EN DE

Zašto su žene u Hrvatskoj slabije plaćene od muškaraca? Evo što kaže poznati ekonomski stručnjak

Autor: Edita Vlahović Žuvela
25. svibanj 2026. u 11:24
Podijeli članak —
Foto: Pixabay

Najveći jaz u bruto satnicama između muškaraca i žena je u financijskim djelatnostima i osiguranju – žene u prosjeku imaju 22,5 posto nižu bruto satnicu.

Žene su u prvom tromjesečju ove godine bile u prosjeku za 55 eura, odnosno 3,5 posto slabije plaćene u odnosu na muškarce. Prosječna neto plaća zaposlenih žena u tom je razdoblju iznosila 1.501 euro, dok je prosječna neto plaća muškaraca iznosila 1.556 eura, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

No, ekonomski analitičar Ivica Brkljača smatra da je jaz plaća između muškaraca i žena metodološki ispravnije računati na temelju bruto plaće po satu, a ne mjesečne neto plaće. Tako promatrano, žene u Hrvatskoj su u prvom tromjesečju imale u prosjeku 3,3 posto nižu bruto satnicu od muškaraca.

„Ovaj pokazatelj ne znači da su žene za isti posao bile plaćene 3,3 posto manje od muškaraca. Naime, riječ je o neprilagođenom prosjeku koji ne uzima u obzir razlike u zanimanjima, djelatnostima, obrazovanju, stažu, radnom iskustvu, vrsti ugovora, razini odgovornosti ili drugim obilježjima radnog mjesta”, ističe ekonomski analitičar Brkljača u Makro pogledima.

Najveći jaz u bruto satnicama između muškaraca i žena je u financijskim djelatnostima i osiguranju – žene u prosjeku imaju 22,5 posto nižu bruto satnicu. Brkljača smatra da je razlog vjerojatno taj što su žene u financijama češće koncentrirane u manje složenim i slabije plaćenim poslovima, primjerice na šalterima ili u administraciji, dok su muškarci zastupljeniji u bolje plaćenim upravljačkim, investicijskim, IT, analitičkim i brokerskim poslovima.

Slično je i u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje je jaz oko 20,8 posto. Iako žene dominiraju po brojnosti u tim sektorima, brojnije su u niže plaćenim zanimanjima poput njegovateljica, medicinskim sestrama, administrativnim osobljem i zaposlenima u socijalnoj skrbi. S druge strane, muškarci su češće zastupljeni među liječnicima, specijalistima i rukovodećim kadrom. Tako i sektor u kojemu po brojnosti dominiraju žene, može imati veliki jaz u plaćama u korist muškaraca.

Visok jaz vidi se i u trgovini, gdje žene imaju 16,6 posto nižu bruto satnicu u odnosu na muškarce. I ovdje je vjerojatno riječ o strukturi poslova, prema Brkljači. Žene su češće zaposlene kao prodavačice, blagajnice i administrativna podrška, dok su muškarci razmjerno češći u bolje plaćenim poslovima logistike, veleprodaje, komercijale, terenske prodaje ili menadžmenta.

No postoje i djelatnosti u kojima žene imaju višu prosječnu bruto satnicu od muškaraca. Najveće razlike su u građevinarstvu, gdje žene imaju 11,3 eura bruto po satu, a muškarci 9,9 eura.  Razlika sugerira da su žene u građevinarstvu češće zaposlene u kvalificiranijim uredskim i stručnim poslovima, kao arhitektice, inženjerke ili projektantice, dok je veliki broj muškaraca zaposlen na slabije plaćenim fizičkim poslovima.

„Neprilagođeni jaz plaća u Hrvatskoj na agregatnoj razini je relativno nizak, no razlike po djelatnostima su značajne. To pak ne znači da su i te spomenute razlike rezultat nekakve diskriminacijske politike („različita plaća za isti posao”), već se objašnjenje u najvećoj mjeri krije u strukturi zaposlenosti i raspodjeli zaposlenih po spolu i po bolje, odnosno slabije plaćenim poslovima unutar pojedinih djelatnosti”, zaključuje Brkljača.

Autor: Edita Vlahović Žuvela
25. svibanj 2026. u 11:24
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close