Hrvatski pomorci na Bliskom istoku su na sigurnom, a dio se već vratio u Hrvatsku. Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman izvijestio je o stanju hrvatskih pomoraca, istaknuvši da se ondje nalazi 229 hrvatskih državljana te da su svi na sigurnom. Naglasio je da će povratak pomoraca biti organiziran. “Radi se o 229 pomoraca. Brodar će osigurati njihovu repatrijaciju i siguran povratak po isteku ugovora.

Oni su na sigurnom. Inače, 15 pomoraca također je bilo obuhvaćeno našom nedavnom evakuacijom, odnosno repatrijacijom iz Rijada i Dubaija”, rekao je ministar. Dio pomoraca nalazi se u specifičnoj situaciji: neki su u trenutku eskalacije sukoba dolazili na brod, dok su drugi završavali svoj ugovor i pripremali se za povratak kući. Zbog zatvaranja ruta i sigurnosnih rizika, mnogi su sada primorani ostati ondje gdje jesu.

Najveći problem trenutačno predstavlja nemogućnost organiziranja smjena, no pomorci ostaju na brodovima dok se ne razjasni daljnji razvoj događaja i sigurnosne okolnosti u regiji. “U ovoj nenormalnoj situaciji, funkcioniramo zapravo poprilično normalno”, rekao je za Poslovni dnevnik Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske.

“Znate kako je. Netko se bolje, a netko malo teže nosi sa stresom. Sigurno je da stresa ima više nego uobičajeno, ali to je i očekivano u ovakvoj situaciji. No, stvari idu relativno normalno, koliko je to u ovakvoj situaciji moguće”, kaže nam Melvan.

Problematični Kuvajt

Dodaje kako je ključno to što se država odmah uključila u rješavanje problema.

“Naša veleposlanstva odgovorna za taj dio svijeta obavljaju svoj posao vrlo dobro, čak bih rekao da smo jedni od boljih u tom smislu. Imamo točan popis ljudi i njihove kontakte, svi dobivaju pravodobne informacije i nitko nije ostavljen. Svi vole kritizirati državnu, no ovaj put valja biti pošten i reći da je odrađen dobar posao”, jasan je Melvan. Ključan problem je logistička operacija repatrijacije onih koji to žele.

“Posebno se to odnosi na Kuvajt jer je otamo do Rijada oko 700 kilometara, a Rijad je zasad jedina zračna luka u koju se možemo pouzdati. Doha i Dubai su značajno poremećenog rada zbog iranskih udara”, poručuje Melvan. Važno je reći, što može zvučati i pomalo paradoksalno, da u isto vrijeme imamo i obrnute situacije. Pomorce koji iz Hrvatske odlaze u svoje kompanije da bi odrađivali dogovorene poslove. U neku ruku, svjetsko brodarsko tržište nije potpuno zamrlo, naravno to se ne odnosi na Perzijski zaljev i Hormuški tjesnac.

Novi izvor prihoda

Raste interes poduzetnika za ugradnju baterija, sada je jasno i zašto

Inovativna platforma

Hrvatska želi više gostiju visoke platežne moći

“No, i u Hormuškom tjesnacu ne vidimo većih incidenata. Informacije koje govore o napadu na brodove zapravo se odnose na one brodove koji nisu poštivali iransku zabranu plovidbe već su samoinicijativno odlučili pokušati proći kroz tjesnac. Na taj su način doveli u opasnost članove svojih posada i kako to obično biva – te su informacije najviše odjeknule u medijima. No, brodovi koji poštuju zabranu nemaju zasad problema”, zaključuje Melvan.

A zabrana će očito potrajati još neko vrijeme. Naime, iranski novi vrhovni vođa, Mojtaba Hamnei, ovih je dana izjavio da bi se zatvaranje pomorskog prolaza Hormuški tjesnac trebalo nastaviti kao “sredstvo za pritisak na neprijatelja”, u svojoj prvoj javnoj izjavi od imenovanja. Prijevoz nafte kroz Hormuški tjesnac efektivno je zaustavljen od početka rata, što je uzrokovalo nagli porast globalnih cijena nafte. Cijene nafte zabilježile su još jedan tjedan rasta, s porastom cijena Brenta za više od 9 posto. To se dogodilo nakon rasta od 27,9 posto zabilježenog pretprošli tjedan, koji je označio najveći tjedni rast cijena nafte od pandemije Covida.

Utjecaj na svjetska tržišta

Situacija na brodarskom tržištu i dalje je vrlo izazovna. Na temelju podataka Singal Oceana, oko 325 brodova za rasute terete i 146 tankera trenutačno je zarobljeno u Perzijskom zaljevu, uključujući otprilike 40 supertankera (VLCC), oko četiri posto globalne VLCC flote, uz gotovo 38 MR2 i 19 MR1 te oko 80 Kamsarmax/Panamax brodova, 70 Ultramax/Supramax i 60 Handysize brodova. Zaljev obično obrađuje blizu 15-16 milijuna barela izvoza sirove nafte dnevno, što je ekvivalentno otprilike jednoj trećini sve pomorske sirove nafte i gotovo jednoj petini globalne ponude nafte.

S efektivnim zatvaranjem tjesnaca, tržište tankera reagiralo je eksplozivno. Na temelju podataka Baltičke burze, indikativna zarada VLCC-a porasla je preko 314.000 USD dnevno, a neka tržišna gibanja sugeriraju da se učvršćivanje na rutama Bliski istok-Azija približava 440.000 USD dnevno. Ove brojke zasjenjuju prethodne poraste, uključujući rekord iz 2019. od otprilike 307.000 dolara dnevno, i ilustriraju koliko burno tržišta teretnog prijevoza reagiraju kada je logistika poremećena.

Paradoksalno, tržište je u isto vrijeme djelomično zamrznuto. Vlasnici nerado preuzimaju obveze po tonaži bez jasnih informacija o sigurnosti i osiguranju, dok se unajmljivači bore s procjenom izloženosti riziku. Tržište osiguranja postalo je ključno usko grlo. Premije ratnog rizika za putovanja Zaljevom navodno su skočile s otprilike 0,1 posto vrijednosti trupa na oko 1 posto, dok je nekoliko osiguravatelja privremeno u potpunosti povuklo pokriće za tranzite Hormuškim tjesnacem.