapravo moglo povećati globalni utjecaj američke monetarne politike.

„Zemlje koje ih usvoje funkcionirat će poput sustava fiksnog tečaja. Uvozit će američke monetarne troškove, čime se širi doseg američke monetarne politike“, rekao je Waller prema Bloombergu. Drugim riječima, što više država i tvrtki koristi digitalne dolare kroz stablecoine, to veći međunarodni utjecaj imaju odluke Federalnih rezervi.

Waller je pritom odbacio i argumente za digitalne valute središnjih banaka, ocijenivši da su CBDC-ovi (Central Bank Digital Currency, digitalna valuta središnje banke) „rješenje u potrazi za problemom“ te da privatni sektor već razvija učinkovitije alternative.

Na istom panelu reagirao je guverner Hrvatske narodne banke i budući potpredsjednik ECB-a Boris Vujčić. Odbacio je Wallerovu tvrdnju da su središnje banke izgubile interes za digitalne valute te podsjetio da je svih 21 članica europodručja uključena u projekt digitalnog eura. Vujčić već dulje vrijeme zagovara digitalni euro kao pitanje europske strateške autonomije. Njegov je argument da Europa ne smije prepustiti budućnost digitalnih plaćanja ni američkim kartičnim sustavima ni privatnim dolariziranim stablecoinima.

Rasprava koja se posljednjih dana vodi između Frankfurta i Washingtona zato je mnogo više od tehnološkog spora. U njezinoj pozadini nalazi se pitanje tko će kontrolirati novac i platnu infrastrukturu u digitalnom gospodarstvu. Dok SAD u stablecoinima vidi priliku za dodatno jačanje međunarodne pozicije dolara, ECB strahuje da bi upravo isti instrument mogao dugoročno oslabiti monetarni suverenitet Europe.

Problem za Frankfurt je što tržište očito ne želi čekati. Dok se digitalni euro još nalazi u fazi pripreme, europske banke već grade vlastite verzije digitalnog novca.