Potkraj listopada objavljena je informacija o osnivanju nove državne energetske kompanije koja bi mogla poslužiti kao poluga kojom bi se realizirala kupnja naftnih i plinskih polja koja su Hrvatskoj navodno ponuđena u Kazahstanu.

Na tragu medijskih napisa da bi Agencija za ugljikovodike (AZU) mogla ući u investiciju istraživanja nafte i plina u Kazahstanu, AZU je osnovao tvrtku Geoenergija razvoj na čijem je čelu Marijo Galić koji je i zaposlenik agencije.

Samo načelno

Cijela priča krenula je još u travnju kad je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman s delegacijom domaćih gospodarstvenika posjetio Kazahstan gdje je održan bilateralni gospodarski forum. Hrvatskoj je navodno ponuđeno jedno naftno i plinsko polje u Kazahstanu, a taj bi posao trebala voditi upravo Geoenergija razvoj. Poslovni je dnevnik stoga odaslao nekoliko konkretnih pitanja na adresu Agencije za ugljikovodike. Pitanja je bilo dosta, a odgovora nešto manje i nisu bili pretjerano konkretni, što samo po sebi sugerira da je cijela inicijativa još uvijek u formi načelnog, daleko od ikakve konkretizacije.

“Agencija za ugljikovodike u okviru svojih nadležnosti provodi aktivnosti vezane uz istraživanje i razvoj projekata s ciljem jačanja energetske sigurnosti Republike Hrvatske. Nastavno na to, Agencija kontinuirano analizira sve mogućnosti, pa se tako i potencijalna ulaganja hrvatskih subjekata u inozemne projekte promatraju kroz prizmu dugoročne stabilnosti opskrbe energentima i diversifikacije izvora, što je jedan od strateških ciljeva Republike Hrvatske”, odgovorili su iz AZU-a na pitanje o tome što se trenutačno doista događa po tom pitanju. Niti na konkretno pitanje oko aktivnosti u Kazahstanu nismo dobili ništa više od načelnog odgovora.

“Agencija za ugljikovodike podržava aktivnosti koje pridonose jačanju gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i Republike Kazahstana, osobito u području energetike. Tijekom dosadašnjih susreta i foruma dviju država ostvareni su kontakti i razmijenjena iskustva o mogućnostima suradnje u segmentu istraživanja i proizvodnje ugljikovodika, s ciljem povećanja energetske sigurnosti Hrvatske. Trenutačno ne postoji konkretan projekt ni obvezujući dogovor. Razmatra se više potencijalnih modela suradnje, ali detalji se ne mogu iznositi prije nego što budu ispunjeni svi potrebni proceduralni i tehnički preduvjeti”, rekli su iz AZU-a na upit Poslovnog dnevnika.

Nejasnoće oko Kazahstana

Neodgovorena su ostala pitanja o tome zašto je odabran baš Kazahstan i zašto se spominje ulazak u istražne aktivnosti na naftnom polju. Također, nije poznato ni jesu li se već razmotrile neke konkretne mogućnosti i prilike, a nema ni konkretnih informacija o samoj lokaciji. Samim time ostaje nepoznato i tko bi operativno upravljao poljem, Hrvati ili Kazahstanci ili pak eventualni treći partner. U zaključku iz Agencije naglašavaju kako inozemna suradnja nije jedini smjer za ostvarivanje energetske neovisnosti. U tom smislu, u prvome su se redu osvrnuli na aktualna geotermalna istraživanja na nekoliko lokacija, od kojih su neka već i dala i rezultate.

“Agencija u Hrvatskoj aktivno provodi niz projekata kako bi osigurala stabilnost opskrbe. Između ostalog, to se odnosi na segment geotermalne energije, gdje su već potvrđeni konkretni rezultati istraživanja u Velikoj Gorici, Osijeku i Vinkovcima. Takvi projekti koji su iznimno slični projektima istraživanja nafte i plina svojim pozitivnim rezultatima dodatno potvrđuju stručnost i ekipiranost Agencije i njezinu ulogu u energetskoj tranziciji i razvoju nacionalnih resursa”, zaključuju i

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju