Najveća nabavka u povijesti Hrvatske ratne mornarice (HRM), izgradnja dviju višenamjenskih korveta, što je prema procjenama posao vrijedan od 600 milijuna do 1,5 milijardi eura, mogao bi postati još ponešto vrjedniji ako se realizira jedna od ideja da se uz gradnju korveta istom dobitniku natječaja povjeri i dovršetak tri obalna ophodna broda za HRM, a koji su u raznim fazama dovršenosti “zapeli” u Brodosplitu.
O mogućnosti takvog povezivanja ove dvije gradnje, odnosno spremnosti da se uključe u istodobno ostvarivanje ta dva projekta, po prvi put u javnosti je govorio direktor šibenskog brodogradilišta Iskra i predsjednik Uprave riječkog 3. maja Roko Vuletić na potpisivanju sporazuma o razumijevanju s francuskim megabrodograditeljem Naval Grupom, koja se ozbiljno natječe za dobivanje poslova gradnje korveta za HRM.
Suradnje traje deseljećima
Nakon što je posao gradnje pet jednakih OOB-a za HRM, a potpisan jeprije desetak godina sa splitskim škverom u vlasništvu DIV-a i Tomislava Debeljaka, završio fijaskom i dovršetkom tek dva patrolna broda, MORH-u je stalo da se pojednostavi dovršetak gradnje preostala tri broda u nekom drugom hrvatskom brodogradilištu.
Interes su iskazali svi oni koji su u mogućnosti preuzeti dovršetak gradnje, a to su Brodotrogir, šibenska Iskra, koja je sada vlasnik i većeg brodogradilišta 3. maja, te pulski Uljanik. U MORH-u zasad ne žele komentirati mogućnost gradnje ova dva tipa brodova “u paketu”, no ponavljaju kako MORH želi dovršiti OOB-e.
Pravno, ti su brodovi prešli u registar vojnih brodova i MORH je upisao vlasništvo na njima, no fizički se oni još uvijek nalaze u prostorima BSO-a, dijela splitskog škvera namijenjenog za proizvodnju vojnih brodova. Kako će odmotavanje tog zamršenog klupka i preuzimanje triju OOB-a još potrajati, a potrajat će najmanje do početka 2027. i odluka o tome tko je na natječaju dobio posao gradnje korveta, moguće je da se u ta dva posla i krene istodobno.
“Čekamo da MORH donese odluku i pokrene proces koji bi tražio alternativnog izvođača za dovršetak OOB-a, a mi smo zainteresirani za taj posao, imamo kapacitete, zadovoljavamo sve potrebne uvjete”, kazao je Roko Vuletić.
Podsjeća i da se trenutačno u šibenskom brodogradilištu remontiraju dva već izgrađena OOB-a iz ove serije, Omiš i Umag, te da su inženjerima i radnicima Iskre ti brodovi jako dobro poznati. U tom se brodogradilištu obavlja i remont i servisiranje oružanih sustava gotovo kompletne flote HRM-a. Dakle, suradnja s MORH-om traje već desetljećima. To je brodogradilište bilo i specijalizirano remontno brodogradilište za cijelu ratnu flotu bivše države.
Na dokovima šibenskog brodogradilišta moguće je remontirati brodove do 90 metara dužine i graditi brodove do 50 metara, a OOB-i su dugački 43,5 metra. Stoga bi veći, 100-metarski brodovi kao korvete mogle biti građene u 3. maju, koji je nedavno od države kupila Iskra, inače u vlasništvu poznatog slovenskog poduzetnika Dušana Šešoka.
Pet za 40 milijuna eura
Direktor Vuletić na istom je događaju u Zagrebu naveo i uvjete pod kojima bi Iskra mogla preuzeti posao dovršetka OOB-a, koji su prema tvrdnjama iz splitskog škvera, u fazama dovršenosti od 60 do 80-ak posto, a to su da im se omogući uvid u projektnu dokumentaciju, pristup njihovim inženjerima i stručnjacima brodovima u BSO-u, kako bi mogli provesti pregled nedovršenih brodova i nakon toga dati svoje procjene potrebnih rokova i novca za dovršetak brodova, te na kraju podastrijeti svoju ponudu MORH-u.
Na početku je posao gradnje pet OOB-a vrijedio nešto više od 40 milijuna eura, no sada su cijene značajno veće, a priznavanje koliko je taj posao poskupio bio je jedan od prijepora između Brodosplita i MORH-a.
Inače, Iskra i njihov 3. maj pokazali su se gotovo nezaobilaznim brodogradilištima i potencijalnim partnerima ne samo za francuskog ponuditelja Naval Grupu, nego za ukupno devet kandidata na ovom natječaju, s tim da su s Francuzima otišli korak dalje, jer su s njima zaključili sporazum razumijevanja, a s ostalim su još uvijek na pismu namjere.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu