Europa već godinama postavlja isto pitanje: zašto ne stvaramo vlastite globalne gospodarske lidere kao što su Apple i NVIDIA?
Kapital, regulatorni okvir i tržište u Europi još uvijek ne djeluju sinkronizirano. U razdoblju geoekonomike, u kojem tehnologija, energija i logistika postaju instrumenti strateške moći, to je mnogo više od poslovne teme. Pitanje konkurentnosti postaje pitanje suvereniteta.
Korak naprijed
Upravo zato će se potkraj ožujka u Bruxellesu održati Future 500 – Champions of Growth, skup koji pokušava spojiti ono što Europa prečesto odvaja: poduzetnike, burze, banke, razvojne institucije i političke donositelje odluka. Inicijativa Future 500 je lansirana lani na Bled Strategic Forumu, a pokrenuo ju je Stjepan Orešković, osnivač i većinski vlasnik BOSQAR d.d.-a, holding kompanije BOSQAR INVEST grupe. U protekle četiri godine, BOSQAR je imao prosječnu godišnju stopa rasta prihoda od 60 posto, dok je prosječni godišnji rast prilagođene EBITDA-e iznosio 47 posto.
“Inicijativa je razvijena u partnerstvu s IEDC – Poslovnom školom Bled i Atlantskim vijećem, a selekcija kompanija temelji se na jasno definiranim Eurostat/OECD kriterijima i kompozitnom indeksu, kako je opisano u metodološkom dokumentu inicijative Future 500. Bled je bio samo uvod. Skup u Bruxellesu snažan je korak naprijed prema realizaciji ove inicijative”, kaže nam Orešković.
Index Future 500, kao i aplikacija koja koristi algoritme za izračun snage svakog od indikatora potencijala rasta, nakon devet mjeseci rada interdisciplinarnog tima, spreman je za predstavljanje pola godine prije najavljenog roka. Na kreiranju indeksa radilo je niz stručnjaka s vodećih svjetskih sveučilišta, inovativnih kompanija, statističara, kompanija za razvoj softwara i AI-ja. Na konferenciji će glavna govornica biti Maria Luís Albuquerque, povjerenica za financijske usluge i Uniju tržišta kapitala, koja izravno oblikuje arhitekturu europskog financijskog sustava. Govorit će i Marta Kos, povjerenica za proširenje, a i Kerstin Jorna, generalna direktorica za industrijsku politiku EU, kao i Michiel Scheffer, predsjednik Europskog inovacijskog fonda.
Kako proširiti tržišta i povećati rast i konkurentnost bit će tema ministarskog panela na kojem će sudjelovati Nataša Mikuš Žigman, ministrica zadužena za europske fondove i regionalni razvoj, zajedno s drugim europskim ministrima. Proširenje, integracija i efikasno korištenje fondova nisu bile samo administrativne teme ili geopolitičke teme zadnja dva desetljeća, nego najveće poluge rasta europske ekonomije. Nikolina Brnjac će sudjelovati kao zastupnica u Europskom parlamentu i izvjestiteljica pri Fondu za konkurentnost Europske unije.
Financijsku dimenziju predstavljaju EIB i EBRD – institucije koje mogu mobilizirati dugoročni kapital i usmjeriti ga prema strateškim sektorima. Očekuje se i nastup Marka Primorca, novog potpredsjednika EIB-a. Na razini tržišta kapitala sudjeluju predstavnici Euronexta i Nasdaq Europe, predsjednici vodećih burzi, kao i vodeći bankarski menadžeri iz regije.
Peter Bosek, CEO Erste Groupe, dolazi iz brzorastuće bankarske grupacije koja je duboko ukorijenjena u srednjoj i jugoistočnoj Europi, u regiji koja posljednjih godina pokazuje najdinamičniji rast u EU. Iz Hrvatske dolazi i Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb. Fabrizio del Maffeo, CEO i suosnivač Axelera AI, razvija AI procesore nove generacije – segment ključan za tehnološku autonomiju Europe. Marta Oliveira, suosnivačica i COO Atmos Space Cargo, radi na komercijalnom svemirskom transportu, području koje sve više ulazi u strateški okvir geoekonomike.
Rafał Brzoska, osnivač i CEO InPost, izgradio je logističku mrežu koja je transformirala e-trgovinu u Europi i pokazala da kompanija iz srednje Europe može uspješno konkurirati zapadnim tržištima.
Hrvatski lideri
Iz Hrvatske na Future 500 dolaze lideri koji dolaze iz sustava koji su dokazali da rast u Hrvatskoj i regiji može biti modelom i uzorom. Jedan od njih je Gordan Kolak koji predvodi Končar i može se pohvaliti dvoznamenkastim stopama rasta, rekordima u knjigama narudžbi i snažnim izvoznim zamahom u energetskom i infrastrukturnom segmentu.
“U eri u kojoj se globalna moć mjeri kontrolom tehnologije, energije i kapitala, Europa si više ne može dopustiti fragmentaciju”, poručuje Orešković. Pitanje više nije imamo li znanje, pitanje je imamo li političku i financijsku volju stvoriti tržište dovoljno veliko, kapital dovoljno hrabar i sustav dovoljno brz da europske kompanije narastu – i ostanu europske.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu