Sve veći pritisak na gradske sustave i očekivanja građana tjeraju lokalne uprave da traže pametnija, učinkovitija i održivija rješenja. Upravljanje otpadom pritom se nameće kao jedno od ključnih područja u kojem se vrlo jasno vidi koliko tehnologija može unaprijediti svakodnevno funkcioniranje grada.

Riječ je o rješenju koje kombinira senzorsku tehnologiju, IoT povezivost i napredne sustave komprimiranja otpada kako bi se optimizirali operativni procesi, smanjili troškovi i podigla razina komunalne usluge. No, iza same tehnologije stoji jednako važan element – način upravljanja sustavom i njegova stvarna primjena u svakodnevnom radu.

Kako pametni spremnici funkcioniraju u praksi, koje konkretne koristi donose građanima i komunalnim službama te gdje leži granica između tehnologije i stvarno pametnog upravljanja gradom, otkriva Milan Zagorac, ekspert za korisničku podršku u Komunalnom društvu Čistoća Rijeka.

Rijeka je među prvim gradovima koji su implementirali pametne spremnike za otpad. Možete li za početak objasniti kako sustav funkcionira i koje konkretne izazove u svakodnevnom upravljanju otpadom rješava?

U Rijeci smo pametne spremnike uveli kao rezultat vlastitog razvoja sustava upravljanja otpadom i potrebe za većom operativnom učinkovitošću. Klasični model odvoza temelji se na fiksnim rasporedima, dok smo mi u Čistoći prešli na model koji se temelji na stvarnim podacima s terena.

Pametni spremnici prate svoju popunjenost i šalju informacije u sustav, na temelju kojih se organizira odvoz. Time smo postigli ono što je građanima najvidljivije: nema pretrpanih spremnika, a istovremeno nema ni nepotrebnih odvoza. To je konkretan iskorak u kvaliteti komunalne usluge.

Koje su ključne tehnološke komponente pametnih spremnika i po čemu se oni razlikuju od klasičnih rješenja?

Ključna razlika nije samo u tehnologiji, nego u načinu na koji je sustav osmišljen i integriran u operativu Čistoće. Spremnici imaju senzore popunjenosti, povezani su u sustav upravljanja, napajaju se solarno i imaju ugrađenu prešu. To znači da ne samo da znamo kada su puni, nego i optimiziramo njihov kapacitet. U praksi, jedan takav spremnik zamjenjuje više klasičnih, što značajno rasterećuje sustav na najopterećenijim lokacijama.

Pametni spremnici često se predstavljaju kao infrastrukturno rješenje, no vi dolazite iz korisničke podrške – kako ova tehnologija mijenja odnos između građana i komunalnih službi?

Građani prije svega vide konkretan rezultat rada Čistoće. Uredan javni prostor i dostupni spremnici bez pretrpavanja najjasniji su pokazatelj kvalitete sustava. Za nas to znači manje pritužbi i uzajamno dobar odnos s korisnicima. Važno je naglasiti da na lokacijama pametnih spremnika praktički nemamo pritužbi, što potvrđuje da je sustav dobro postavljen i kvalitetno vođen.

Koliko je u cijelom sustavu važna digitalna platforma za upravljanje i koje konkretne mogućnosti ona otvara komunalnim službama u svakodnevnom radu?

Digitalna platforma je ključni upravljački alat kojim Čistoća upravlja sustavom. Ona omogućuje kontinuirani uvid u stanje na terenu i donošenje operativnih odluka u realnom vremenu. To je prijelaz s klasičnog modela rada “po rasporedu” na model “po potrebi”, što značajno povećava učinkovitost i fleksibilnost sustava.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Jedna od ključnih vrijednosti pametnih rješenja je optimizacija troškova – gdje se u ovom projektu najbrže vidi povrat investicije?

Prije svega u operativi Čistoće i njezinoj učinkovitosti. Smanjen je broj nepotrebnih izlazaka na teren, bolje se planiraju rute, a zahvaljujući preši jedan spremnik zamjenjuje više klasičnih. Procjene pokazuju da jedno pražnjenje pametnog spremnika može zamijeniti 5 do 7 pražnjenja klasičnih košića za otpad na ulicama. To znači manje troškova goriva, manje radnih sati i učinkovitije korištenje resursa.

