Međunarodna financijska korporacija (IFC), članica grupacije Svjetske banke, najveća je globalna razvojna institucija usmjerena na privatni sektor na tržištima u nastajanju. U Hrvatskoj već više od 30 godina podržava rast privatnog sektora, razvoj tržišta kapitala i pristup financiranju za mala i srednja poduzeća. Regionalna direktorica IFC-a za Europu, Ines Rocha, ovih je dana, pola godine nakon posljednjeg posjeta, ponovno boravila u Zagrebu.

Uz neke recentne aktivnosti – poput programa Skill Up za osnaživanje malih i srednjih poduzeća te nedavnog zajma Zagrebačkom holdingu – razgovarali smo s njom o daljnjim planovima i viđenjima IFC-a vezanim uz Hrvatsku, ali i o globalnim geopolitičkim napetostima i energetskom šoku te njihovu utjecaju na tržišta i gospodarstvo.

Što je ovaj put glavni fokus razgovora s predstavnicima Vlade i poslovnog sektora?

Od mog posljednjeg posjeta Hrvatska je nastavila pokazivati snažne ekonomske rezultate i jasan smjer reformi. Ključni izazov sada je prevesti taj zamah u više i boljih radnih mjesta jer održivi rast u konačnici ovisi o sposobnosti privatnog sektora da stvara zapošljavanje u velikom opsegu. Angažiramo se s javnim i privatnim sektorom na unapređenju ključnih reformskih prioriteta, posebno u energetici, turizmu, razvoju tržišta kapitala i reformi državnih poduzeća. Središnja tema je kako dodatno ojačati investicijsku klimu, poboljšati pripremu projekata i podržati sljedeću fazu hrvatskog gospodarskog razvoja.

Jesu li neki razgovori usmjereni na konkretne investicijske projekte?

Istraživali smo mogućnosti za povećanje ulaganja privatnog sektora u Hrvatskoj, posebno u područjima kao što su energetika, promet, proizvodnja, turizam i agrobiznis. Nakon nedavnih transakcija u urbanoj infrastrukturi i tržištu kapitala, napredujemo u razgovorima u područjima kao što su pomorski promet, uključujući modernizaciju flote, industrijski kapaciteti povezani s energetskim sustavima i opremom, te ulaganja u alternativne načine financiranja (fondovi privatnog kapitala i rizičnog kapitala). Gledajući unaprijed, naš fokus je na izgradnji snažnog portfelja investicijskih prilika u svim sektorima gdje se tvrtke žele proširiti, modernizirati i poslovati na regionalnoj razini. U tom kontekstu, uloga IFC-a je pružiti katalitičko financiranje i pomoć u strukturiranju složenijih transakcija, s ciljem mobilizacije dodatnog privatnog kapitala i podrške dugoročnom rastu i konkurentnosti Hrvatske.

Posljednje financiranje u Hrvatskoj bio je sredinom veljače ugovoreni zeleni zajam Zagrebačkom holdingu (ZGH). Koliko je važan taj projekt?

Veoma je važan jer se nadovezuje na naše prethodno partnerstvo sa Zagrebačkim holdingom i jača dugoročni pristup podršci urbane infrastrukture u Hrvatskoj. IFC je 2023. djelovao kao sidreni investitor u obveznicu ZGH-a povezanu s održivošću, prvu takvu emisiju komunalnog poduzeća u srednjoj i južnoj Europi, s upisom od 72,5 milijuna eura. Nadovezujući se na to, ovaj novi zajam omogućuje nam prelazak s podrške putem tržištima kapitala na izravno financiranje prioritetnih ulaganja. To će pomoći modernizaciji sustava gospodarenja otpadom u Zagrebu, poboljšati recikliranje i ponovnu upotrebu te smanjiti utjecaj na okoliš, što je posebno važno s obzirom na to da grad generira značajan udio komunalnog otpada u zemlji.

Koja je trenutačna vrijednost portfelja IFC-a na hrvatskom tržištu i koliko projekata obuhvaća?

Trenutačni portfelj IFC-a u Hrvatskoj iznosi približno 594 milijuna dolara. Uključuje financiranje u turizmu, poput ulaganja 2024. u Maistru, hotelsku kompaniju u sastavu Adris grupe, kao i u urbanu infrastrukturu kroz već spomenuti projekt sa ZGH-om.

Osim toga, IFC se angažirao u sistemski važnim bankama kroz ulaganja u instrumente povezane s minimalnim zahtjevom za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, tzv. MREL-om. Taj regulatorni okvir EU-a osigurava da banke održavaju dovoljan kapital i sposobnost apsorpcije gubitaka, omogućujući uredno rješavanje bez oslanjanja na javna sredstva, istovremeno doprinoseći razvoju lokalnih tržišta kapitala. Isto tako, IFC je osigurao kapital za razvoj i rad putničkog terminala na Zračnoj luci Zagreb.

izravan kontakt

Povratak sajmova mijenja pravila igre u industriji namještaja

Energetska samodostatnost

Zarađujte na vlastitoj energiji: Nova platforma osvaja tržište

Može li se unutar prioritetnih područja IFC-a govoriti o sektorskim preferencijama i što ih određuje?

O sektorskim prioritetima svakako se može raspravljati, posebno kroz prizmu radnih mjesta. Sljedeća faza rasta Hrvatske ovisit će o njezinoj sposobnosti da ulaganja pretvori u kvalitetno otvaranje radnih mjesta, posebno kako se sredstva EU-a postupno smanjuju. To će zahtijevati snažnije ulaganje privatnog sektora u prave sektore kako bi se taj potencijal pretvorio u “dividendu radnih mjesta”.

U Hrvatskoj je naš angažman usklađen s vladinim reformskim programom i Okvirom partnerstva za zemlju (CPF) za razdoblje 2025.-2030. koji vodi podršku Grupe Svjetske banke. Fokusiramo se na sektore u kojima privatni kapital može rasti i donijeti rast i zapošljavanje. To uključuje energetsku tranziciju, gdje će rješavanje regulatornih uskih grla, jačanje prijenosnih kapaciteta i omogućavanje bržih mrežnih priključaka biti ključno za oslobađanje daljnjih ulaganja, uključujući obnovljive izvore energije, skladištenje baterija i geotermalnu energiju.

Također, vidimo važne prilike u reformi državnih poduzeća, kako za poboljšanje učinkovitosti i upravljanja, tako i za podršku razvoju tržišta kapitala. Te reforme ključne su za usmjeravanje dugoročnog financiranja u produktivnom sektoru i otvaranje radnih mjesta.

Turizam ostaje ključni prioritet, ne samo kao pokretač rasta, već i kao glavni izvor zapošljavanja. Naš fokus je na podršci prelaska na raznolikiji, cjelogodišnji turistički model koji može stvoriti kvalitetnija radna mjesta i jače veze s lokalnim lancima opskrbe. Paralelno s tim nastavljamo se angažirati i u prometnoj i urbanoj infrastrukturi, uključujući praćenje Plana oporavka Zračne luke Zagreb, s obzirom na njegovu važnost za povezanost, ulaganja i radna mjesta.

Jesenas ste najavili da do 2030. planirate u hrvatsko gospodarstvo uložiti do milijardu dolara. Koji profili tvrtki bi u tome mogli prepoznati priliku?

U okviru Okvira partnerstva 2025.-2030. IFC pojačava svoj angažman u Hrvatskoj s indikativnim programom od oko milijardu dolara, s jakim fokusom na mobilizaciju privatnog kapitala. To stvara prilike za tvrtke sa solidnim temeljima i ambicijama rasta, posebno u sektorima kao što su energetika, infrastruktura, turizam, promet, proizvodnja s dodanom vrijednošću i agrobiznis, kao i za financijske institucije i investicijske platforme koje podržavaju mala i srednja poduzeća, sektore koji su ključni za poticanje produktivnosti i otvaranje radnih mjesta.

