Svim lošim signalima usprkos, izvozne brojke zadržavaju solidan rast u 2025. Prvi preliminarni podaci za 11 lanjskih mjeseci pokazuju da je izvoz na godišnjoj razini bio veći za pet posto (u 11 mjeseci 2024. 4,1%). Izvezeno je više od 23 milijarde eura vrijednih roba, a brže raste plasman u EU nego u tzv. treće zemlje. Zbog dinamike obrade podataka Državnog zavoda za statistiku nešto konkretniju sliku o promjenama zasad daju tek podaci za deset mjeseci, a iz nje je vidljivo da se najbrži rast izvoz bilježi na tradicionalno najvažnijim tržištima.

Više od očekivanja

Dvoznamenkaste su tako stope rasta u Njemačku (gotovo 13%) i Sloveniju (12,3 posto), a konačno se oporavlja i izvoz u Italiju (6,6%). Slabiji su pokazatelji u odnosu na prethodnu 2024. izvozni rezultati sa SAD-om, što je dijelom odraz i Trumpovih najavljivanih carina za proizvode iz EU-a i njima potaknutog jačeg izvoza u 2024., dok od udaljenijih tržišta raste vrijednost izvoza u Rusiju, Kinu, Kanadu.

U trgovinskim odnosima s Njemačkom, premda se u procjenama analitičara konstantno računalo s takvim scenarijem, nije došlo ni u prošloj godini do slabljenja vrijednosti izvoza, dapače. U deset mjeseci izvezeno je 2,7 milijardi eura proizvoda (300-tinjak milijuna eura više nego godinu prije), a zaviri li se u nešto detaljnije podatke DZS-a obrađene po proizvodima za razdoblje od prva tri tromjesečja, može se razaznati kako u samoj strukturi glavnih proizvoda na njemačko tržište iz Hrvatske ide i puno više finalnih proizvoda nego u brojne druge zemlje, primjerice, u Italiju.

Glavni proizvodi plasirani u Njemačku tako su električni transformatori, čija je vrijednost u tri tromjesečja 2025. iznosila 159 milijuna eura, električni akumulatori (52 milijuna), kabeli (151 milijuna), obuća (93 milijuna) lijekovi (44 milijuna), montažne zgrade (62 milijuna), proizvodi od čokolade (84 milijuna)… S druge strane, u Italiju, koju je na izvoznom tronu prije nekoliko godina zamijenila Njemačka, a preskočila i Slovenija, dominiraju kao glavni izvozni artikli sirovine i proizvodi s malim stupnjem obrade.

Tako je u prva tri kvartala lani izvezeno 99 milijuna eura vrijednog kukuruza, 73 milijuna eura pšenice, 58 milijuna eura vrijednih živih goveda, 57 milijuna eura svježe ribe, 83 milijuna eura ogrjevnog i 71 milijun eura piljenog drva, 46 milijuna eura vune od troske, 50 milijuna eura željeznog otpada.

U Sloveniju, pak, hrvatske tvrtke izvoze kabele (174 milijuna eura), a posljednjih godina i LNG plin, kojeg je u tri kvartala u 2025. iz postrojenja na Krku plasirano u vrijednosti 120 milijuna eura. U strukturi je vidljiv i izvoz električne energije vrijednosti 98 milijuna eura (pritom je iz Slovenije uvezeno 378 milijuna eura struje), a izvezeno je lijekova vrijednih 46 milijuna (istodobno uvezeno 256 milijuna).

Jedno od europskih tržišta na kojemu hrvatski izvoz bilježi kontinuiran rast od ulaska u EU je Francuska, a iz podataka DZS-a nazire se kako na njemu uspješno prolaze kotlovi za proizvodnju vodene pare (38 mil.), kabeli (38 mil.), lijekovi (14 mil.) te proizvodi i preparati koje statistika klasificira pod ljudsku krv (26 mil.).

Intervju

„Društvena odgovornost počinje iznutra – kroz način na koji se odnosimo prema ljudima, poslu i zajedničkim vrijednostima“

Nagrada ESG rating

Održivost na papiru i u stvarnosti: Nužan zaokret od forme prema sadržaju

Najbolje plasirani proizvodi

Potonjih se u još značajnijim količinama plasira i u SAD, lani u prva tri tromjesečja 30 milijuna (u cijeloj prethodnoj 2024. izvezeno ih je u SAD bilo čak 96 milijuna eura). Samih lijekova, koji su još uvijek najbolje plasiran hrvatski proizvod na američkom tržištu, u tri je tromjesečja izvezeno u vrijednosti 127 milijuna eura, a uspješan rezultat bilježe i Končarevi električni transformatori (90 mil.), te oružje HS Produkta (68 mil.).

S druge strane, glavni uvozni proizvod iz SAD-a ostaje LNG, u tri kvartala 2025. stiglo ga je u vrijednosti 397 milijuna eura, s tim da na godišnjoj razini, kao i izvoz, bilježi slabiju realizaciju. Hrvatski izvoz na rusko tržište nastavlja rasti, poglavito zbog izvoza lijekova, a Kina je jedna od zemalja u kojoj izvoz ponovno raste – u lanjskih deset mjeseci izvezeno je 93 milijuna eura.