EN DE

Cijene stanova u Hrvatskoj niti ove godine neće padati, stručnjak za nekretnine objašnjava zašto

Autor: Siniša Malus
13. siječanj 2026. u 09:24
Podijeli članak —
Scenarij iz 2008. ili 2009. vrlo je malo vjerojatan, osim u slučaju nekog jakog vanjskog šoka, poručuje Boro Vujović iz Operete/Igor Šoban/PIXSELL

Cijene stanova u Hrvatskoj rasle po najvišoj stopi od početka 2023. godine. U trećem kvartalu lani bile su 13,8 posto više.

Kao što je Poslovni dnevnik nedavno i izvještavao, cijene stanova u Hrvatskoj niti ove godine neće padati. Hrvatska se po rastu cijena stanova i dalje nalazi pri samom vrhu među državama članicama Europske unije, a u trećem tromjesečju 2025. cijene stambenih kvadrata skočile su po najvišoj stopi još od početka 2023. godine.

Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku govore kako su cijene stambenih objekata u trećem kvartalu prošle godine bile su u prosjeku 13,8 posto više nego godinu prije.

Intenziviranje rasta

Posljednji puta je tako visoki međugodišnji porast zabilježen u prvom kvartalu 2023. godine kad je godišnji skok cijena bio 14 posto. U međuvremenu, sve do prvog tromjesečja 2025. činilo se kako kontinuirani rast cijena stanova ipak usporava, no tada je došlo do preokreta i rast je opet počeo ubrzavati. Novi stambeni objekti u trećem tromjesečju 2025. poskupjeli su u prosjeku za 2,6 posto u odnosu na drugi kvartal. U odnosu na treće tromjesečje 2024. godine, pak, cijene novogradnji “ojačale” su za 12,2 posto, pokazuje izvješće DZS-a objavljeno u petak.

Cijene postojećih stambenih objekata bile su više za 2,9 posto na kvartalnoj, a 14,2 posto na godišnjoj razini. Cijene stambenih objekata u trećem tromjesečju 2025. u odnosu na drugi kvartal iste godine u prosjeku su za Grad Zagreb bile više za 4,9 posto, za Jadran 0,5 posto, dok su za ostala područja “skočile” za četiri posto.

16,8

posto porasle su cijene stambenih objekata u Zagrebu

I na godišnjoj su razini cijene stambenih objekata u Zagrebu porasle, u prosjeku za 16,8 posto. Na Jadranu je rast iznosio 9,2 posto, a na ostalim područjima 17,1 posto, pokazuju statistički podaci. DZS-ov indeks cijena stambenih objekata mjeri kretanje tržišnih cijena stambenih objekata koje su kupila kućanstva neovisno o prethodnom vlasniku ili svrsi upotrebe. Vrijednost zemljišta uključena je u tržišnu cijenu, napominju iz statističkog zavoda.

Boro Vujović, direktor Operete, smatra da nije realno očekivati pad cijene niti ove godine. “Scenarij iz 2008. ili 2009. je vrlo malo vjerojatan, osim u slučaju nekog jakog vanjskog šoka. Inflacija će i dalje biti ključna: ako ostane visoka, rast će troškovi gradnje i preliti se na cijene. Nominalni pad nije izgledan, ali stagnacija može značiti realan pad vrijednosti. Pooštravanje kreditnih politika banaka, kao posljedica mjera HNB-a, povećalo je potražnju u drugom kvartalu 2025., a pravi učinak vidjet ćemo početkom 2026.” Očekuje smanjenje budžeta kupaca koji kupuju nekretnine kreditom, što može utjecati i na cijene.

“Budući da su stranci važan čimbenik na našem nekretninskom tržištu, s više od trećine kupoprodaja stambenih nekretnina, a u pojedinim priobalnim županijama čak iznad 70 posto, najave oporavka građevinskog sektora u Njemačkoj i Austriji te kraj recesije i stagnacije u te dvije države upućuju na mogući povratak potražnje barem na razinu iz 2024. Ovo će biti još jedna turbulentna godina, s mnogo nepoznanica. Ostaje za vidjeti kako će se promjene u poreznim politikama prema vlasnicima nekretnina odraziti na tržište. Uspješnost turističke sezone također će znatno utjecati na smjer nekretninskog tržišta”, zaključuje Vujović.

Ekspanzija građevine

Sudeći prema posljednjim dostupnim podacima, građevinski sektor nastavlja ekspanziju. Prema privremenim podacima DZS-a, u listopadu su, prema kalendarski prilagođenim indeksima, nastavljene pozitivne godišnje stope rasta obujma građevinskih radova, koje kontinuirano traju od lipnja 2020.

Kalendarski prilagođen rast iznosio je 7,6 posto na godišnjoj razini (usporavanje u odnosu na 9,0 posto u rujnu). Prema izvornim indeksima, godišnja stopa rasta također je iznosila 7,6 posto. Na mjesečnoj razini, prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova bio je u listopadu veći za 1,2 posto. Navedeno sugerira da je građevinarstvo nastavilo pozitivno doprinositi rastu bruto dodane vrijednosti početkom posljednjeg ovogodišnjeg tromjesečja.

Autor: Siniša Malus
13. siječanj 2026. u 09:24
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close