Ekonomski stručnjak Neven Vidaković ocijenio je da Vladini 21. paket mjera za pomoć građanima i gospodarstvu sadrži niz novih elemenata, ali ne i mjere koje bi ulijevale povjerenje da će inflacija biti smanjena, piše HRT.
„Da je paket predstavljen kao program fiskalne konsolidacije, svi bi ga podržali. No, kada se naziva antiinflacijskim mjerama, to jednostavno nije točno“, rekao je Vidaković.
Prema njegovim riječima, jedina mjera koja ide u smjeru smanjenja inflacijskih pritisaka jest ograničavanje državne potrošnje.
„Mirovina je socijalni transfer” – ukidanje poreza ne bori se s inflacijom
Govoreći o ukidanju poreza na mirovine, Vidaković je istaknuo kako ne može vjerovati da takav porez uopće postoji. „Mirovina je socijalni transfer. Ta mjera vrijedi oko 180 milijuna eura i ima smisla na mikroekonomskoj razini, ali u borbi protiv inflacije ne donosi gotovo ništa.”
Osvrnuo se i na povećanje paušalnih davanja za privatne iznajmljivače. „Porezi se uvijek povećavaju radi punjenja proračuna. Ovo izgleda kao situacija u kojoj netko ima problema s prihodima i rashodima pa ih pokušava premostiti.”
600 milijuna eura PDV-a iz kreditne aktivnosti – i to će nestati
Vidaković upozorava da se hrvatski proračun pretežno puni kroz PDV i potrošnju, što smatra dugoročno rizičnim modelom. „Država danas ubire 600 milijuna eura PDV-a koji dolaze iz kreditne aktivnosti. Kada kreditiranje uspori, nestat će i dio tih prihoda. Nije pitanje hoće li se to dogoditi, nego kada.”
„Oporba ne nudi ništa”
Na kampanju oporbe o „Plenkovićevoj inflaciji” odgovorio je kako se problem inflacije ne može svesti na političke parole. „Strukturna inflacija ima duboke uzroke. Nije dovoljno samo nekoga maknuti s vlasti — potrebno je ponuditi rješenja, a ja ih trenutačno ne vidim.”
Drugi val inflacije i scenarij iz 2008.
Vidaković upozorava na mogućnost drugog vala inflacijskih pritisaka. „Najveća opasnost nije samo rast cijena energenata nego udar na industriju i kreditiranje. Ako se na to nadoveže novo podizanje kamatnih stopa, mogli bismo svjedočiti padu potrošnje, rastu deficita i scenariju sličnom onome iz 2008. godine.”
Govoreći o Europi, ocijenio je da je problem način na koji djeluje ECB. „Kada imate šok na strani ponude, samo podizanje kamatnih stopa ne rješava problem. Banke smanjuju kreditiranje, a konkurentnost europskih tvrtki slabi.”
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu