D-Marin bi uskoro mogao promijeniti vlasnika, sudeći prema najsvježijim informacijama. CVC Capital Partners je, prema pisanju Bloomberga, angažirao investicijsku banku Goldman Sachs kao savjetnika za prodaju grupe D-Marin, jednog od najvećih međunarodnih operatera luksuznih marina koji upravlja mrežom od 26 lokacija na Mediteranu i Bliskom istoku, a čak četiri njihove marine nalaze se u Hrvatskoj.

Vrijednost cijele operacije procjenjuje se na oko milijardu eura, a sam je proces zasad u ranoj fazi i nije sigurno da će rezultirati transakcijom. Fond rizičnog kapitala CVC D-Marin je preuzeo 2020. godine od turske Doğuş grupe. Od tada su portfelj agresivno širili, s početnih nekoliko lokacija narasli su na mrežu od 26 marina u osam zemalja. Osim marina u Hrvatskoj, u njihovom su vlasništvu i marine u Grčkoj, Turskoj, Emiratima, Italiji, Francuskoj, Španjolskoj i odnedavno Albaniji.

D-Marin u Hrvatskoj upravlja s četiri marine. D-Marin Dalmacija (Sukošan), najveća marina na Jadranu s oko 1200 morskih vezova, D-Marin Mandalina (Šibenik), koja je orijentirana na veće jahte i superyacht segment, D-Marin Borik u Zadru te D-Marin Tribunj. Ukupan kapacitet hrvatskog portfelja prelazi 2000 vezova.

Značaj nautike za turizam u Hrvatskoj je velik i višekratan, kaže za Poslovni dnevnik Sanja Čižmar, osnivačica i direktorica kompanije 505 savjetovanje. Naime, radi se o tzv. lifestyle turizmu, koji prije svega doprinosi pozicioniranju i brendiranju Hrvatske kao premium turističke destinacije, što je svakako strateški cilj za budućnost.

Veliki problem koncesija

“Želimo se odmaknuti od kategorije masovnog turizma koja nažalost danas još uvijek prevladava u Hrvatskoj, a upravo nautički turizam to omogućuje, jer nautičari imaju priliku izravno doživjeti prednosti Hrvatske u pogledu prirodnih ljepota, ugodne klime i odmaka od gužvi. Iako nautičari generiraju svega 3,3 posto ukupnih noćenja ostvarenih u Hrvatskoj, s obzirom na njihovu visoku potrošnju, govorimo o turizmu dodane vrijednosti i želimo povećati taj udio. Naime, prema istraživanju TOMAS koje provodi Institut za turizam iz Zagreba, prosječna dnevna potrošnja nautičara iznosi 254,6 eura, dok potrošnja turista koji odsjedaju u smještajnim objektima ukupno prosječno iznosi tek 140,15 eura”, kaže Čižmar.

No, u tom segmentu se posljednjih godina događaju trendovi koji nam baš i ne idu na ruku. Postojeće marine imaju interes i potrebu za ulaganjima u infrastrukturu, modernizaciju i povećanje kapaciteta, no usporava ih država koja još ne donosi odluke o produženju koncesija.

“Ponuda nautičkih marina na Mediteranu se iz godine u godinu modernizira, pa je logično da marine Hrvatskoj, ako žele zadržati postojeći konkurentski položaj, trebaju pratiti taj trend. No, određenom broju nautičkih marina koncesije istječu u ovom razdoblju, i to kako marina u sustavu ACI koji je u državnom vlasništvu, tako i marina koje su u privatnom vlasništvu. Produljenje koncesija povezano je s odredbama Zakona o koncesijama i Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji propisuju da je produljenje postojećih koncesija moguće ako vrijednost koncesije (koja se mjeri ostvarenim prihodom) u razdoblju produljenja ne prelazi 50 posto vrijednosti koncesije u osnovnom koncesijskom razdoblju.

Manje kaosa, više kontrole

Jedna mala promjena koja donosi veliku razliku u svakodnevnom radu

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Zašto nam najbolje misli padaju na pamet kad najmanje radimo?

Iz osobnog iskustva s mojim klijentima znam da je proces odobravanja produljenja koncesija nautičkih marina prilično usporen budući da traje više godina od podnošenja zahtjeva za produljenje. Jasno je što to znači u pogledu modernizacije kapaciteta. Zbog visokog rizika povezanog s neizvjesnošću produljenja koncesija, ulaganja se pred kraj postojećih koncesijskih razdoblja minimiziraju i svode na očuvanje sigurnosti, a modernizacija kapaciteta se prolongira za iduće koncesijsko razdoblje.

Radi se dakle o višestrukim negativnim učincima koje prolongiranje rješavanja produljenja koncesija nautičkih marina donosi Hrvatskoj kao nautičkoj turističkoj destinaciji, jer druge mediteranske zemlje ubrzano ulažu u nautiku. Ako se takvo stanje nastavi, bojim se da ćemo vrlo brzo izgubiti postojeći konkurentski položaj u nautici na Mediteranu”, kaže Čižmar.

Gubimo konkurentski položaj

Što se tiče čartera i njegovog poslovanja, nakon velikog pada iz 2024. taj segment je sam po sebi započeo proces nekontroliranog restrukturiranja. Naime, određen broj plovila koja su se davala u najam krajem pretprošle i početkom prošle godine prodan je, i to najviše u Grčku koja planski razvija svoj nautički turizam.

“Hrvatska je u proteklom razdoblju bila prepoznata kao etablirana čarter destinacija, no pad potražnje za čarterima u posljednjih nekoliko godina uzrokovao je radikalno restrukturiranje koje je rezultiralo i smanjenjem ponude. Istina je da se Grčka pojavila kao vodeći globalni lider u najmu jahti, pretekavši konkurente i zauzevši vodeće mjesto za najam duljih plovila.

Čarter sektor je u 2025. godini u Grčkoj zabilježio rast rezervacija od 15 posto. To je podržano strateškim odlukama budući da Grčka snažno ulaže u infrastrukturu te provodi regulatorne reforme koje pojednostavljuju plovidbu većih jahti u grčkim vodama. Nažalost, kako stvari stoje, Hrvatska na Mediteranu trenutačno gubi konkurentski položaj u čarteru”, poručuje Čižmar.