Cijene kakaovca, ključne sirovine u proizvodnji čokolade, u posljednjim su tjednima doživjele blagu korekciju nakon rekordnih razina koje su početkom godine premašivale 10.000 USD po toni. Ipak, unatoč padu, tržišna cijena i dalje je povijesno visoka – oko 70 posto više nego u razdoblju prije rujna 2023., kada je donesena odluka o kontroli cijena mliječne čokolade.
Takve razine, uz nepredvidive klimatske uvjete i regulatorne pritiske, stvaraju iznimno složeno okruženje za konditorsku industriju, koja se suočava s rastućim troškovima, volatilnim cijenama sirovina i pritiskom potrošača da cijene proizvoda ostanu stabilne.
Afrička poljoprivreda pod klimatskim stresom
Globalna proizvodnja kakaa i dalje je snažno koncentrirana u Zapadnoj Africi – Obala Bjelokosti i Gana zajedno osiguravaju više od 60 posto svjetske ponude. Ostatak dolazi iz Nigerije, Indonezije, Ekvadora i Brazila.
U posljednje tri godine to je tržište pogodila kombinacija ekstremnih vremenskih prilika, bolesti usjeva i starenja nasada. Dugotrajne suše i visoke temperature smanjile su prinose, dok se virus oteklih izdanaka kakaovca (CSSV) širi Obalom Bjelokosti i prijeti prepoloviti proizvodnju u idućih nekoliko godina. Istodobno, sve više farmera napušta uzgoj zbog unosnijeg ilegalnog rudarenja zlata.
Rezultat – globalni deficit kakaa od oko pola milijuna tona u 2024. godini, što je cijenu gotovo utrostručilo. Trenutno se tržište stabiliziralo na oko 6.000 USD po toni, no to je i dalje dvostruko više nego prije tri godine.
U Europi, najvećem svjetskom tržištu za preradu kakaa, prerada je do listopada pala za 7,2 posto u odnosu na prošlu godinu, na najnižu razinu od 2020. godine. Azijsko tržište bilježi još veći pad – čak 16,2 posto. Visoki troškovi sirovina i energije primorali su proizvođače da smanjuju obujam proizvodnje.
Ipak, zašto unatoč padu cijene kakaa, potrošači na policama i dalje ne vide pad cijena čokolade?
„U Atlantic Grupi trenutni pad cijene kakaa vidimo kao kratkoročnu korekciju, dok dugoročno ne očekujemo povratak na razine koje smo imali prije 2022. godine“, kaže Danijel Banek, stariji izvršni direktor Korporativne nabave u Atlantic Grupi, jednoj od najvećih prehrambenih kompanija u regiji.
Banek ističe da se eventualni bolji prinosi u novoj sezoni za sada temelje više na nadi nego na stvarnim pokazateljima. „Tek nastavak povoljnih vremenskih uvjeta, izostanak bolesti i veća primjena agrotehničkih mjera mogu dovesti do ravnoteže ponude i potražnje. Ipak, čak i ako se ostvari bolji urod, teško je očekivati značajan pad cijena – tržištu će trebati više od jedne dobre sezone da nadoknadi vrlo niske zalihe“, objašnjava Banek.
Tržište ostaje izrazito volatilno
Banek upozorava da će tržište kakaa i dalje ostati iznimno osjetljivo.
Atlantic Grupa, dodaje, aktivno upravlja rizicima cijena putem sofisticiranih metoda predviđanja i hedgiranja, kao i kroz dugoročne odnose s globalnim dobavljačima. „Sve naše sirovine već su usklađene s Europskom uredbom o deforestaciji (EUDR), čime osiguravamo najviši stupanj održivog poslovanja“, ističe.
Što se tiče cijene čokolade u maloprodaji, Banek poručuje da ne treba očekivati brze promjene: „Maloprodajne cijene ne ovise samo o kakau, već i o energiji, ambalaži, logistici i radu – a ti su troškovi i dalje visoki. Teško je očekivati brzu prilagodbu na policama.“
Industrijski giganti između troškova i potrošača
Stevan Vujošević, generalni direktor kompanije Mondelēz International za tržišta Adria regije, ističe da globalna industrija čokolade i dalje posluje u „sve složenijem i nestabilnijem gospodarskom okruženju“.
