Cijene nafte pale su u srijedu nakon što su se SAD i Iran dogovorili o dvotjednom primirju. Cijena za barel Brent sirove nafte padala je nakon praktično stalnog rasta od početka rata. Cijena za barel Brenta bila je jučer na putu najvećeg jednodnevnog postotnog pada od pada 9. ožujka 2020., kada se pandemija prvi put pojavila na zapadu.

Tada je pad bio 34 posto. Primirje između SAD-a i Irana u posljednji čas izazvalo je spektakularan rast dionica i suprotan put kretanja cijena nafte. I to čak u vrijeme kada se tek treba postići trajni dogovor, te s procjenama da je u Perzijskom zaljevu zaglavljeno sada već više od 800 brodova.

Prebrz oporavak dionica

Neke brine da bi nagli oporavak dionica zapravo mogao biti prebrz. Komentirajući da su “primirja po definiciji krhka”, analitičari banke GoldmanSachs upućuju na činjenicu da su se tijekom noći diljem Zaljeva vidjeli napadi unatoč primirju.

“Možete to smatrati posljedicama kašnjenja, ali neslaganje oko posrednika, kao što je situacija u Libanonu s Izraelom, ostavlja mnogo prostora za prekid sadašnjeg primirja”, smatraju oni. Sada je važno hoće li cijena nafte pasti i ostati na novoj dostignutoj cijeni, smanjujući tako pritisak na inflaciju i potrebu za povećanjem kamatnih stopa. Pesimističan pogled na prekid vatre kod tržišnih analitičara obuhvaća i činjenicu da su temeljni stavovi dviju strana koje trebaju ući u pregovore i dalje jako udaljeni.

Što se tiče tankera za naftu koji prolaze kroz Hormuški tjesnac, spominje se objava na društvenim mrežama iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija koji je rekao da siguran prolaz kroz tjesnac mora biti koordiniran s iranskom vojskom i podložan “tehničkim ograničenjima”. To znači da će kretanje tankera biti izuzetno kontrolirano, podložno iranskoj “naplatnoj kućici”, kako su se izrazili u jednoj od analiza. To bi trebalo zadržati cijenu sirove nafte na razini od 90 dolara po barelu, umjesto da se vrati na okvirnih 80 dolara. Ekonomski konzultant Neven Vidaković kaže kako će do daljeg pada cijene nafte doći samo onda ako se u cijelosti održi prekid vatre.

“I postigne se ozbiljan mir. Tada bi se za sljedećih četiri do šest tjedana cijene nafte mogle spustiti ispod 70 dolara. Ako od sada pa nadalje ne bude apsolutno nikakvih problema, nema ponovnog sukoba, potpiše se neki dokument o miru, Izrael nikoga ne napadne, sve to mora se dogoditi da bi pale cijene nafte”, kaže Vidaković. Nije tako optimističan kada se radi o inflaciji, odnosno cijenama koje su porasle i u maloprodaji. Jer, inflaciju smo imali i prije rata u Zaljevu.

“Inflacija je promjena cijena. Cijene će narasti i ostati visoke. Znači, neće cijene rasti po skali nego linearno te će ostati na dosegnutoj vrijednosti. Kada se zbroji inflacija ove godine, bit će značajno veća nego prošle, i to je već sada. Imamo unazadni učinak povećanih cijena gdje se to jednostavno osjeti. Sada je šok završio, ali govorim o učinku sličnom kao kod potresa – potres završi ali onda ide tsunami”, slikovito je opisao Vidaković.

Energetska samodostatnost

Zarađujte na vlastitoj energiji: Nova platforma osvaja tržište

izravan kontakt

Povratak sajmova mijenja pravila igre u industriji namještaja

“Ako pretpostavimo da je šok završio tek sada možemo vidjeti prave učinke na ekonomiju. One će se pokazati u smanjenoj stopi rasta, povišenoj inflaciji i slabijem punjenju državnoga proračuna odnosno većem deficitu”, kaže Vidaković.

Naftni konzultant prof. Igor Dekanić nešto je optimističniji, no i dalje vrlo oprezan.

Hrvatska u dobroj poziciji

“Jasno je da sve ovisi o situaciji na Bliskom istoku, ako se sadašnje primirje pokaže kao trajnije, onda će se vjerojatno dogoditi i smirivanje te pad cijena, vjerojatno će onda i ostale cijene otići nešto prema dolje, ali izgledno sporije nego kada su rasle. Ova kriza pokazala je jedno čarobno iskustvo tržišnog gospodarstva, a to je kada poskupljuje onda poskupljuje relativno visokim intenzitetom a kada se cijene smanjuju, netko je rekao, onda padaju brzinom najlakšeg perja. Drugim riječima, ovo primirje će svakako okrenuti trend, a koliko dugo će to trajati, ovisi o primirju, odnosno hoće li prerasti u trajni mir”, slaže se Dekanić.

Prije ovog sukoba imali smo cijene nafte ispod 70 dolara za barel pa nas je zanimalo je li realno da se one vrate na tu razinu.

“To je teško reći, jer veliko je pitanje koliko je ta cijena bila realna. Prije deset godina smo u tri, četiri godine razdoblja prije potpisivanja Pariškog sporazuma, 2011. do 2014., imali godišnji prosjek cijene Brenta preko 100 dolara, u nekim periodima čak i 110. Ako uzmete u obzir prosječnu MMF-ovu godišnju inflaciju, tih 100 ili 110 dolara je praktično današnjih 150. A imali smo gotovo dvostruko jeftiniju cijenu Brent sirove nafte prije ove krize u odnosu na taj period. Postavlja se pitanje je li to bilo realno”, pita se prof. Dekanić.

Bilo je govora prije prekida sukoba kako se već ušlo u destrukciju potražnje za naftom zbog procjena da je više teško pratiti nesigurnost i ogromne fluktuacije u cijeni sirove nafte.

“Vjerojatno neće doći do destrukcije potražnje za naftom, kako ste se izrazili, sve dok je međunarodna situacija takva kakva jest. Odnosno, dok postoje geopolitičke tenzije, bez obzira na to trajao li rat ili ne. Dok god oružja i vojna oprema većim dijelom pogonjena proizvodima koji su bazirani na nafti i plinu kao sirovinama, teško će se globalno generalno smanjiti ili nestati potražnja za naftom. Potražnja za naftom će se vjerojatno u duljoj perspektivi smanjivati ili prelaziti s energetske na kemijsko-industrijski sektor, ali tako dugo dok postoje geopolitičke suprotnosti i ratna opasnost, dotle će potražnja za naftom postojati. Još nisam vidio zrakoplov ili tenk koji bi bio pogonjen na obnovljive izvore”, konstatira naš sugovornik.

Naša pozicija je i dalje dobra, i zbog politike EK oko rezervi koje države moraju imati kao i zbog infrastrukture.

“Hrvatska stalno ima rezerve nafte i naftnih derivata koji su iznad tih 90 dana. Prema tome, Hrvatska je u dobroj situaciji. S druge strane, Hrvatska ima naftno-plinsku infrastrukturu za prihvat i nafte i plina koja višestruko nadmašuje njezine potrebe”, kaže prof. Dekanić.