EN DE

Azijski turisti zaobilaze Bled, no stvar bi mogli spasiti Amerikanci

Autor: Siniša Malus
26. svibanj 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Foto: Shutterstock

Posebno primjetan pad posjeta atrakcijama poput Bledskog dvorca i Bledskog otoka.

Kriza na Bliskom istoku utječe i na turizam Bleda gdje također primjećuju manji broj gostiju iz Azije. Posebno primjećuju pad posjeta atrakcijama poput Bledskog dvorca i Bledskog otoka. Nisu zabrinuti zbog ljetne sezone jer očekuju povećan broj gostiju iz Europe diljem Julijskih Alpa.

“Ove godine ne možemo očekivati porast azijskih gostiju. Međutim, svakako možemo očekivati goste iz Sjeverne Amerike, posebno nam se otvara Kanada, ali i Južna Amerika posljednjih godina sve više dolazi na Bled, posebno Brazil”, objasnio je direktor Turizma Bled Blaž Veber, prenosi STA.

Fokus na kvaliteti

Turistička zajednica Bleda nedavno je predstavila Strategiju razvoja turizma Bleda 2026. – 2045. Dokument, koji je pripremio Fakultet turističkih studija – Turistica Sveučilišta na Primorskom, definira smjer razvoja Bleda za sljedećih 20 godina.

“Najvažnija odluka je da Bled više ne mjeri svoj razvoj prvenstveno brojem posjetitelja, već vrijednošću koju turizam stvara za mjesto, za njegove stanovnike i za njegove goste. Bled je odavno prepoznatljiv. Sada moramo promišljenije upravljati tim prepoznavanjem: usmjeravati posjete, poticati dulje boravke, poboljšavati kvalitetu ponude i štititi prostor zbog kojeg ljudi uopće dolaze. Strategija do 2045. stoga je dokument odluka, a ne samo vizija”, rekao je Veber. Ravnateljica Bledskog instituta za kulturu Lea Ferjan rekla je da su u travnju imali otprilike osam posto manje posjetitelja nego u travnju prošle godine, a isto vrijedi i za svibanj, dok su prva tri mjeseca zajedno ipak imala otprilike tri posto rasta u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Prema eksperimentalnoj statistici, Dnevnom turističkom pulsu Slovenije, najveći broj dolazaka domaćih turista u smještajne objekte uz more dogodio se tijekom uskrsnih blagdana, odnosno između 4. i 6. travnja, u općinama Piran (18 posto svih dolazaka domaćih gostiju u tom razdoblju) i Izola (7 posto). U smještajnim objektima u travnju je bilo 491.232 turista, koji su ostvarili gotovo 1,16 milijuna noćenja. Broj domaćih turista u spomenutom mjesecu bio je gotovo desetinu veći nego prošle godine, dok je broj stranih turista bio približno isti.

U usporedbi s prošlogodišnjim travnjem, broj prihoda u zemlji porastao je za 0,2 posto, a broj noćenja za 1,9 posto. Domaći gosti su u travnju pridonijeli nešto više od četvrtine svih noćenja u smještajnim objektima. Njihovih dolazaka bilo je nešto više od 120 tisuća, a noćenja 317 tisuća. Obje kategorije porasle su osam posto u odnosu na travanj prošle godine. Općina Piran bila je najposjećenija, s udjelom od 17 posto svih noćenja domaćih gostiju u travnju, 12 posto više nego u travnju prošle godine, objavio je Statistički ured.

Dolazaka stranih turista bilo je 371 tisuću, odnosno dva posto manje. Noćenja je bilo gotovo 846 tisuća, odnosno otprilike isto kao i prošle godine, što čini 73 posto ukupnih. Najčešće su boravili u glavnom gradu, s nešto više od 226 tisuća noćenja, odnosno više od četvrtine svih noćenja stranih turista u travnju. Noćenja u Ljubljani bilo je dva posto manje u odnosu na prethodnu godinu.

Manje Talijana, više Britanaca

U travnju su turisti iz Njemačke najviše noćenja ostvarili u susjednoj državi, s udjelom od 12 posto svih noćenja stranih turista. To je značilo 100 tisuća noćenja, odnosno pet posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Najčešće su boravili u Ljubljani i Piranu. Na drugom mjestu bili su gosti iz Italije, koji su ostvarili gotovo 95 tisuća noćenja, odnosno oko petinu manje u odnosu na prethodnu godinu.

Na ostalim tržištima s najviše turističkih noćenja, više noćenja nego prošle godine ostvarili su gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva (za 54 posto), Mađarske (za 14 posto) i Hrvatske (za četiri posto). Najviše noćenja u travnju ostvareno je u planinskim općinama, i to nešto više od 255 tisuća ili 22 posto. Slijede ih lječilišne općine (21 posto), Ljubljana i primorske općine (po 20 posto).

Autor: Siniša Malus
26. svibanj 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close