Naš fokus je na partnerstvu s tvrtkama spremnim za veća, složenija ulaganja, proširenje poslovanja i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta u skladu sa sljedećom fazom gospodarskog razvoja Hrvatske.

Kako vaša grupacija gleda na Hrvatsku s obzirom na nekoliko godina iznadprosječnih stopa rasta BDP-a i glavne pokretače tog rasta, ali i na izgledno usporavanje?

Iz perspektive Grupe Svjetske banke proteklo razdoblje iznadprosječnog rasta Hrvatske istinska je priča o uspjehu. Ono odražava snažnu integraciju u EU, robusnu privatnu potrošnju, ekspanzivnu fiskalnu politiku i značajna ulaganja financirana sredstvima EU-a, što je zajedno ubrzalo konvergenciju dohotka, s BDP-om po stanovniku koji je dosegao 78 posto prosjeka EU-a. Istodobno, taj model rasta približava se svojim granicama. Hrvatska se i dalje suočava sa strukturnim ograničenjima, ponajprije nedostatkom radne snage uzrokovanim demografskim pritiscima i usporenim rastom produktivnosti, što opterećuje konkurentnost zemlje. Budući rast daleko će više ovisiti o povećanju produktivnosti. U tom kontekstu dobro je postavljen fokus Vlade na produktivnost, inovacije i otpornost. Održiva konvergencija stoga će sve više ovisiti o povećanju produktivnosti, jačanju vještina i oslobađanju privatnih ulaganja.

Domaći ekonomisti često upozoravaju na strukturne slabosti ekonomije koje su posljednjih godina prikrivala i izdašna sredstva iz fondova EU-a. Koje je viđenje IFC-a s tim u vezi?

Općenito se slažemo da, iako je postignut značajan napredak, i dalje postoje neki strukturni izazovi. Također vjerujemo da su sredstva EU-a, posebno Next Generation EU, ključna za rast, ulaganja i zamah reformi, ali ona nisu trajna zamjena za strukturne promjene. Ključni rizik je da bi se s postupnim smanjenjem ulaganja financiranih sredstvima EU-a rast mogao usporiti ako reforme ne poboljšaju učinkovitost kapitala, rada i javne potrošnje.

Globalne geopolitičke napetosti i neizvjesnosti ne popuštaju. Kako to utječe na strategiju Svjetske banke i IFC-a?

Stalne geopolitičke napetosti samo su izoštrile strateške prioritete Grupacije Svjetske banke, nisu ih promijenile. Veća neizvjesnost pojačala je fokus na makroekonomsku otpornost, fiskalnu održivost, energetsku sigurnost i diversifikaciju, povećavajući spremnost za šokove, uključujući dobro ciljanu socijalnu zaštitu, i rast vođen privatnim sektorom. Grupacija Svjetske banke brzo djeluje kako bi pomogla zemljama partnerima da prebrode ovu krizu. Spremni smo odgovoriti kombinirajući hitnu financijsku pomoć s političkom ekspertizom i podrškom privatnom sektoru za oporavak radnih mjesta i rasta.

Što se trenutačno smatra osnovnim scenarijem u vezi s ratom na Bliskom istoku i ekonomskim izgledima za Europu, kao i regiju dio koje je Hrvatska?

Trenutačni osnovni scenarij pretpostavlja da će sukob na Bliskom istoku dovesti do ponovnog, ali uglavnom privremenog povećanja cijena energije, koncentriranog uglavnom u 2026., a ne i dugotrajnog poremećaja opskrbe. U usporedbi s energetskom krizom 2021.-2022., Europa i regija Srednje i istočne Europe nešto su bolje pripremljene, s manjom energetskom ovisnošću i raznolikijom opskrbom. Kao rezultat toga, očekivani utjecaj na rast je negativan, ali umjeren, dok će se inflatorni pritisci vjerojatno privremeno povećati, uglavnom zbog viših cijena energije i hrane.

