Ako u društvu danas o nečemu moramo pričati, onda je to otpad. Za neke je to samo smeće, za druge vrijedan resurs. Činjenica je da ga svi ga stvaramo, svuda je oko nas i moramo se naučiti kako njime gospodariti.

Baš zato je Poslovni dnevnik održao konferenciju “Waste Management” s fokusom na pritiske povezane s ispunjavanjem ambicioznih ciljeva Europske unije, smanjenjem odlaganja otpada te nedostatkom odgovarajuće infrastrukture. Posebna pažnja posvećena je rastućim problemima vezanim uz plastiku, biootpad, tekstil… koji predstavljaju značajan operativni i financijski izazov.

Važnost tehnologije

Kako u svemu tome stoji Hrvatska, pojasnila je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.

“Od izvješća iz 2023. godine, stopa odvajanja otpada porasla je za jedan posto, baš kao i stopa recikliranja”, kaže pa iznosi podatke da kada govorimo o ukupnom komunalnom otpadu, Hrvati odvajaju 49 posto, dok je stopa recikliranja 37 posto. Za iskorak u ovom segmentu ističe da će biti potreban tehnološki napredak, ali i inovacije.

Ako ćemo gledati podatke pojedinačno, može se reći kako najbolje stope bilježi Međimurska županija, a najveći iskorak u kategoriji velikih gradova ima Osijek koji je na 57 posto odvojeno prikupljenog otpada, dok je Zagreb službeno na 44 posto. Ministrica je spomenula i Split koji je također napravio iskorak pa mu je u godinu dana stopa s 25 porasla na 28.

Nastavno na ovu tematiku, recimo da je u probni rad pušten Centar za gospodarenje otpadom Babina Gora, a Grad Zagreb napravio je ključan korak prema izgradnji vlastitog centra, što je preduvjet za zatvaranje odlagališta Jakuševec. Velik interes javnosti za ove projekte potvrđuje koliko je tema gospodarenja otpadom važna i osjetljiva.

U raspravi je istaknut i primjer tvrtke DOK-ING čiji je čelni čovjek Vjekoslav Majetić u više navrata isticao važnost tehnologije prerade otpada u vodik, kao alternativu spalionicama.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

“To je sjajan primjer i tvrtka kojom se Hrvatska može ponositi. Ministarstvo planira dodatno financirati takve pilot-projekte ako se pokažu uspješnima. U novom ETS planu predviđeno je 650 milijuna eura za razdoblje od pet godina, s posebnim naglaskom na tešku industriju i energetsku oporabu otpada”, kaže Vučković koja navodi kako je u posljednjih godinu i pol dana objavljen niz natječaja, a ugovoreno je preko 300 milijuna eura za projekte vrijedne gotovo pola milijarde.

“U narednih godinu dana planiramo objaviti natječaje za podršku kružnom gospodarstvu vrijedne minimalno 80 milijuna eura za poduzetnike.”

Dotaknula se i opasnog otpada s kojim se pojedini dijelovi države bore pa kaže kako se “u svrhu bolje prevencije i nadzora pokrenula dopuna i izmjena zakona gospodarenja otpadom, za 50 posto povećavana su sredstva za ilegalna odlagališta koja nisu financijski zahtjevna, a provodi se i založno pravo.”

Ministrica je spomenula kako će za budućnost biti ključna tehnologija, a o njenoj primjeni govorio je Igor Anić, stručnjak za zaštitu okoliša i voditelj odjela za klimu i održivost iz tvrtke Dvokut Ecro.

“Digitalizacija postaje ključna za održivije gospodarenje otpadom. Tehnologija koja već oblikuje sektor nalazi se u vidu robotike, IoT tehnologija, računarstva u oblaku, umjetne inteligencije i analize podataka”, ističe i dodaje kako nije cilj da u toj digitalizaciji nema ljudi, već je naglasak na većoj učinkovitosti i dobivanju materijala veće vrijednosti.

Istaknuo je primjere Rijeke i Zagreba koji imaju pametne kante sa senzorima kojima digitalizacija omogućuje bolji pregled podataka na temelju kojih se mogu donositi kvalitetnije odluke.

Kada je u pitanju Hrvatska, ona ne kreće od nule, postoji plan gospodarenja otpadom do 2028., a cilj na razini EU je da se 60 posto komunalnog otpada pripremi za ponovnu upotrebu do 2030. Govorimo li o recikliranju, na konferenciji se razgovaralo o tome kako doći do tih postotaka.

Nije potpuno zaživio

“Moramo krenuti od sebe jer otpad nije smeće, ono ima svoju vrijednost”, poentira Robert Sedlar iz Interzera.

Velik dio tereta kad se govori o gospodarenju otpadom odnosi se na hranu i na građevinski otpad. Prema podacima Eurostata, građevinski otpad čini između 35 do 40 posto ukupno proizvedenog otpada u EU, dok otpad od hrane iznosi oko 58 milijuna tona godišnje. Anet Režek Jambrak, profesorica na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, pojasnila je kako najviše otpada od hrane stvaraju kućanstva. EU prvi je put uvela obvezujuće ciljeve za smanjenje otpada od hrane do 2030., čime dodatno naglašava važnost učinkovitijeg upravljanja resursima, a panelisti se slažu kao ključ smanjenja otpada leži u svakodnevnim navikama građana.

U EU od početka 2025. obvezno je odvojeno prikupljanje tekstila, no praksa pokazuje da sustav još nije u potpunosti zaživio. Upitana je li veći problem sustav sortiranja ili nedovoljna educiranost građana, Karolina Kraljić, voditeljica ljudskih resursa u socijalnoj zadruzi Humana Nova kaže:

“Riječ je o kombinaciji oba problema. S jedne strane, građanima često nedostaje jasnih informacija o tome što i kako odvajati, zbog čega je edukacija ključna već na samom početku. S druge strane, sustav prikupljanja, sortiranja i obrade tekstila još se razvija i nije u potpunosti spreman za količine koje se prikupljaju. Dodatni izazov predstavlja i loša kvaliteta tekstila koji dolazi na obradu, što otežava reciklažu”.