Sredina veljače donijela je novi set trzavica na relaciji Mađarska-Hrvatska oko Janafova naftovoda. Ovoga puta se kao “novi” sudionik pojavljuje i Slovačka, a sve je zapravo zakuhala Ukrajina nedavnim zatvaranjem naftovoda Družba.

Hrvatska se, logikom aktualnog geopolitičkih preslagivanja, našla u glavnoj ulozi. Zasad se čini kako donosi jasne odluke o strateškom pozicioniranju, a to je prednost kojeg ima zaslugom statusa energetskog čvorišta čim je stekla aduta više u tom kolopletu odnosa.

Šušnjar u glavnoj ulozi

U svemu tome glavnu ulogu s hrvatske strane igra ministar gospodarstva Ante Šušnjar koji je u posljednjih tjedan dana u nekoliko navrata efektno “bocnuo” mađarskog kolegu Szijjarta na teme Janafa, ruske nafte, ali i cijena goriva u regiji gdje je jasno pokazao da su u Mađarskoj unatoč jeftinijoj ruskoj nafti koja se prerađuje u Rafineriji Dunav, cijene goriva najviše.

Gdje je Janaf u svemu tome? Brojni mediji su prije tjedan dana pogrešno shvatili Šušnjarov prvi odgovor Szijjartu pa se požurili objaviti kako u Hrvatsku stiže tanker ruske nafte. Službenu potvrdu te “navlakuše” nije bilo moguće dobiti jer je ne može ni biti, s obzirom na to da smo doznali da Ministarstvo gospodarstva nije odobrilo uvoz ruske nafte preko Omišlja.

Službeno se zna tek to da je Slovnaft, slovačka energetska kompanija koja je u vlasništvu MOL-a, naručila sedam tankera sirove nafte iz Saudijske Arabije, Norveške i Libije. I ti bi tankeri trebali stići u Omišalj, vjerojatno početkom ožujka, kako smo i pisali prethodnih dana. Odlučeno je to nakon što je slovačka vlada proglasila izvanredno energetsko stanje nakon što je prestala isporuka ruske sirove nafte naftovodom Družba. To izvanredno stanje trajat će najkasnije do 30. rujna ako se u međuvremenu situacija s isporukom nafte ne promijeni, odnosno vrati na staro. Vlada Roberta Fica također je na temelju toga odlučila pustiti iz robnih rezervi 250.000 tona sirove nafte.

Mađarska i Slovačka pozivaju se na izuzeće od opće zabrane ‘morskog’ uvoza ruske nafte.

“Ako se opskrba sirovom naftom putem naftovoda iz Rusije u državu članica bez izlaza na more prekine iz razloga koji su izvan kontrole te države članice, na temelju iznimnog privremenog odstupanja trebalo bi dopustiti uvoz sirove nafte iz Rusije koja se prevozi morskim putem u tu državu članicu, i do ponovne uspostave opskrbe putem naftovoda ili dok Vijeće ne odluči da se zabrana uvoza sirove nafte koja se isporučuje naftovodom treba primjenjivati u odnosu na tu državu članicu”, piše u spomenutoj uredbi. Kada je ministar Szijjártó pozvao Hrvatsku da, dopuštajući uvoz ruske nafte jadranskim naftovodom prema Mađarskoj, samo provede odluke EU”, očito je mislio na citirani članak Uredbe Vijeća EU o izmjeni uredbe o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini.

Manje kaosa, više kontrole

Jedna mala promjena koja donosi veliku razliku u svakodnevnom radu

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Zašto nam najbolje misli padaju na pamet kad najmanje radimo?

Neslužbeno se moglo čuti kako su i iz nekih europskih prijestolnica pokušali vršiti pritisak na hrvatsku vladu da ipak dopusti samo jedan tanker ruske nafte kako bi se pomoglo Mađarskoj. No, isti je, doznaje se, odbijen.