Za Hrvatsku utjecaj nije zanemariv, ali se očekuje da će ostati uglavnom podnošljiv. Glavni izvozni sektor Hrvatske – turizam – također bi mogao djelovati kao djelomični amortizer ako se turistička potražnja preusmjeri prema percipiranim sigurnijim destinacijama kao što je Hrvatska. No, rastući troškovi energije opterećivat će kupovnu moć europskih kućanstava, smanjujući raspoložive dohotke na glavnim tržištima za Hrvatsku, potencijalno smanjujući proračune za putovanja i dolaske, čime se poništava dio te koristi. Ključni rizik je postojanost šoka – dugotrajni pritisci na cijene energije dodatno bi povećali inflaciju, opteretili javne financije, usporili rast i povećali socijalne i rizike siromaštva.

Jedna od važnijih preokupacija i u EU i Hrvatskoj već neko vrijeme je jačanje tržišta kapitala, a to je i jedan od prioriteta IFC-a. Što se tu može očekivati?

Produbljavanje tržišta kapitala ključno je za proširenje pristupa financiranju, posebno za mala i srednja poduzeća koja se često suočavaju s ograničenjima u pristupu dugoročnom kapitalu. U Hrvatskoj dioničko tržište ostaje relativno malo, s kapitalizacijom od oko 30 posto BDP-a, znatno ispod globalnog prosjeka. Niska likvidnost i uska baza ulagača i dalje ograničavaju sposobnost poduzeća da prikupe kapital za rast. Strateški okvir Vlade za razvoj tržišta kapitala 2025.-2030. smatramo važnim korakom naprijed, posebno njegov fokus na regionalnu integraciju, jače upravljanje, povećanu likvidnost i razvoj novih financijskih instrumenata. Inicijativa za integraciju burzi diljem srednje i jugoistočne Europe, sa Zagrebom kao sjedištem, također je važan korak prema jačanju financijske povezanosti i privlačenju šire baze ulagača.

IFC je spreman podržati taj program kroz izravnu kombinaciju sudjelovanja u transakcijama na tržištu kapitala i savjetodavne podrške. To uključuje pomoć u razvoju portfelja investicijskih projekata i olakšavanje dijaloga s međunarodnim ulagačima, kao i podršku reformama koje bi Hrvatskoj omogućile prelazak iz klasifikacije tzv. graničnog (frontier) tržišta u klasifikaciju tržišta u nastajanju (emerging market), što obično donosi veći interes ulagača, priljev kapitala i likvidnost tržišta. Podržali smo slične tranzicije na drugim tržištima, poput npr. Vijetnama.

Govoreći o malim i srednjim poduzećima, u kojoj je fazi program SkillUp?

U prvoj fazi program je obučio oko 150 poduzetnika kroz četiri “bootcampa”, format koji traje nekoliko sati tijekom pet tjedana i pokriva teme kao što su AI, vodstvo, pristup tržištu i marketing. Tu su i dvije skupine u sažetom dvodnevnom formatu, Mini SkillUp, usmjeren prvenstveno na vodstvo i marketing. Program je dobio iznimno pozitivne povratne informacije. Na kraju obuke, 60 posto sudionika izjavilo je da su već napravljene konkretne promjene u njihovim tvrtkama kao izravan rezultat, a dodatnih 37 posto izrazilo je namjeru da to učini.

