Nova Ljubljanska banka objavila je u utorak memorandum o ponudi za svoju dobrovoljnu javnu ponudu za preuzimanje Addiko Bank AG, austrijske banke koja posluje na šest tržišta srednje i jugoistočne Europe.

Preuzimanjem Addika NLB bi konačno ušao na hrvatsko bankarsko tržište, što je dugo bila njegova težnja, ali je od osamostaljenja spriječen u tome zbog neriješenih problema s bivšim hrvatskim štedišama Ljubljanske banke.

Ulazak u Hrvatsku

Uspije li, NLB bi na neki način “na mala vrata” ušao na hrvatsko bankarsko tržište. Slovenska banka nudi 29 eura po dionici u gotovini za svih 19,500.000 običnih dionica Addika, koje predstavljaju 100 posto dioničkog kapitala emisije, navodi se. Razdoblje prijema traje od utorka do 22. srpnja 2026. u 17 sati. Dodatni period prihvata je zakazan od 27. srpnja do 27. listopada 2026. godine, u ovisnosti o ispunjenju prethodnih uvjeta do kraja početnog perioda prihvaćanja.

Ponuda je podložna nekoliko uvjeta, uključujući minimalni prag prihvaćanja od 75 posto ukupnog prava glasa, što je ekvivalentno 14,465.357 Addiko dionica. Ostali uvjeti uključuju odobrenje kontrole koncentracije, odobrenje bankarskih regulatora, uključujući postupke kontrole vlasništva Europske centralne banke, bez značajnih negativnih promjena, bez značajnog pada indeksa Euro Stoxx Banks i bez značajnog kršenja usklađenosti.

Datum dugog zaustavljanja transakcije je 31. svibnja 2027. Erste Group Bank AG će služiti kao agent za plaćanje i poravnanje. NLB je prije dvije godine pokušao preuzeti bečku bankarsku grupu, a vlasnici 36,39 posto dionica su to prihvatili. Pretpostavlja se da će biti vrlo izazovno motivirati čak 75 posto dioničara da prihvate ponudu NLB-a, piše austrijski Die Presse. Uostalom, srbijanski dioničar Davor Macura već je postigao dogovor s Raiffeisen bankom.

U suradnji s Alta Payom iz Srbije Raiffeisen se ove godine iznenađujuće uključio u dugotrajnu bitku za preuzimanje Addika. NLB je 2024. pokušao preuzeti bivšu Hypo Alpe Adria Balkan Bank, ali nije uspio. Banka trenutačno nudi znatno više. RBI sada namjerava ponuditi 26,5 eura, u odnosu na 23,05 eura.

Moglo bi se pomisliti da pobjeđuje onaj tko ponudi najviše. Ali nije sve tako jednostavno. Institucionalni investitori obično se obvezuju prihvatiti ne samo najbolju ponudu, već i onu s najboljim izgledima za uspjeh. I upravo tu leži problem za slovensku banku. Raiffeisen je predstavio sveobuhvatni akcijski plan koji predviđa demontiranje Addika. Prema tom planu, srbijansko poslovanje trebalo bi biti prodano sadašnjim srbijanskim vlasnicima, Alta Payu, putem takozvanog izdvajanja. Osim toga, iz bankarskih se krugova može čuti kako bi takav scenarij na neki način odgovarao i regulatorima jer bi izbjegli “vruć krumpir” koji bi se sigurno otvorio eventualnim ulaskom NLB-a na hrvatsko tržište.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Suradnja s Macurom

Navodno je Alta Pay surađivao sa srbijanskim dioničarom Addika, tvrtkom Diplomat Pay, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo Europske središnje banke (ECB). Alta Pay se također smatra potencijalnim kupcem. Davor Macura osnovao je tvrtku 2016. godine te je nakon toga preuzeo srpsku Jubmes banku. Udio Diplomat Paya u međuvremenu je kupio Alexander Schütz, koji sada posjeduje 9,99% dionica. Ostanu li oni lojalni Raiffeisenu, ponuda NLB-a je praktički osuđena na neuspjeh.

