Gledajući samo zadnjih pola godine, ama baš svako problematiziranje monetarne politike redovito je donosilo silne glavobolje ulagačima na tržištima kapitala, pa tako niti prošlotjedna rasprava nije bila nikakva iznimka, izrodivši ozbiljnu prijetnju globalnoj likvidnosti, koja je zapravo i omogućila zapažen rast vrijednosti burzovnih indeksa. Barem kada su u pitanju tržišta kapitala u razvijenim zemljama, našavši se ovoga tjedna na udaru brojnih pesimista koji su u strahu od daljnjeg zatezanja “monetarnog obruča”, pokrenuli prilično agresivnu rasprodaju, gurajući upravo vodeće burzovne indekse duboko na negativan teritorij. Jedna od posljedica takvog obrata, u najvećoj mjeri isprovociranog očekivanjima daljnjeg povećanja kamatnih stopa, najprije u Eurolandu i u Velikoj Britaniji, a zatim i na, uvjetno rečeno, periferiji (Novom Zelandu, Australiji i Kanadi), bio je skok stopa prinosa na državne obveznice. Tako je stopa prinosa na 10-godišnje američke državne obveznice, nedvojbeno istaknuti globalni benchmark, krajem prošloga tjedna dogurala sve do 5,25 posto, odnosno, najviše razine od svibnja 2002. godine, i to samo dan nakon što je, po prvi puta od kolovoza prošle godine, preskočena ključna psihološka razina od 5 posto. Iznenadan preokret, čiji je izravan povod bilo povećanje kamatnjaka od strane novozelandske središnje banke na rekordnih 8 posto, u potpunosti je neutralizirala inverted curve fenomen (termin koji označava negativan kamatni diferencijal između dugoročnih i kratkoročnih kamatnih stopa), suočivši ulagače s negativnom serijom od pet dana uzastopnog pada vrijednosti većine burzovnih indeksa na Starom kontinentu, a u ništa se boljoj situaciji nisu našli niti investitori na Wall Strettu, te na većini azijskih tržišta. Stvaranju prave psihoze nedvojbeno pridonijelo i najnovije povećanje kamatnih stopa Europske središnje banke, te najnovije procjene kojima su očekivanja o smanjenju kamatnjaka FED-a odgođena tek za iduću godinu. U takvim okolnostima, poveći broj investitora okrenuo se već razrađenoj rutini, odabirući dionice kojima bi negativan učinak primjene restriktivnije monetarne politike na ekonomsku aktivnost (na globalnoj razini) mogao najviše naškoditi.

Zahvaljujući paralelnoj korekciji na tržištu obojenih metala (iz istog razloga), među prvima su se na udaru našli rudari, zabilježivši poveće gubitke krajem tjedna, kojim je zaokružena višednevna korekcija, ostavivši Anglo American u minusu od 7 posto, dok su Rio Tinto i Xstrata zabilježili pad cijene dionica od oko 5 posto. Akumulacija profita ionako je već početkom tjedna “načela” utility segment tržišta, no rast dugoročnih kamatnih stopa učinio je i tradicionalno visoke dividende sektora manje atraktivnima, iznjedrivši poveći broj zapaženih gubitnika. Među kojima su se našla i imena kao što su RWE (-5,5 posto) i E.On (-7 posto), ali i sve tri potencijalne akvizicije u Španjolskoj – Iberdrola (-1,2 posto), Union Fenosa (-5,7 posto) i Gas Natural (-7 posto). Iznimno osjetljive na promjene kamatnih stopa već su tradicionalno i banke, kojima nisu previše pomogle niti špekulacije o mogućem spajanju dvaju francuskih divova. Jer BNP Paribas, na koju je navodno oko bacio Societe Generale, još je početkom tjedna, zajedno s Deutsche Bank (-6 posto), zaradila negativnu preporuku JP Morgana, zbog čega je blagi oporavak tek sveo tjedni minus na nešto podnošljivijih 5,8 posto, dok su Credit Suisse i UBS u promatranom razdoblju svoje poklonike razočarali minusom većim od 6 posto. Čak se i Commerzbank (-3,5 posto), navodno na meti Citigroupa, našla na negativnom teritoriju, i rasprodaja je mimoišla tek Royal Bank of Scotland, čiji su čelnici svojim poklonicima ponudili pozitivnu reviziju prijašnjih prognoza. O intenzitetu likvidacije možda najbolje govori činjenica da se među gubitnicima našao i Vodafone (-3 posto), makar je pritisak pojedinih dioničara, koji od Uprave traže prikladnu (i vrlo izdašnu) nagradu, privukao doista veliki publicitet.

Air France spušten čak 9,4 posto

Nove (ovogodišnje) rekorde na tržištu nafte samo su u slabijoj mjeri iskoristile dionice naftne industrije, od kojih je najdalje otišao Royal Dutch/Shell (+2 posto), dok se u suprotnom ekstremu našao Total (-1,5 posto). Iz istoga su razloga, ali i promijenjenom percepcijom sektora u cjelini (zbog pesimistično intoniranih najava), poveću štetu pretrpjeli zrakoplovni prijevoznici, uključujući i tercet najvećih na Starom kontinentu – Air France (-9,4 posto), Lufthansa (-8,8 posto) i British Airways (-8,1 posto).