Hrvatski sabor je u petak izglasao paket izmjena poreznih zakona koji uključuje dodatne porezne olakšice za poduzetnička sponzorstva neprofitnog sektora i društveno korisnih djelatnosti, kao i administrativno rasterećenje za poduzetnike, čija je vrijednost procijenjena na 72,6 milijuna eura.
Zakonske izmjene donesene su po hitnom postupku i stupaju na snagu 1. siječnja 2026., kada na snagu stupa i Zakon o fiskalizaciji u dijelu obveze izdavanja i fiskalizacije e-Računa.
Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit proširuje se mogućnost priznavanja troškova za sponzorstva koja su ugovorena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe. Po prvi put se trošak sponzorstva priznaje dvostruko: prvi put priznaje se kao rashod poduzetniku, a drugi put dodatno kao umanjenje porezne osnovice.
Promijenjen je i Zakon o porezu na dodanu vrijednost i Opći porezni zakon zbog usklađivanja sa Zakonom o fiskalizaciji, odnosno administrativnog rasterećenja ukidanjem pojedinih obrazaca. To se odnosi na dostave izvješća o obavljenim donacijama hrane, na vođenje knjige izlaznih računa, podnošenje posebne evidencije o prodanim dobrima kupcima u okviru putničkog prometa. Ukida se i podnošenje prijave o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze, a poduzetnici više neće morati ni podnositi posebnu evidenciju o primljenim računima. Kroz ukidanje navedenih obrazaca procijenjeno je rasterećenje poduzetnika u iznosu od 72,64 milijuna eura.
Izmjenama Općeg poreznog zakona, među ostalim, propisuju se izuzeća od obveze čuvanja porezne tajne za slučaj razmjene analitičkih podataka o naplati lokalnih poreza i poreza na dohodak između Porezne uprave i jedinica lokalne odnosno područne samouprave.
Izmijenjen je i Zakon o minimalnom globalnom porezu na dobit, kojima se precizira izračun obveze kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza kojeg plaćaju društva kćeri jednog multinacionalnog poduzeća.
Pritom dva zaključka Kluba Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića nisu dobila potrebnu većinu glasova zastupnika, da osobni podatci (elektroničke poruke, fotografije, dokumenti, zdravstveni podatci) ne smiju biti predmet poreznog nadzora niti obuhvaćeni mjerama pristupa ili kopiranja, te da se Saboru dostavi izvješće o ovlastima poreznih tijela ostalih država članica Europske unije u pogledu pristupu i kopiranju podataka s osobnih elektroničkih uređaja građana i poduzetnika.
Hrvatski sabor je izmijenio i četiri financijska zakona – o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica, o preuzimanju dioničkih društava, o osiguranju te onaj o financijskim konglomeratima.
Time se nastavilo daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira s pravnom stečevinom EU-a, u pogledu uvođenja jedinstvene europske pristupne točke, tzv. ESAP, koja će omogućiti da sve informacije potrebne za donošenje utemeljenih ulagateljskih odluka budu dostupne na jednom mjestu.
ESAP bi trebao tržište kapitala Europske unije učiniti atraktivnijim, a društvima u Europskoj uniji i njihovim financijskim proizvodima dati veću vidljivost u odnosu na globalnu investicijsku zajednicu, otvarajući im tako više mogućih i povoljnijih izvora financiranja.
U sva četiri zakona uređuje se i obveza HANFA-e kao tijela za prikupljanje informacija te se propisuje obveza adresata da HANFA-i dostavljaju javno objavljene informacije u strojno čitljivom formatu, s obveznim metapodatcima, kako bi ih ona prosljeđivala u ESAP.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu