Britanski dužnosnici upozoravaju na ozbiljnu vojnu prijetnju u Hormuškom tjesnacu te poručuju kako bi ubrzani prelazak na obnovljive izvore energije mogao biti jedini dugoročni izlaz iz krize koja prijeti globalnim gospodarskim poremećajima. Sukob koji se iz Irana širi na širu regiju mogao bi, prema procjenama, već u sljedećim tjednima izazvati ozbiljne posljedice u Ujedinjenom Kraljevstvu i Europi –uključujući restrikcije goriva, nestašice lijekova i poremećaje u opskrbnim lancima, navodi Daily Express.

Nakon eskalacije sukoba krajem veljače 2026., u kojem sudjeluju Sjedinjene Države, Izrael i Iran, situacija ulazi u najopasniju fazu. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca, jedne od najvažnijih svjetskih pomorskih arterija, prijeti pokretanjem globalne energetske krize s dalekosežnim posljedicama za svjetsko gospodarstvo.

PROZIVA I FED

Trump u problemu: Rat s Iranom udara na američke novčanike

Bivši energetski savjetnik britanske vlade i profesor Nick Butler upozorio je da je Teheran praktički blokirao prolaz za brodove i supertankere, što bi uskoro moglo dovesti do globalne nestašice nafte. Kroz Hormuški tjesnac prolazi oko 20 posto svjetske nafte i LNG-a, a promet je gotovo potpuno zaustavljen. „Više od tjedan dana gotovo nijedan tanker nije napustio tjesnac“, istaknuo je Butler, upozorivši na skori fizički nedostatak energenata, dok je cijena nafte Brent već premašila 110 dolara po barelu.

Prema njegovim riječima, vlade se moraju hitno pripremiti na ozbiljan manjak energenata u iduća dva mjeseca, što bi moglo zahtijevati određeni oblik racionalizacije potrošnje. Prioritet bi imali ključni sektori poput zdravstva, bolnica i opskrbe hranom.

Europska komisija održala je hitne sastanke i poručila da zbog strateških rezervi trenutačno ne postoji neposredna prijetnja opskrbi, ali je priznala da bi dugotrajno zatvaranje tjesnaca zahtijevalo temeljitu reviziju energetske sigurnosti EU-a. Pojedine države, uključujući Hrvatsku i Sloveniju, već su ograničile maloprodajne cijene goriva kako bi ublažile udar na potrošače.

U međuvremenu, cijene energenata snažno rastu. Cijena dizela značajno je porasla od početka sukoba, dok su europske cijene prirodnog plina skočile za više od 50 posto nakon iranskog napada dronom na katarska plinska postrojenja. Istodobno se pojavljuje i rizik od nestašice lijekova, budući da se brojni aktivni farmaceutski sastojci proizvode u Indiji i transportiraju upravo kroz Perzijski zaljev. Britanski premijer Keir Starmer najavio je fond od 53 milijuna funti pomoći kućanstvima koja koriste loživo ulje, no pojavile su se informacije da bi potpora mogla biti ograničena na umirovljenike i socijalno ugrožene, ostavljajući dio radničkih obitelji bez pomoći.

Globalni sukob i rast vojnih rizika

Američki predsjednik Donald Trump tvrdi da je područje Hormuškog tjesnaca minirano te poziva međunarodnu zajednicu na zaštitu trgovačkih brodova. Istodobno, britanski premijer Starmer naglašava da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti uvučeno u širi rat. Napetosti su dodatno porasle nakon upozorenja bivšeg načelnika britanskog stožera obrane, koji je upozorio da bi britanski ratni brodovi mogli postati meta iranskih napada ako budu raspoređeni u regiji.

Analitičari smatraju da geopolitičku situaciju pokušava iskoristiti i Rusija, koja je zaprijetila preusmjeravanjem opskrbe plinom izvan Europe, nastojeći iskoristiti krizu za slabljenje sankcijskog režima i jačanje pregovaračke pozicije.

Obnovljivi izvori kao strateški odgovor

U kontekstu rastuće energetske nesigurnosti, britanski premijer Starmer ističe kako je ubrzani prelazak na obnovljive izvore energije jedini način da zemlja dugoročno smanji ovisnost o nestabilnim globalnim tržištima. Prema njegovu stajalištu, energetska neovisnost temeljena na zelenim tehnologijama ključna je za zaštitu gospodarstva od volatilnosti cijena i geopolitičkih šokova.

Kad povijest postane pametna

Šibenik napravio iskorak: Tvrđave postaju “pametni” ekosustavi

Od betona do fotonapona

Zelena gradnja više nije trend već postaje standard

Dok se kratkoročne mjere svode na upravljanje krizom i stabilizaciju opskrbe, strateški cilj ostaje izgradnja otpornijeg energetskog sustava koji bi spriječio ponavljanje sličnih scenarija u budućnosti i smanjio ranjivost Europe na poremećaje pomorskih trgovačkih ruta.