Hrvatsku već tjednima trese nestašica peleta. Uzrokovana je kombinacijom veće potražnje na europskom tržištu zbog vremenskih uvjeta, cjenovnih kretanja i posljedično smanjenih isporuka, a to se odražava i na dostupnost u njihovim prodavaonicama. “Dođe nam po jedna paleta koja se učas razgrabi, zakasnili ste”, pravda se trgovkinja u Pevexu.

Neki pak konstatiraju kako peleta u Hrvatskoj “ima kao u priči, ali na kamionima za Italiju” te optužuju kako je trenutačna “kriza stvorena za dizanje cijena i pljačku domaćeg svita”. Iz Konzuma na upit Večernjeg lista odgovaraju kako je nestašica peleta zahvatila cijelo tržište.

Nered na policama

“Unatoč izazovnim uvjetima, kontinuirano radimo na osiguravanju dodatnih količina kako bismo u najvećoj mogućoj mjeri zadovoljili potrebe naših kupaca”, odgovaraju, a slično su kazali i iz Pevexa.

Kupci zbog jače zime pojačano traže pelete. Roba u njihove centre stiže kontinuirano, uzimaju i predbilježbe kupaca pa kako peleti stignu, odmah se prodaju, poručili su iz Pevexa. Zbog alarmantnog stanja na domaćem tržištu, ovih je dana reagirala i nezavisna potrošačka platforma Halo, inspektore, zahtijevajući od ključnih državnih institucija, regulatora i resornih ministarstava da se prihvate posla. Usred siječanjskog vala hladnoće građani nisu bili samo suočeni s nestašicom peleta, nego su i na udaru cijena. “Standardna vreća od 15 kg do Božića je koštala oko 4,8 eura, a danas se bez imalo grižnje savjesti naplaćuje i šokantnih 7,95 eura, što je povećanje od čak 65 posto!?”, napominju.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj između 100 i 120 tisuća kućanstava koriste pelet kao primarni ili sekundarni energent za grijanje, a troše od 200 do 250 tisuća tona godišnje. “Broj korisnika peleta u RH drastično je porastao od 2015. godine, kada je bilo svega desetak tisuća peći na drvni pelet i to zahvaljujući državnim subvencijama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, često u iznosu od 40 do 80 posto troška ugradnje”, kažu s platforme.

Godišnja proizvodnja iznosi između 500 i 600 tisuća tona, više nego dvostruko od hrvatskih potreba, no većina, čak 80 posto, završava u izvozu. “Smatramo da je moralna i zakonska dužnost proizvođača i države pokazati socijalnu osjetljivost u kriznim trenucima, a ne skrivati se iza floskula o ‘slobodnom tržištu’ dok su police prazne, cijene podivljale, a hrvatsko drvo grije većinom stanove u inozemstvu”, upozoravaju iz Halo, inspektore.

Filip Galeković, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK, kazao nam je kako je nedostatak peleta u Hrvatskoj u najvećoj mjeri privremen, uzrokovan povećanom potražnjom zbog hladnog vremena, kasnim kupnjama i velikim opsegom izvoza u Italiju i Austriju.

“Proizvođači u Hrvatskoj imaju cjelogodišnje ugovore s velikim kupcima u inozemstvu te trgovačkim centrima, uglavnom u stranom vlasništvu, koji pune skladišta i u drugim zemljama. Mišljenja sam da je privremeni nedostatak na domaćem tržištu ponajprije uzrokovan kalkuliranjem i usporedbom s proteklim godinama, kada su bile blaže zime te se trošilo manje peleta. Trgovački lanci također su se vodili prodajama u proteklim godinama te nisu stvarali zalihe u Hrvatskoj”, objašnjava. Rast maloprodajnih cijena peleta Galeković vidi kao posljedicu pritiska na tržište, nedostatka peleta te smanjenih popusta.

5G

Pametniji život uz 5G: Telemach predstavio novi telefon i prvi tablet s naprednim AI značajkama

Poslodavac prijetelj obitelji

Nova mjera države mogla bi promijeniti način na koji radimo – evo zašto

Pojačana potražnja

Slično kaže i Goran Petranović, član izvršnog odbora Udruge drvne i papirne industrije HUP-a te prokurist i financijski direktor RST-Pelleta s tvornicama u Delnicama i Udbini, koji je najveći proizvođač peleta u Hrvatskoj. Napominje kako se već od studenog i prosinca osjećala pojačana potražnja za drvnim peletima, kako na domaćem tržištu, tako i u inozemstvu. U siječnju je dodatno eskalirala pa RST pokušava dio iz izvoza preusmjeriti na domaće tržište.

“No da bi opstali tijekom cijele godine, hrvatski se proizvođači moraju vezati za izvoz. Da bismo radili 365 dana u godini i mogli plaćati radnike, dobavljače, poreze, da bismo održavali likvidnost i praznili vlastita skladišta moramo se vezati za tržišta koja imaju kapacitete preuzimati naš pelet i u predsezoni, od ožujka do rujna, a ne samo u glavnoj sezoni od listopada do veljače”, tvrdi naš sugovornik. To, naravno, podrazumijeva dugoročne ugovore koje moraju poštovati, dok domaće tržište, što je veliki izazov, pelete isključivo povlači u sezoni grijanja.