Središnji registar stanovništva (SRS), važan i opsežan projekt započet prije više od pet godina, došao je do točke u kojoj je registar napokon uspostavljen. Točnije, “napunjen” je podacima iz službenih baza više ministarstava (unutarnjih poslova, pravosuđa, rada, znanosti i obrazovanja) i javnih institucija (HZMO, HZZO, HZJZ) i od idućeg ponedjeljka svakome će biti dostupni na uvid putem sustava e-Građani.

Pregled kućanstava

Idućih pet-šest mjeseci bit će prijelazno razdoblje u kojemu će građani imati mogućnost provjeriti točnost i ažurnost podataka koji se o njima nalaze u registru i po potrebi ih ispraviti, a od 1. siječnja sljedeće godine registar će koristiti sva tijela državne uprave u osmišljavanju mjera ekonomske i socijalne politike te postupanjima s tim u vezi. Drugim riječima, na tim će se podacima temeljiti.

S početkom pune funkcionalnosti SRS će za građane prije svega značiti manje administracije i manje nepotrebnog prikupljanja dokumentacije ili potvrda te lakše i brže ostvarivanje određenih prava. S druge strane, registar će omogućiti preciznije, tj. bolje ciljano usmjeravanje različitih mjera prema onima kojima su najpotrebnije, što znači učinkovitije provođenje javnih politika i usmjeravanje javnog novca, rekao je prilikom predstavljanja SRS-a potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić. Svima bi trebalo biti u interesu da podaci budu točni, jer će se od iduće godine upravo na njima temeljiti ostvarivanje određenih prava i postupanja državnih tijela.

Glavna dodana vrijednost registra zapravo je u tome što će se njime dobiti i pouzdanija slika odnosno struktura kućanstava, ističe Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave. Jer, osobnim podacima u registru se pridodaju i obilježja srodstva odnosno kućanstava. To, uz ostalo, znači i sprječavanje mogućih zlouporaba u vezi s prijavljivanjem članova kućanstva jer svatko može biti član samo jednoga. Drugim riječima, eliminirat će se problemi u utvrđivanju članova pa ubuduće ne bi trebala biti moguća situacija u kojoj neko kućanstvo komunicira veći broj članova na temelju čega se ostvaruje pravo na određene naknade.

Prema trenutačnom stanju podataka objedinjenih u registar na temelju OIB-a, u prijelaznom razdoblju zacijelo će biti potrebe za ažuriranjima, pa i u tom dijelu. Skup podataka u ovom trenutku sugerira da u Hrvatskoj danas imamo 851 tisuću višečlanih kućanstava, a da je samačkih čak više od dva milijuna. No, Ćorić ističe kako još nisu upareni svi brojevi, bilo zbog toga što nedostaju OIB-i ili sve matice nisu spojene. To je proces koji će se dorađivati sljedećih mjesec-dva.

Koliko stanovnika?

Pomalo zbunjujuće djeluje i evidencija SRS-a vezana uz skup podataka o stanovništvu u smislu broja hrvatskih državljana s prebivalištem i boravištem u Hrvatskoj. Na temelju OIB-a u registru ih ima 4,18 milijuna što je za oko 300 tisuća više u odnosu na podatke o stanovništvu Državnog zavoda za statistiku. U Ministarstvu s tim u vezi kažu kako se na različite registre ne može gledati jednoznačno jer imaju različitu osnovu prikupljanja. Tako, primjerice, SRS evidentira stanje u određenom trenutku, a u podacima DZS-a referentno je prebivalište unatrag 12 mjeseci.

Kako bilo, uz 4,18 milijuna hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj, skup podataka SRS-a čine i stranci s prebivalištem i boravištem u Hrvatskoj kojih je evidentirano 232 tisuće, kao i hrvatski državljani u inozemstvu koji imaju OIB, a njih je u registru 1,22 milijuna. Dakle, ukupno je SRS-om obuhvaćen skup podataka od 5,64 milijuna OIB-a odnosno osoba.

Sa zaživljavanjem Središnjeg registra stanovništva klasični popisi stanovništva odlaze u povijest, to postaje kontinuirani proces. Inače, projekt SRS-a stajao je oko 13,8 milijuna eura, dok je posljednji klasični popis stanovništva koštao oko 23 milijuna.

Ne plaćaju nego upravljaju

Energetska igra se promijenila – a neki su već nekoliko poteza ispred

Nova valuta

Nova industrijska revolucija ne događa se u proizvodnji – nego u električnoj energiji