Složena operacija

Kako je tekla priča? Krajem ožujka 2024. godine, Alta Pay je službeno objavio da – uz svoj tadašnji temeljni udio od 9,63% – planira preuzeti dodatnih 19,96% vlasništva.

Da je ta transakcija bila uspješna, Alta Pay bi skočio na gotovo 29,6% (točnije 29,59%) ukupnog udjela u Addiko banci.

Metoda: Taj dodatni udio od gotovo 20% planirali su otkupiti od nekoliko austrijskih dioničara, i to putem složenih financijskih instrumenata.

Zašto im to nije pošlo za rukom? U strogo reguliranom bankarskom sektoru unutar Europske unije, vlasništvo se ne može jednostavno “povećati” na burzi čim netko ima dovoljno kapitala. Tu su se umiješali regulatori.

Prema europskim bankarskim pravilima, svako stjecanje takozvanog “kvalificiranog udjela” (što je svaki udio od 10% ili veći) zahtijeva rigoroznu procjenu podobnosti investitora i izričito odobrenje Europske središnje banke (ECB) te austrijskog regulatora financijskog tržišta (FMA). Alta Pay nije dobio to odobrenje za skok na 30%.

Tajno usklađeno djelovanje: Situacija se dodatno zakomplicirala kada je Europska središnja banka u ljeto 2024. provela istragu. Utvrdili su da su Alta Pay i još jedan dioničar, tvrtka Diplomat Pay (koja je držala 9,99%), zapravo djelovali usklađeno.

Budući da su te dvije tvrtke zajedno kontrolirale 19,62% udjela (čime su u praksi “zaobišle” i prekršile strogi prag od 10% bez traženja dozvole), ECB im je suspendirao pravo glasa.

Zbog nedostatka potrebnih regulatornih odobrenja, planirano preuzimanje onih dodatnih 19,96% moralo je biti zaustavljeno. Nakon što je Diplomat Pay na kraju prodao svoj udio (i time je raskinuto zajedničko djelovanje), Alta Pay se morao pomiriti s time da ostane unutar granice ispod 10%, gdje se sa svojih trenutačnih oko 9,6% nalazi i danas.

Memorandum o ponudi odobrila je austrijska komisija za preuzimanje. Dioničari koji žele prihvatiti ponudu moraju kontaktirati svoju custody banku najkasnije tri trgovačka dana prije isteka perioda za prihvaćanje. Ponuđena cijena je i dividenda za fiskalnu 2025. godinu.

Predaju ponude za preuzimanje Addiko bank AG najavila i je Raiffeisen Bank International. Ponuda za preuzimanje podnesena je Komisiji za preuzimanje 27. travnja i trenutačno je u postupku preispitivanja. Izvorno objavljena cijena od 23,05 eura povećana je na 26,5 eura po dionici Addiko banke (uz dividendu 2025.). Uspješan završetak dobrovoljne javne ponude za preuzimanje imao bi početni utjecaj CET1 od cca. minus 46 baznih bodova (pod pretpostavkom 75-postotnog sudjelovanja) na RBI grupu isključujući Rusiju, ovisno o početnom stanju. Pod uvjetom uspješnog završetka predviđenog izdvajanja Addiko Bank a.d. Beograd (Srbija), Addiko Bank d.d. Sarajevo i Addiko Bank d.d. Banja Luka (obje BiH) te Addiko Bank A.D. Podgorica (Crna Gora), konačni utjecaj kombiniranih transakcija bit će cca minus 11 baznih bodova.

Addiko je banka sa sjedištem u Beču specijalizirana za potrošače i mala i srednja poduzeća u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Grupa posluje u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, a izravno je nadzire ESB. Obuhvaća balkansko poslovanje bivše Hypo Alpe-Adrije.