Gotovo dvije trećine također je istaknulo da su počeli surađivati s drugim sudionicima tijekom ili nakon programa. Iako su se same teme pokazale vrlo relevantnima za poduzetnike, najveća vrijednost programa leži u vezama koje potiče. Nadovezujući se na ovaj zamah, upravo smo pokrenuli SkillUp Club. Klub nudi sudionicima pristup dodatnim tečajevima, poludnevnim radionicama i kredit od 12 tisuća eura koji se može potrošiti u nizu konzultantskih tvrtki i tema. Također, osigurali smo sredstva za proširenje programa SkillUp na Zapadnom Balkanu, s daljnjim proširenjem koje se istražuje. Vizija je da SkillUp Club preraste Hrvatsku i postane paneuropska platforma, a ponosni smo što Hrvatska predvodi taj put.

Danas je umjetna inteligencija (AI) i društveno i ekonomski nezaobilazna tema. Na koji način ona prožima vaše aktivnosti?

AI postaje sve relevantniji u sektorima u kojima IFC posluje, ali za nas je fokus manje na samoj tehnologiji, a više na tome kako se ona primjenjuje za poboljšanje poslovnih performansi i konkurentnosti. U Hrvatskoj i regiji bilježimo sve veći interes tvrtki, posebno malih i srednjih poduzeća, za korištenje AI-a za optimizaciju poslovanja, bolje razumijevanje svojih tržišta i poboljšanje donošenja odluka. Istodobno, mnoge tvrtke su još uvijek u ranoj fazi, nesigurne odakle početi, kako te alate integrirati u svoje radne procese i kako upravljati tranzicijom unutar svojih timova.

To je jedno od područja gdje već činimo razliku kroz inicijative kao što je program SkillUp, gdje podržavamo tvrtku u izgradnji praktičnih sposobnosti, uključujući korištenje AI alata u svakodnevnom poslovanju. Vidimo i da umjetna inteligencija igra ulogu u sektorima poput financijskih usluga, gdje se može poboljšati procjena rizika i pristup financiranju, te u infrastrukturi i industriji, gdje se može podržati učinkovitost i upravljanje imovinom. Općenito, naš fokus je na pomaganju tvrtkama da prijeđu od svijesti do praktične primjene, osiguravajući da se nove tehnologije pretvore u opipljive poslovne rezultate.

Koliko razvoj i primjena AI-a može imati specifičan značaj za mala gospodarstva poput hrvatskog?

Za gospodarstva veličine hrvatskog to je više stvar njihove sposobnosti da se umjetna inteligencija iskoristi kao snažna poluga za produktivnost i konkurentnost. AI nudi priliku za nadoknadu nedostatka radne snage, poboljšanje učinkovitosti i podršku tvrtkama u prelasku na aktivnosti s višom dodanom vrijednošću. Najveći utjecaj vjerojatno neće doći od graničnih inovacija, već od široke primjene u cijelom gospodarstvu, posebno među malim i srednjim poduzećima te u sektorima kao što su agrobiznis, proizvodnja s dodanom vrijednošću, turizam i javne usluge.

Sama tehnologija nije dovoljna. Vještine, digitalna infrastruktura, sposobnosti na razini tvrtke i predvidljivo regulatorno okruženje odredit će hoće li se AI pretvoriti u stvarne ekonomske dobiti. Šire gledano, izazov je osigurati da se gospodarski rast pretvori u otvaranje radnih mjesta. Za zemlje poput Hrvatske to znači fokusiranje na sektore s jakim potencijalom zapošljavanja i omogućavanje tvrtkama da rastu i ulažu. U tom kontekstu AI može igrati važnu ulogu poboljšanjem produktivnosti i omogućavanjem tvrtki da se skaliraju, ali će radna mjesta i dalje stvarati privatni sektor, posebno mala i rastuća poduzeća, pod uvjetom da su uspostavljeni pravi uvjeti. Strateški korištena, AI može pojačati utjecaj reformi u obrazovanju, regulaciji i konkurenciji, pomažući u pretvaranju inovacija u više radnih mjesta i bolja radna mjesta. Za manja gospodarstva općenito ključ nije u vođenju razvoja AI-a već u brzom i učinkovitom usvajanju u cijelom gospodarstvu.