Europska komisija sazvala je za srijedu izvanredni sastanak svoje Koordinacijske skupine za naftu nakon oštre eskalacije energetskog spora u koji su uključene Mađarska, Slovačka i Ukrajina, a posredno i Hrvatska. Kako je izvijestio Euronews, hitni razgovori dolaze nakon što su Mađarska i Slovačka zaustavile izvoz dizela u Ukrajinu, navodeći kašnjenja u popravku naftovoda Družba, ključne rute kojom se ruska sirova nafta isporučuje objema srednjoeuropskim državama.

Dužnosnici Komisije naglasili su da ostaju u bliskom kontaktu s ukrajinskim vlastima u vezi s rasporedom popravaka, ali su inzistirali da ne vrše pritisak na Kijev. Istodobno, Bruxelles je izrazio zabrinutost zbog šire energetske sigurnosti Ukrajine, iako tvrdi da Mađarska i Slovačka trenutačno imaju dovoljne rezerve goriva i da se ne suočavaju s neposrednim rizikom u opskrbi. Izvanredni sastanak, zakazan za sljedeću srijedu, uključivat će i predstavnike hrvatske vlade. Rasprave će se usredotočiti na utjecaj poremećaja u opskrbi i moguće alternativne rute za isporuku nafte.

Dodatno ulje na vatru razmirica dolio je intervju Zsolta Hernadija, glavnog izvršnog direktora MOL-a, mađarskom portalu Telex.

“Janaf je svojevrsni ‘crni konj’. Kroz njega nikada nismo transportirali više od dva milijuna tona godišnje, iako naši hrvatski partneri uvijek govore da bi mogli transportirati 10–12–14, pa čak i 15 milijuna tona, no to nikada nije dokazano. Zato me veseli što su se prošlog tjedna hrvatska, slovačka i mađarska strana te Europska komisija dogovorile o pokretanju detaljnog i dugotrajnog programa testiranja Jadranskog naftovoda, kako bi se obveze temeljile na činjenicama. Dobra je vijest da su Hrvati na to pristali”, rekao je Hernadi. Upitan je i o izgradnji mađarsko-srpskog naftovoda.

Mađari žele više od Janafa

“To se na političkoj razini u osnovi tretira kao pitanje energetske sigurnosti. Taj kapacitet možda je i suvišan za Srbiju, ali bi mogao poboljšati pregovaračku poziciju u odnosu na Janaf. Profitabilnost Janafa je izvanredna, a ostvaruje se preko Srba i preko nas. Imaju toliko novca da sada započinju istraživanja sirove nafte u Kazahstanu, što i hrvatskim energetskim stručnjacima diže kosu na glavi”, rekao je. Komentirao je i ponudu upućenu Janafu.

“Korisnici naftovoda – trenutačno NIS i MOL – nemaju utjecaja na ugovorne aranžmane Janafa niti na njihovu sigurnost. Kao jedini korisnici naftovoda, ponudili smo stjecanje udjela u Janafu, ali nismo dobili ohrabrujući odgovor”, tvrdi.

U zaključku teksta opet valja podsjetiti na činjenicu da MOL i Janaf još uvijek nisu dovršili pregovore oko novog ugovora.

Kako smo pisali neposredno prije kraja prošle godine, konačno su se s mrtve točke pomaknuli odnosi te dvije kompanije i prvi je put mađarska strana izrazila interes za veću količinu transporta nafte nego što je to dosad bio slučaj.

Ključna tema sastanka bila je mogućnost znatnog povećanja količina nafte koje bi se u budućnosti transportirale Janafovim naftovodnim sustavom do MOL-ovih rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj. Prvi put otvoreno se razgovaralo o potencijalnim količinama i do 11 milijuna tona godišnje, što je višestruko povećanje u odnosu na trenutačno ugovorene količine od oko dva milijuna tona godišnje.

Zasad je još uvijek najvažniji klijent Janafa Naftna industrija Srbije s kojom je na snazi ugovor o prijevozu 10 milijuna tona nafte do kraja 2026.