Teško je procijeniti koliko je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump preoblikovao međunarodni pejzaž tijekom proteklih 14 mjeseci. Od Drugog svjetskog rata nadalje američka vanjska politika uglavnom je slijedila internacionalistički pristup.

Institucije poput Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i Svjetske trgovinske organizacije – sve su ih osnovale i vode ih Sjedinjene Države – pomagale su održavati multilateralni poredak, dok su gospodarske odnose među većinom zemalja regulirali principi nediskriminacije.

Bez ikakva planiranja

Trump je obrnuo taj poredak naglavačke, zamijenivši ga nacionalističkom i otvoreno imperijalističkom agendom “Amerika na prvome mjestu”, što je živopisno ilustrirao njegov neograničeni, nemaran rat protiv Irana. Njegov odlazak iz međunarodnih institucija poput Svjetske zdravstvene organizacije oslabio je komunikacijske kanale ključne za praćenje zaraznih bolesti, koordinaciju zračnih ruta, praćenje vremenskih događaja i poticanje globalne suradnje. Kod kuće je slijedio jednako razornu politiku, ciljajući ključne američke institucije, uključujući sustave hitne pomoći, zaštitu okoliša i – prije svega – vladavinu prava.

Mnogi od tih poteza poduzeti su bez ikakva planiranja ili strateške predvidljivosti. Trumpove carine, od kojih su mnoge temeljene na upitnim proračunima i poslije snižene ili ukinute, služe kao primjer. Čak je i udaljeni Heardov otok i Otoci McDonald, čiji su jedini poznati stanovnici pingvini i tuljani, bili pošteđeni.

Obrazloženje za Trumpove carine također se stalno mijenjalo. U različito vrijeme opravdavane su kao način eliminiranja bilateralnih trgovinskih deficita, kažnjavanja zemalja koje navodno nepošteno tretiraju SAD, smanjenja inflacije, jačanja nacionalne sigurnosti i poticanja zapošljavanja u proizvodnji. Ipak, Trumpove odluke često su proturječile tim navedenim ciljevima. Na primjer, američki trgovinski suficit s Brazilom nije spriječio Trumpa da nametne sveobuhvatne carine na brazilsku robu u odmazdi za uhićenje bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara, njegova bliskog političkog saveznika.

Vijetnam pruža još jedan upečatljiv primjer eratične američke politike. U srpnju je Trumpova administracija objavila 20 posto carine na vijetnamski uvoz, iako je Vietnam donio odluku o ukidanju vlastitih carina na američku robu. Trumpova odluka navodno je iznenadila vijetnamske političare, koji su vjerovali da su osigurali mnogo nižu stopu od 11 posto.

Popis nedosljednosti i iznenadnih preokreta nastavlja se. Najznačajnije, Trump je više puta ciljao kanadski uvoz, podižući i spuštajući carine na robu poput automobila i aluminija, unatoč tome što je tijekom svog prvog mandata pregovarao i potpisao Sporazum o trgovini između SAD-a, Meksika i Kanade (USMCA).

Zagrebački velesajam

Sajmovi opet igraju važnu ulogu u poslovnim odlukama, što stoji iza novog interesa?

Certifikati

Ono što se događa “iza kulisa” interneta uskoro bi mogao postati vaš najveći IT problem

S obzirom na kaotično provođenje, nije iznenađenje da Trumpova carinska agenda nije postigla nijedan od svojih navedenih ciljeva. Američki trgovinski deficit dosegao je rekordnu razinu 2025., zapošljavanje u proizvodnji opalo je, a inflacija ostaje iznad ciljane razine od dva posto Federalnih rezervi. Što se tiče nacionalne sigurnosti, malo tko bi tvrdio da su Trumpove politike učinile SAD sigurnijima.

Istodobno, Trumpove carine i neizvjesnost oko njih odaslale su šokove kroz svjetsko gospodarstvo. Nedavna odluka Vrhovnog suda o odbijanju Trumpove upotrebe Zakona o međunarodnim gospodarskim hitnim ovlastima (IEEPA) za provedbu njegove carinske agende, uz njegove kasnije najave da će ponovno uvesti univerzalnu carinu od deset posto temeljenu na drugom zakonskom okviru, dodatno je produbila tu neizvjesnost.

Kao rezultat toga američki proizvođači ne mogu predvidjeti koliko će se suočiti s uvoznom konkurencijom ili po kojoj cijeni, a tvrtke koje ovise o uvoznim ulazima ne znaju koliko će na kraju platiti za njih. Američke tvrtke orijentirane na izvoz, pak, ne mogu procijeniti koliko će ih viši troškovi ulaza staviti u nepovoljan položaj u odnosu na strane konkurente.

Nužan prvi korak

Takvi uvjeti koče ulaganja. Proizvođači koji bi inače proširili kapacitete možda će se suzdržati od toga jer carine koje ih danas štite sutra možda neće postojati. Izvoznici, suočeni s višim troškovima i odmazdom carina drugih zemalja, mogu smanjiti svoje globalne operacije. Mnoge tvrtke čak ne mogu utvrditi koje se stvarne stope carina primjenjuju na njih.

Srećom, odluka Vrhovnog suda vjerojatno će ograničiti Trumpovu sposobnost korištenja diskriminatornih carina kao pregovaračkog alata. U praktičnim terminima izvoznici u SAD više ne bi bili izloženi riziku da konkurent iznenada dobije nižu carinu na identičnu robu. Trump je prije koristio tu taktiku pri prijetnjama velikim izvoznicima automobila poput Južne Koreje i Japana jer čak i male razlike u stopama carina mogu pomaknuti konkurentnu prednost s jednog proizvođača na drugog.

U odgovoru na odluku Trump je zaprijetio drugim mjerama, poput antidumping carina, kako bi nadomjestio gubitak diskriminatornih carina. Također se pozvao na zakon koji predsjedniku omogućuje uvođenje sveobuhvatnih carina na do 150 dana. Te su korake, iako štetne, barem primjenjivale jednako na sve zemlje umjesto da favoriziraju jednog proizvođača nad drugim.

Druge odredbe američkog trgovinskog zakonodavstva također bi mogle biti korištene, uključujući Čl. 301 Zakona o trgovini iz 1974., koja cilja nepoštene trgovinske prakse, i Čl. 232 Zakona o proširenju trgovine iz 1962., koji omogućuje carine na temelju nacionalne sigurnosti, ali ta oruđa obično zahtijevaju dugotrajne istrage i uključuju proceduralne odgode. Čak i da uspije, odluka Vrhovnog suda već je ograničila Trumpovu sposobnost korištenja carina kao političkog poluga.

Sve to naglašava važnost načela najvećega povlaštenog naroda Svjetske trgovinske organizacije, koje je dizajnirano upravo kako bi spriječilo takvu diskriminaciju. Trump neće zauvijek biti predsjednik, ali štetu koju je njegova administracija nanijela globalnom trgovinskom sustavu bit će teško otkloniti. Bez obzira na to kako se otvoreni multilateralni trgovinski sustav obnovi, ukidanje njegovih proizvoljnih i nemarnih carina bit će nužan prvi korak.

© Project Syndicate 2026.