U Hrvatskoj već duže vrijeme ne manjka zbirnih pokazatelja koje Vlada u političkim okršajima rado navodi kao dokaz ekonomskog napretka i poboljšanja standarda stanovništva i društva. Jedan od takvih je i stanje financijske imovine i obveza sektora kućanstava.

Najnoviji podaci, za 2025., upućuju na nastavak rasta neto financijskog bogatstva, s tim da je jedno od naših obilježja da je znatno veći dio ukupnog bogatstva stanovništva koncentriran u nekretninama. U kojoj mjeri se pojedinci ili skupine građana prepoznaju u sintetičkim indikatorima rasta blagostanja, druga je priča. Osim objektivnih parametara poput distribucije rasta plaća i raspoloživog dohotka ili utjecaja inflacije na dohodovno najslabije naspram najjačih kućanstava, to je i zona subjektivnog, percepcije.

Financijski računi pokazuju, naime, da je i prošle godine vrijednost štednih i ulagačkih klasa imovine porasla više od rasta obveza. U raznim oblicima financijske imovine kućanstva su na kraju 2025. imala 117,5 milijardi eura ili oko 10 milijardi eura više nego godinu prije. U isto vrijeme su im obveze – uglavnom po kreditima koji su rasli više od 12 posto – povećane za nepunih 3,4 milijarde, na nešto manje od 31 milijardu. Time je financijska neto vrijednost na kraju porasla za sedam posto, na 86,6 milijardi.

Koncentracija bogatstva

Za to je najviše zaslužno povećanje stanja gotovine i depozita za oko 3,5 milijarde eura, na 48,3 milijarde. Porastu je tek malo manje pridonio i porast vrijednosti mirovinske štednje i osiguranja, koja je u odnosu na prethodnu godinu povećana za oko 3,3 milijarde, na 31,3 milijarde. Pritom se u mirovinske fondove drugog stupa praktično automatizmom skreću značajni iznosi doprinosa – lani ih se slilo 1,75 milijardi eura. I stanje imovine u vlasničkom kapitalu, tj. u poslovnim udjelima i dionicama poraslo je u odnosu na godinu prije, i to s 26,4 na 29,1 milijardu. Isto tako, nešto više novca u godišnjim usporedbama kućanstva imaju i u dužničkim vrijednosnim papirima, u kojima je potkraj 2025. bilo uloženo 5,2 milijarde eura. To se prije svega odnosi na ulaganja u tzv. narodna izdanja državnih obveznica i trezorskih zapisa.

Imovina u državnim papirima je i primjer u kojemu do izražaja dolazi činjenica da agregatna slika, premda ima svoju važnost, mnogo toga ne govori. U obveznice ili trezorce ulaže zapravo nekoliko desetaka tisuća građana. Depoziti imaju masovnost, ali vrijednosno ih također karakterizira velika koncentracija. Od više od 48 milijardi eura u depozitima i gotovini velik dio otpada na mali postotak kućanstava. Ta je skupina nesumnjivo najviše participirala i u povećanju stanja štednje i ulaganja, iako analize središnje banke posljednjih godina upućuju na postupno blago smanjenje nejednakosti u raspodjeli depozita, što znači da su u nižim razredima rasle po većim stopama.

Podatke o štednji na pojedinačnim računima u bankama HNB prikuplja jednom godišnje, a za 2024. pokazali su da je deset posto deponenata s najvećim iznosima na računima držalo oko 73 posto ukupnih depozita, dok je udio jedan posto onih s najvećim iznosima bio gotovo 29 posto.

Kako je lani izgledala ta distribucija HNB bi trebao objaviti za nešto više od dva mjeseca. Tada će se vidjeti i hoće li se ponoviti lanjsko zapažanje o porastu broja građana s pozitivnim stanjem na bankovnim računima te je li npr. ukupan iznos depozita ponovno rastao u svih deset tzv. decilnih razreda.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Dohodovni napredak

Nedavno objavljeni rezultati Ankete o dohotku stanovništva, koju otprilike u ovo doba svake godine provodi Državni zavod za statistiku na prilično velikom uzorku (većem od 13 tisuća) također su potvrdili višegodišnja pozitivna kretanja pokazatelja nejednakosti i siromaštva. Iako prema anketi za 2025. oko 19 posto kućanstava stanje prihoda i troškova opisuje tako da vrlo teško ili teško spajaju kraj s krajem, na godišnjoj razini to je blago smanjenje udjela, a u višegodišnjim usporedbama značajno.

Slično vrijedi i za udjel kućanstava koja tvrde da ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak bez dodatnog zaduživanja. Lani ih je bilo nešto više od 31 posto, što je također blagi pad u odnosu godinu prije i značajan pozitivan pomak u pogledu stanja tekućih dohodaka ili zalihe novca u situacijama neočekivanog troška gleda li se dulje razdoblje. Ipak, koliko god se u podacima o financijskoj imovini benefiti višegodišnjeg razdoblja gospodarskog rasta prelijevaju preko dohodovno jačih kućanstava, pozitivni učinci nisu mimoišli ni druge slojeve stanovništva.