Ako pametni spremnici smanjuju potrebu za čestim odvozom, znači li to dugoročno i manju potrebu za radnom snagom ili prije govorimo o transformaciji postojećih poslova?

Ne govorimo o smanjenju, nego o unapređenju rada. U Čistoći smo fokus prebacili s rutinskih zadataka na upravljanje sustavom i optimizaciju procesa. Ljudi ostaju ključni dio sustava, ali rade učinkovitije i uz podršku podataka.

U kontekstu Smart City strategija, gdje vidite granicu između “pametne tehnologije” i stvarno pametnog upravljanja gradom? Može li tehnologija sama po sebi donijeti promjenu?

Tehnologija je alat, ali upravljanje je ono što čini razliku. Pametno upravljanje u Čistoći znači da sustav brzo i učinkovito reagira na potrebe građana. Kada se podaci koriste za donošenje odluka, tada tehnologija dobiva svoju pravu vrijednost. Nije poanta u tehnologiji samoj po sebi, nego u tome kako se njome upravlja. Kad se to posloži, koristi su konkretne – i za građane, i za radnike, i za upravljanje sustavom u cjelini.

Koliko su ovakvi projekti skalabilni – može li model iz Rijeke funkcionirati jednako učinkovito u većim ili infrastrukturno kompleksnijim sredinama?

Može, ali ne copy-paste. Princip koji imamo u Čistoći je primjenjiv svugdje – senzori, kompresija, upravljanje podacima, ali svaka sredina traži prilagodbu. Gradovi se razlikuju po strukturi, prometu i navikama, i upravo tu se odlučuje koliko će sustav biti učinkovit.

Pametna rješenja u velikoj mjeri ovise o pouzdanoj IoT infrastrukturi. Koliko je partnerstvo s A1 Hrvatska bilo ključno za realizaciju projekta – biste li bez takvog tehnološkog partnera uopće mogli ući u ovakvu transformaciju?

Pouzdana komunikacijska infrastruktura je nužan preduvjet za rad sustava u realnom vremenu. U tom segmentu partnerstvo s A1 Hrvatska pokazalo se kao ključan element, jer nam je omogućilo stabilnu, sigurnu i skalabilnu IoT povezanost na kojoj cijeli sustav počiva. Osim same povezanosti, važna je bila i njihova podrška u implementaciji i prilagodbi rješenja našim operativnim potrebama.

Bez takvog tehnološkog partnera, koji može osigurati kontinuitet rada i razumije specifičnosti komunalnih sustava, ovakav iskorak bio bi znatno zahtjevniji i sporiji. Ipak, važno je naglasiti da upravljanje sustavom i njegova operativna vrijednost ostaju u domeni Čistoće, dok partnerstvo s A1 omogućuje da taj sustav funkcionira pouzdano i dugoročno održivo.

Vidite li ovaj projekt kao početak šire digitalne transformacije u kojoj A1 Hrvatska može igrati ulogu integratora različitih gradskih sustava?

Jasno, ovo je primjer kako je Čistoća transformirala dio svog sustava iz statičnog u podatkovno vođen model. Takav pristup otvara prostor za daljnju primjenu sličnih rješenja u drugim segmentima komunalnog sustava. Uvođenjem pametnih spremnika dobili smo kvalitetniji uvid u stvarno stanje na terenu i mogućnost optimizacije procesa, što je temelj svake daljnje digitalne transformacije.

U tom kontekstu, A1 Hrvatska može igrati važnu ulogu ne samo kao pružatelj infrastrukture, već i kao partner u povezivanju i integraciji različitih sustava na razini grada. Upravo takva rješenja čine osnovu razvoja pametnih gradova, gdje se podaci iz različitih sustava povezuju i koriste za učinkovitije upravljanje resursima, bolju uslugu građanima i održiviji razvoj urbanih sredina.

* Sadržaj omogućio A1