Ante Žigman, dugogodišnji predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), preuzima ključnu poziciju u hrvatskom financijskom sustavu. Njegovim imenovanjem na mjesto guvernera Hrvatske narodne banke, koje stupa na snagu u svibnju 2026., završava se era Borisa Vujčića, a Žigman postaje i član Upravnog vijeća Europske središnje banke, tijela koje odlučuje o monetarnoj politici eurozone. Odluka o njegovom imenovanju, kako navode upućeni izvori, predstavlja vrhunac karijere koja je sustavno građena na najvažnijim funkcijama unutar domaćeg financijskog sektora, ali i na međunarodnoj sceni. Žigmanov dolazak na čelo HNB-a smatra se logičnim slijedom s obzirom na njegovo sveobuhvatno iskustvo koje objedinjuje rad u regulatornom tijelu, izvršnoj vlasti i samoj središnjoj banci, što ga čini jednim od najkompetentnijih stručnjaka za preuzimanje ove iznimno odgovorne dužnosti.

NASLJEDNIK BORISA VUJČIĆA

Ante Žigman novi je guverner HNB-a

Njegova najistaknutija uloga, koja ga je i profilirala kao vodećeg kandidata, bila je ona na čelu Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), koju je preuzeo 2018. godine. U osam godina vođenja Hanfe, Žigman je upravljao nadzorom nad cijelim nebankarskim financijskim sektorom – od tržišta kapitala, osiguravajućih društava, investicijskih i mirovinskih fondova pa sve do leasinga, faktoringa i novog, brzorastućeg tržišta virtualne imovine. Pod njegovim vodstvom, imovina sektora koji nadzire Hanfa narasla je na preko 111 milijardi eura, čineći gotovo 30 posto ukupne imovine cjelokupnog financijskog sustava Hrvatske. Povjerenje u njegov rad potvrđeno je u veljači 2024. godine, kada mu je Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade, dodijelio drugi šestogodišnji mandat, čime je postao jedan od najdugovječnijih čelnika te institucije. Prilikom reizbora, Žigman je naglasio buduće prioritete Hanfe, ističući prilagodbu klimatskoj tranziciji, uspostavu nadzora nad kriptoimovinom te daljnju zaštitu potrošača.

Paralelno s radom u Hrvatskoj, Žigman je gradio i snažan međunarodni profil, aktivno sudjelujući u radu ključnih europskih financijskih institucija. Bio je član Odbora nadzornih tijela, Upravnog odbora i Odbora za kontrolu kvalitete Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA), gdje je obnašao i iznimno važnu funkciju predsjednika Upravljačkog odbora za rizike i financijsku stabilnost. Njegov utjecaj seže i na tržište kapitala, kao člana Odbora nadzornih tijela Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA). Njegova stručnost prepoznata je i na globalnoj razini kroz članstvo u Izvršnom odboru Međunarodnog udruženja nadzornika osiguranja (IAIS), gdje je predstavljao regiju Srednje i Istočne Europe te Zakavkazja. Upravo ta mreža kontakata i dubinsko poznavanje europskih regulatornih procesa smatraju se njegovim ključnim prednostima u budućem radu unutar Eurosustava.

Prije dolaska na čelo Hanfe, Žigman je godinama bio ključna figura u Ministarstvu financija. Obnašao je dužnost pomoćnika ministra za makroekonomske analize i planiranje, a kasnije i državnog tajnika, gdje je bio izravno uključen u kreiranje državnog proračuna i fiskalne politike. Njegov angažman u javnim financijama nastavljen je i kroz ulogu potpredsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskog sabora, neovisnog tijela koje nadzire proračunska pravila. Uz to, bio je i član pododbora za tržišta državnog duga Europske unije (ESDM), što mu je dalo izravan uvid u funkcioniranje financijskih mehanizama na razini cijele Unije.

Povratak u Narodnu banku

Iako je posljednjih osam godina proveo na čelu Hanfe, značajan dio Žigmanove karijere vezan je upravo uz Hrvatsku narodnu banku, instituciju u koju se sada vraća kao guverner. Karijeru je tamo započeo kao stipendist i pripravnik u sektoru za makroekonomska istraživanja. Kasnije je, nakon iskustva u privatnom sektoru, od travnja 2011. bio zaposlen kao viši savjetnik u Uredu guvernera, tada Borisa Vujčića, gdje je bio zadužen za pitanja fiskalne politike. Upravo s te pozicije, kao čovjek s izravnim uvidom u rad središnje banke, imenovan je za predsjednika Upravnog vijeća Hanfe 2018. godine.

Iskustvo iz privatnog sektora i akademski rad

Žigmanov profesionalni životopis nije ograničen samo na javni sektor. Svoje znanje i vještine brusio je i u privatnom bankarstvu. Od listopada 2000. do siječnja 2004. bio je glavni ekonomist u Raiffeisen banci (RBA), jednoj od vodećih banaka u Hrvatskoj, gdje je bio zadužen za makroekonomske analize i prognoze. Nakon toga, od ožujka 2008. do ožujka 2011., bio je i član uprave Partner banke. To iskustvo daje mu jedinstvenu perspektivu i razumijevanje izazova s kojima se suočava komercijalni bankarski sektor, čiji će rad sada nadzirati kao guverner. Upravo zbog te širine, od njega se očekuje da će imati uravnotežen pristup monetarnoj politici, iako je njegov stav o ključnim pitanjima, poput visine kamatnih stopa, široj javnosti još uvijek relativno nepoznat. Svoju stručnost temelji i na snažnoj akademskoj podlozi. Doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na temu javnog duga i fiskalne politike, autor je niza znanstvenih i stručnih radova te je aktivan kao predavač na području ekonomije i financija.

_{* uz korištenje AI-ja}

Ne plaćaju nego upravljaju

Energetska igra se promijenila – a neki su već nekoliko poteza ispred

Nova valuta

Nova industrijska revolucija ne događa se u proizvodnji – nego u električnoj energiji