„Iako smo vidjeli određene korekcije u cijenama kakaa, one ostaju izuzetno visoke u usporedbi s povijesnim standardima, a nestabilnost i dalje postoji“, kaže Vujošević. „Uz to, troškovi energije, ambalaže i transporta i dalje su znatno viši nego što su bili prije nekoliko godina. To znači da proizvodnja naših proizvoda ostaje i dalje znatno skuplja nego što je to bilo ranije.“
Kako bi se nosio s tim izazovima, Mondelēz, kaže, primjenjuje niz mjera usmjerenih na povećanje učinkovitosti. „Pažljivo upravljamo onim što možemo kontrolirati – fokusirani smo na produktivnost, strogo upravljanje troškovima i optimalno korištenje svih resursa. Naš je cilj i dalje osigurati vrhunsku kvalitetu i okus naših proizvoda te ostati konkurentan.“
Vujošević pritom naglašava da je povećanje cijena proizvoda za njih „uvijek posljednja opcija“.
Vezano za kretanje cijena čokolade i potražnje u idućem razdoblju, a uzimajući u obzir aktualne trendove na tržištu kakaa i globalne poremećaje u opskrbi Vujošević odgovara: „Svakako da je primjetan utjecaj na potrošnju, no i dalje snažno vjerujemo u čokoladu. Upravo zato razvijamo raznoliku ponudu – različite formate i veličine pakiranja kako bismo potrošačima omogućili izbor koji odgovara njihovu budžetu i životnom stilu“.
EUDR donosi nove troškove i rizik za manje proizvođače
Dodatni izazov industriji predstavlja Uredba Europske unije o deforestaciji (EUDR), čija je puna primjena predviđena za kraj 2025. godine. Ova regulativa zahtijeva da svi uvoznici i proizvođači dokažu podrijetlo sirovina i osiguraju da uzgoj nije povezan s krčenjem šuma.
„Primjena EUDR-a već utječe na rast cijena sirovina jer zahtijeva iznimno kompleksnu provedbu – praćenje geolokacije svake serije kakaa i digitalnu usklađenost lanaca opskrbe“, objašnjava Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-a).
Po njegovim riječima, kombinacija EUDR-a i dugotrajno visokih cijena kakaa povećava troškove proizvođačima i pritišće profitabilnost. „Država i EU mogu pomoći kroz bespovratna sredstva za digitalizaciju i usklađivanje s regulativom ili kroz povoljnije kreditne linije. Sufinanciranje ulaganja i zajednička nabava sirovina smanjili bi rizik i osigurali stabilnost“, kaže Stojić te upozorava i na moguću promjenu tržišne strukture.
Nema prostora za snižavanje cijena
Iz Kandita, jedinog većeg hrvatskog proizvođača koji prerađuje zrna kakaovca, poručuju da unatoč nedavnoj korekciji cijena, tržište ostaje pod pritiskom.
„Iako je zabilježen blagi pad, cijene su i dalje dvostruko više nego prije dvije do tri godine, s tendencijom rasta“, navode iz Uprave Kandita. „Cijena kakaovca burzovna je i ovisi o nizu čimbenika, a kratkotrajni pad dogodio se u trenutku kada se očekivalo moguće odgađanje EUDR uredbe, za koju je ipak potvrđeno stupanje na snagu 1. siječnja 2026.“
U Kanditu ističu da je tek 40 do 50 posto kakaovca iz Obale Bjelokosti i Gane trenutno usklađeno s EUDR standardima, što dodatno ograničava ponudu i potiče rast cijena.
Unatoč svemu, potrošnja čokolade ostaje stabilna. „Riječ je o kategoriji s visokom razinom lojalnosti – potrošači možda mijenjaju navike, ali ne odustaju od čokolade“, poručuju iz Kandita.
Strukturni pritisci ostaju
Iako je kratkoročni pad cijena kakaovca donio određeno olakšanje industriji, svi sugovornici slažu se da tržište ostaje pod dugoročnim strukturnim pritiscima. Klimatske promjene, bolesti nasada, regulatorne promjene i rast troškova energije nastavit će oblikovati cijene čokolade i u godinama koje dolaze.
Za proizvođače to znači nužnost strateških ulaganja u održivost, sigurnost opskrbe i digitalnu sljedivost sirovina, dok za potrošače u Europi i regiji vjerojatno moguću promjenu u samom izboru – od veličina ove slastice do prilika za konzumaciju.
