Amerikanci sve više osjećaju pritisak na kućne budžete, a rast troškova najvidljiviji je na blagajnama trgovina i benzinskim postajama. Eskalacija sukoba između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana počinje imati izravne posljedice na svakodnevni život građana, piše FoxNews. Predsjednik Donald Trump, koji je povratak u Bijelu kuću temeljio na obećanju o smanjenju troškova života, sada se suočava s paradoksom – upravo njegova vanjska politika prijeti potkopavanju tog obećanja.
Rast cijena goriva i ratom potaknuta inflacija stvaraju snažan pritisak na američka kućanstva te Federalne rezerve dovode u iznimno zahtjevnu poziciju. Malo koja institucija ima toliki utjecaj na financijsku svakodnevicu Amerikanaca kao Federalne rezerve (Fed), iako njihove odluke rijetko dolaze u fokus šire javnosti. Središnja banka ne određuje cijene hrane ili automobila, ali izravno oblikuje trošak zaduživanja. Visoke kamatne stope trenutno održavaju rate hipotekarnih kredita, auto-zajmova i dugova po kreditnim karticama na povišenim razinama. Iako se očekivalo da Fed na ovotjednom sastanku neće mijenjati kamate, rat s Iranom dodatno komplicira monetarne izglede, osobito ako sukob potraje i cijene nafte ostanu visoke.
Vojna eskalacija, započeta krajem veljače pod nazivom „Operacija epski bijes“, proširila se na gotovo cijeli Iran i paralizirala Hormuški tjesnac – pomorsku rutu kroz koju prolazi oko petine svjetske nafte. Uzajamni napadi na energetsku infrastrukturu diljem Bliskog istoka pogurali su cijenu sirove nafte iznad 100 dolara po barelu prvi put od 2022. godine, izazvavši snažne poremećaje na globalnim tržištima. Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorava na najveći poremećaj opskrbe u povijesti, uz pad proizvodnje u Zaljevu od najmanje deset milijuna barela dnevno i smanjenje tankerskog prometa kroz Hormuz za čak 90 posto.
Posljedice su već vidljive za potrošače. Kako raste cijena nafte, cijene benzina i dizela brzo je slijede. Prema podacima od 17. ožujka, nacionalni prosjek cijene benzina dosegnuo je 3,79 dolara po galonu, što je rast od 88 centi u samo mjesec dana. Dizel, ključan za transport i industriju, poskupio je još snažnije — na 5,04 dolara, odnosno 1,39 dolara više nego mjesec ranije. Poskupljuje i zrakoplovno gorivo, što prijeti rastom cijena avionskih karata i dodatnim opterećenjem turističke sezone. Istodobno, posljedice se prelijevaju i na tržište nekretnina, gdje su kamate na hipotekarne kredite ponovno krenule uzlaznom putanjom.
Trumpov sukob s Federalnim rezervamaž
Kombinacija tvrdokorne inflacije i prvih znakova slabljenja tržišta rada, uključujući ukidanje 92.000 radnih mjesta u veljači, dodatno je pojačala Trumpov pritisak na predsjednika Feda Jeromea Powella. Američki predsjednik mjesecima traži smanjenje kamatnih stopa, tvrdeći da bi jeftinije zaduživanje potaknulo rast gospodarstva i rasteretilo građane. Dužnosnici Feda, međutim, ističu kako žele vidjeti jasne dokaze smirivanja inflacije prije takvog poteza.
Sukob s Iranom tu je kalkulaciju potpuno promijenio, jer novi rast cijena energenata stvara dodatni inflatorni pritisak koji opravdava zadržavanje visokih kamata. Trump pritom ne ublažava retoriku. Putem društvene mreže Truth Social ponovno je napao Powella, zahtijevajući smanjenje kamata „ODMAH“. „Gdje je danas predsjednik Federalnih rezervi, Jerome ‘Too Late’ Powell? Trebao bi spuštati kamatne stope odmah, a ne čekati sljedeći sastanak“, napisao je Trump, koristeći svoj uobičajeni podrugljivi nadimak. Istodobno, nastoji umanjiti zabrinutost zbog rasta cijena, nazivajući tržišne potrese „malom cijenom za nacionalnu sigurnost“, uz tvrdnju da će energenti po završetku rata „pasti kao kamen“.
Za Trumpa je politički trenutak izuzetno osjetljiv. Kampanju je gradio na obećanju nižih troškova života, dok aktualni sukob proizvodi upravo suprotan učinak. Rat podiže cijene energenata, komplicira odluke Feda i stavlja snažan pritisak na temelj njegovog ekonomskog narativa, gurajući američkog predsjednika u jednu od najtežih političko-ekonomskih pozicija njegova mandata.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu